Hrvatska od 1. siječnja iduće godine dobiva novi Zakon o kaznenom postupku, a glavna novost tiče se maksimalnog trajanja istražnog zatvora. Kako piše Telegram, ukida se rok istražnog zatvora tijekom žalbenog postupka za osobe osuđene na kaznu dužu od pet godina zatvora.
To znači da se pravomoćnost presude od pet godina zatvora ili više iza rešetaka može čekati prilično dugo – “najdulje do isteka trajanja izrečene kazne”.
Stručnjaci za ljudska prava ovo rješenje drže prilično diskutabilnim sa stajališta ljudskih prava i prava presumpcije nedužnosti, te prava na žurno vođenje kaznenog postupka. Osim toga dovedena je u pitanje i razmjernost trajanja istražnog zatvora u odnosu na propisanu kaznu. U teoriji se, naime, može dogoditi da netko, nakon što mu je izrečeno pet godina zatvora i nakon što u istražnom zatvoru provede svih tih pet godina, u konačnici nakon žalbe bude oslobođen krivnje.
– Usvajanje ovog novog rješenja i ukidanjem rokova trajanja obligatornog istražnog zatvora narušit će se postojeći sustav koji je pažljivo usklađivan s ustavnim načelom razmjernosti”, upozoravaju vodeći stručnjaci za kazneno-procesno pravo, piše Telegram.
U Ministarstvu pravosuđa šturo kažu kako su primijetili da dosad propisani maksimalni rokovi istražnog zatvora znaju isteći prije nego što je pravomoćno osuđen netko kome je izrečena zatvorska kazna od pet godina. Primjer je slučaj Darka Kovačevića Daruvarca koji je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, ali tijekom žalbenog postupka nije bio u istražnom zatvoru jer su bili istekli maksimalni rokovi za to. Kasnije mu je kazna smanjena na četiri godine. Taj slučaj stvorio je mnogo nezadovoljstva u javnosti zbog čega je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković obećao izmjene rokova istražnog zatvora.
