NL arhiva
U srednjim školama je u gotovo svakom drugom nadzoru utvrđena poneka nepravilnost ili nezakonito postupanje. U protekle tri godine inspektori u srednjim školama su razriješili 35 ravnatelja
ZAGREB Prosvjetni su inspektori lani intenzivno »češljali« osnovne i srednje škole, a u prosjeku su tijekom godine obišli gotovo svaku od oko 1.200 škola u državi. Provedeno je ukupno 1.175 inspekcijskih nadzora, a u 61 slučaju razlog posjeta inspektora školi bilo je nezadovoljstvo ocjenama.
Nepravilnosti su utvrđene u više od 950 nadzora, a prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, inspektori su izrekli ukupno 817 naredbi za otklanjanje utvrđenih nedostataka i 139 zabrana zbog protupropisno sklopljenih ugovora o radu. Tijekom 2014. godine inspekcija MZOS-a uputila je i šest optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima te izdala 29 obveznih prekršajnih naloga.
Broj inspekcija po školama je u porastu, pa je tako u srednjim školama lani provedeno 407 inspekcijskih nadzora ili za 20 posto više nego 2013. godine, u kojoj je zabilježen ukupno 341 nadzor. U srednjim je školama u 171 slučaju, ili gotovo svakom drugom nadzoru, utvrđena poneka nepravilnost, nedostatak ili nezakonito postupanje.
Zbog nezadovoljstva zaključenom ocjenom, nejasnih kriterija ocjenjivanja ili kršenja maksimalno dopuštenog broja pismenih ispita u tjednu, inspektori su izašli na teren u 61 slučaju, a poništeno je 14 spornih ocjena. Mali broj prijava inspekciji ne znači da su roditelji i učenici zadovoljni ocjenama, jer najveći dio prijava vezanih uz ocjene rješavaju agencije stručno-pedagoškim nadzorom, a inspekcija izriče mjere tek kad oni to predlože.
Nije odraz stanja
Iz MZOS-a poručuju kako broj inspekcija nije odraz većeg broja prijava nezakonitosti u školama, jer se na teren izlazi i ako inspekcija sumnja u određene nepravilnosti, ili naprosto provjerava škole u koje dugo nije zavirivala.
Evidencija nasilja
Zanimljivo je da podaci prosvjetne inspekcije uopće ne uključuju nadzore škola zbog vršnjačkog nasilja ili zbog sumnje u korupciju, jer o tome u resornom ministarstvu, kažu, ne vode evidenciju.
– S obzirom na to da je korupcija kazneno djelo, ona nije u ovlasti postupanja prosvjetne inspekcije, već ovlaštenih tijela gonjenja. Takva se prijava ili sumnja odmah prosljeđuje policiji ili DORH-u. Nasilje među učenicima pojavljuje se u različitim oblicima i intenzitetu te se inspekcijskim nadzorom utvrđuje samo je li odgojno-obrazovna ustanova postupala u skladu s propisanim protokolom postupanja – tumače u MZOS-u. Školska ustanova, a ponajmanje prosvjetna inspekcija, ne može u potpunosti rješavati probleme nasilja u školi jer su u većini slučajeva za to nadležna druga tijela, ponajprije centri za socijalnu skrb, kažu u resornom ministarstvu. Škola je obvezna evidentirati nasilje i izvijestiti nadležna tijela, a sama poduzeti odgojne radnje prema učenicima.
