ZAGREB – Rezultati popisa stanovništva koji su objavljeni u petak jasno su pokazali kako su neka područja poharana depopulacijom, a to se u prvom redu odnosi na područje Slavonije i Banije. Ti će podaci, međutim, u najskorije vrijeme nužno otvoriti i jedno političko pitanje: treba li mijenjati izborni zakon s postojećih 10 izbornih jedinica, koje su i dosad bile nereprezentativne jer su neke brojile i gotovo pola milijuna stanovnika, odnosno birača, više od drugih. Te su razlike dosezale i do 12 posto ukupnog broja birača.

Sada, kad se vidi da je pad broja stanovnika u nekim područjima čak 15 ili 20 posto, dodatno su sporne sadašnje izborne jedinice koje ionako ne prate područja županija, nelogične su i upitnog političkog legitimiteta. Dapače, u GONG-u već godinama tvrde da su i neustavne, pa su tako na okruglom stolu na tu temu u rujnu 2020. godine, nakon zadnjih parlamentarnih izbora, zaključili kako je promjena izbornih jedinica nužna.

Neustavna situacija

GONG je tada izašao sa svojim konkretnim prijedlozima uz pomoć prof. Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Gorana Čulara koji je predložio da podjela na izborne jedinice podrazumijeva 10 općih izbornih jedinica, kao i do sada, ali da linija izbornih jedinica slijedi granice županija, kao i da izborne jedinice ne moraju imati jednak broj zastupnika, a sve s glavnim ciljem – uvažavanja načela što razmjernije raspodjele glasova.

Ustavni sud je još 2010. predložio zakonodavcu da krene u »neodložne izmjene« zbog ovih disproporcija, a da je prihvaćen Čularov prijedlog, današnja tanka HDZ-ova većina bila bi dovedena u pitanje jer bi tada ta stranka imala jednog zastupnika manje nego danas, ali bi zato opozicija imala više mjesta u Saboru.

Nažalost, upravo zato što izborne jedinice, kreirane još u vrijeme Franje Tuđmana 1993. godine, a donekle modificirane 2000. godine, ne slijede granice županija, praktički je nemoguće izračunati kako egzaktno rezultati najnovijeg popisa stanovništva utječu na reprezentativnost svih građana putem sadašnjih 10 jedinica, a to potvrđuje i SDP-ov stručnjak, zastupnik Arsen Bauk.

– Temeljem popisa ne može se utvrditi broj stanovnika u 1., 2., 6. i 7. jedinici jer se njihove granice ne podudaraju s granicama mjesne samouprave u Zagrebu, kaže on.

To zapravo znači da je doslovno nemoguće matematički izračunati koliko se u te četiri jedinice promijenio sastav, odnosno broj stanovništva, čak i onima koji se time izravno bave. Radi se, podsjećanja radi, o jedinicama koje dijelom obuhvaćaju i PGŽ, budući da se 7. jedinica proteže od juga Zagreba do riječkog prstena. Može se, dakle, zbrojiti broj ljudi u županijama, ali budući da se granice mjesnih odbora u Zagrebu ne poklapaju s izbornim jedinicama, jednadžba ostaje nerješena, s nizom nepoznanica.

Bauk ipak ističe kako su ove izborne jedinice napravljene neprirodno prije 20 godina da bi bile iste veličine, a sad se vidi da su i neprirodne i nejednake, te je stoga reprezentativnost biračkih glasova i njihova specifična težina i dosad bila sporna.

Mijenjati zakon

– SDP će tek raspraviti kako odgovoriti na ove nove podatke, ali svakako najjednostavnije rješenje bilo bi da se u granicama postojećih izbornih jedinica odredi da se bira različit broj zastupnika, kako bi se izjednačila vrijednost glasa svakoga građanina, kaže Bauk.
Naime, sada se u svakoj od deset jedinica bira po 14 zastupnika, plus manjinski zastupnici, što čini ukupno 151 mjesto u Saboru, a problem bi mogao biti riješen tako da se ubuduće taj broj izabranih zastupnika po jedinicama uskladi s realnim brojem birača na tom području. Dakle, ako izborne jedinice i ostanu iste, i ostane ih 10, zakon će se morati mijenjati, a možda i ukupan broj zastupnika u Saboru, što pak zahtijeva dugotrajnu proceduru i politički konsenzus.

No, to nije sve – zbog rezultata novog popisa stanovništva promijenit će se i broj vijećnika na lokalnim razinama, odnosno županijama, gradovima i općinama. Birat će se, konkretno, čak 352 vijećnika manje, te 12 zamjenika (grado)načelnika manje na razini općina i gradova.

Najveća promjena bit će u Šibensko-kninskoj i Osječko-baranjskoj županiji, gdje će regionalni parlamenti imati po šest vijećnika manje, ali čak i u Istri, koja je pala ispod sto tisuća stanovnika, trend je toliko negativan da će se birati četiri vijećnika manje nego dosad.

Nova bipolarizacija, ali i ušteda

Jasno je da će smanjenjem broja vijećnika u lokalnim samoupravama najviše biti pogođene manje stranke ili nezavisne liste, pa će rezultat biti nova razina bipolarizacije između velikih stranaka, HDZ-a i SDP-a, u većini dijelova Hrvatske. S druge strane, promjena neće biti samo u Varaždinskoj županiji, koja bilježi stabilnu populaciju. Naravno, broj vijećnika je pritom proporcionalan broju stanovnika, pa gdje broj birača pada, pada i broj vijećnika u lokalnim tijelima.

No, nakon što je Vlada nedavno, uoči lokalnih izbora, zbog ukupnih ušteda ponešto smanjila broj lokalnih zastupnika, sada će barem uštede za javne proračune nastaviti rasti.