Andrej Plenković drugi je premijer u modernoj hrvatskoj povijesti koji dva puta vodi Vladu. Nakon 100 dana, baš kao i za njegove prethodnike, Dnevnik Nove TV u ekskluzivnom istraživanju objavio je kakvo je raspoloženje građana.

Nakon 100 dana, školskim ocjenama, Andrej Plenković može računati na trojku ili 2,8. Zanimljivo da je 2017., nakon 100 dana rekonstruirane Vlade i koalicije s HNS-om, dobivao ocjenu 2,9. Oreškovićeva Vlada je nakon 100 dana jedva dobila dvojku, odnosno 2,3. Zorana Milanovića nakon 100 dana u Banskim dvorima 2012., građani su ocjenjivali trojkom ili 2,7. I na kraju, nakon 100 dana u Banskim dvorima 2009., Jadranku Kosor i njezinu Vladu ocjenjivali su s 3,1.

Građani podijeljeni

Nakon 100 dana, građani su podijeljeni oko poteza i odluka Vlade. Ipak, odobrava ih 48 posto, a ne odobrava 45 posto građana, ne zna njih 7 posto.

I 2017. većina građana odobravala je poteze tadašnje Plenkovićeve Vlade, njih 47 posto, a 41 posto nije odobravao.

Oreškovićeva Vlada odmah nije dobila povjerenje i 53 posto građana nije ju odobravalo, a samo njih 35 posto ju je odobravalo. Milanovića kao i Plenkovića nakon 100 dana odobravalo je 49 posto građana, a 45 posto nije. I na kraju, Vladu Jadranke Kosor nakon 100 dana odobravalo je 49 posto građana, a nije odobravalo njih 39 posto.

U 100 dana Vlada je nešto radila, ali i ponudila puno najava za drugi mandat. Građanima je ponuđeno da izaberu najbolje i najgore poteze.

Pet najboljih

Prvi je najava porezne reforme, i to podupire 52 posto građana. Vladine mjere za gospodarstvo na drugom su mjestu s potporom od 50 posto. Najava lokalne reforme je na trećem mjestu, podupire je 48 posto građana. Najava zabrane rada nedjeljom za 47 posto građana je dobar potez. Vraćanje duga veledrogerijama podupire 45 posto građana.

Pet najgorih

Na prvom mjestu je najava kupovine borbenih zrakoplova, to ne odobrava 42 posto građana. Slijedi kraj moratorija na ovrhe, što ne odobrava 33 posto građana. 17 posto njih ne voli najavu zabrane rada  nedjeljom. Odlazak Vladinih dužnosnika u Grubore ne odobrava 15 posto, a osudu radikalizma 11 posto građana.

Da će biti Vlada u donosu na prvu Plenkovićevu Vladu biti jednaka, misli 47 posto građana. Da će biti bolja, smatra 28 posto, a lošija njih 19 posto, ne zna 6 posto.

U odnosu na Oreškovićevu Vladu ova bi Vlada, sudeći po raspoloženju građana, trebala biti bolja. To misli 49 posto građana, a 35 posto misli da će biti podjednaka, samo 11 posto misli da će biti lošija.

Vlada je u skladu s očekivanjima misli njih 51 posto, iznad očekivanja je za 7 posto građana. Da je ispod očekivanja, misli 36 posto, a ne zna njih 6 posto.

Građani su ocjenjivali i premijera, koji je također u skladu s očekivanjima – misli to 52 posto. Samo je 8 posto građana premijer iznenadio, a njih 36 posto smatra da je ispod očekivanja, ne zna 4 posto.

Na pitanje hoće li Vlada riješiti krize i probleme za građane je prvi i najveći korona.

Sudeći po svemu, većina građana smatra da će Vlada dobiti borbu protiv koronavirusa. To misli 52 posto građana, ali njih 40 posto misli suprotno, ne zna 8 posto.

Ostale bitke Vlada neće dobiti. Tako 76 posto građana misli da Vlada neće dobiti borbu protiv korupcije, a da hoće, misli njih 20 posto, ne zna 4 posto.

Vlada će biti neuspješna i u izlasku iz recesije, 57 posto građana misli da neće uspjeti, dok njih 38 posto misli suprotno. Ne zna 5 posto.

I premijerovu posljednju veliku političku bitku – smanjivanje radikalizacije i govora mržnje u društvu, Vlada neće dobiti, misli to 57 posto građana, a da će je dobiti smatra 39 posto, ne zna 4 posto.

Istraživanje je provedeno na stratificiranom slučajnom uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske. Uzorak je stratificiran prema regiji i veličini naselja, a odstupanja strukture uzorka od strukture populacije prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja korigirana su postupkom otežavanja. Istraživanje je provedeno od 28. do 30. listopada 2020. godine. Pogreška mjerenja je +/-4%.