Tomislav Tomašević / Snimio Davor KOVACEVIC
Želimo stvaranje institucije po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika, kao središnjeg tijela sa stručnim, financijskim i operativnim kapacitetima. Taj bi zavod trebao imati javne ovlasti, pa i za donošenje odluka o obnovi pojedinačnih zgrada, njihovom financiranju. Institucionalni okvir koji predlažemo nije uvezen, nego je dio našeg vlastitog iskustva iz sličnih elementarnih nepogoda. Uz nas, formiranje zavoda predlaže i dio struke
povezane vijesti
Nova hrvatska ljevica, koja je na nedavnim izborima postigla neočekivano dobar uspjeh, već u prvim danima rada Hrvatskog sabora u novom mandatu pokazala se iznimno aktivnom. Njezin najpoznatiji zastupnik je Tomislav Tomašević iz stranke Možemo!, koja u Saboru ima četiri mandata, a zajedno sa srodnim političkim inicijativama formirala je saborski Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka, s ukupno sedam zastupnika. Tomašević priznaje da se ustrojstvo te grupe u Saboru na prvi pogled čini složenim, ali nema sumnje da je riječ o organiziranoj skupini i o velikom osvježenju na hrvatskoj političkoj pozornici.
Iako je ta koalicija ponikla u Zagrebu, ove je godine razmjerno brzo privukla pažnju cijele domaće javnosti i postala treća politička opcija u Hrvatskoj, iza HDZ-a i SDP-a – sudeći prema najnovijim istraživanjima javnog mišljenja. Uspjeh političke platfome Možemo! i njezinih partnera nije došao preko noći. Oni su dugogodišnji građanski aktivisti i gorljivi kritičari načina kako Zagrebom upravlja gradonačelnik Milan Bandić.
Dolasku te koalicije u saborske klupe uvelike je pomogla inicijativa za donošenje posebnog zakona o obnovi Zagreba pogođenog potresom, na kojem je inzistirala mjesecima prije izbora. Taj se zakon, kako je obećala vlada premijera Andreja Plenkovića, našao na prvoj sjednici Sabora. To je i povod za razgovor sa zastupnikom Tomaševićem, koji smatra da bi se obnova glavnoga grada i okolice mogla organizirati bolje nego što Vlada predlaže.
Tomislav Tomašević / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Koliko ste zadovoljni Vladinim prijedlogom zakona o obnovi Zagreba, za koju će se osigurati oko 40 milijardi kuna?
– Zadovoljni smo modelom prema kojem država u financiranju obnove sudjeluje sa 60 posto, lokalne jedinice s 20, a građani s 20 posto novca. Smatram da je to primjereno s obzirom na javno financiranje obnove Gunje, Stona, Dubrovnika i ostalih područja pogođenih elementarnim nepogodama.
U drugu verziju prijedloga Vlada je unijela i socijalne kriterije, čime smo kao Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka također zadovoljni, jer smo te kriterije i predlagali, prije svih ostalih. Naime, socijalno ugroženi građani, prema dohodovnom i imovinskom cenzusu, bit će oslobođeni sudjelovanja u obnovi sa spomenutih 20 posto novca. To je socijalno pravedno rješenje, ali je i praktično. Država predviđa naplatu 20-postotnog udjela građana putem hipoteka, a to u slučaju socijalno ugroženih niti ne bi bilo lako izvedivo.
Zadovoljni smo i time što se, primjerice, zakonom predviđa da se utvrde maksimalne cijene radova i projektne dokumentacije, s obzirom na to da cijene na tržištu divljaju. Mnogi su potres u Zagrebu iskoristili za podizanje cijena u nebo. Nakon izbijanja korone, uredbom su zamrznute neke cijene kako se kriza ne bi iskoristila za profiterstvo. To će sad na neki način biti učinjeno i s cijenama u građevinskom sektoru. U novu verziju zakona ugrađeno je još nekoliko naših prijedloga.
Cjelovita obnova
Koji je vaš glavni prigovor zakonu?
– Financijski okvir je u redu, ali nismo zadovoljni institucionalnim okvirom. Zaokuplja nas pitanje kako će se taj zakon provesti. Vlada će definirati program mjera, koje će ona i provoditi. Jedina prava nova institucija koja se zakonom osniva je Fond, ali on ima minimalne ovlasti i trebao bi funkcionirati poput nekog poštanskog ureda, koji zaprima različite informacije i prijave, ali ne donosi nikakve odluke. Mislimo da će u obnovi biti previše institucija s različitim ovlastima, pa će među njima dolaziti do napetosti, preklapanja i prepucavanja.
Stoga mi želimo stvaranje institucije po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika, kao središnjeg tijela sa stručnim, financijskim i operativnim kapacitetima. Taj bi zavod trebao imati javne ovlasti, pa i za donošenje odluka o obnovi pojedinačnih zgrada, njihovom financiranju. S druge strane, ta stručna institucija trebala bi donositi i program mjera koji bi usvajala Vlada. Izrađivala bi program cjelovite obnove povijesne jezgre Zagreba. U tu instituciju, smatramo, trebalo bi prebaciti stručnjake iz postojećih gradskih i državnih institucija, kako bi svi bili pod jednim krovom. Osnivač te ustanove bile bi država i dvije potresom pogođene županije. Tako bismo na jednom mjestu imali sve kapacitete, odluke bi se donosile brže, odgovornost bi bila jasna, a obnovu bi vodila i provodila struka.
Imamo svoj put i svoju viziju zeleno-lijeve politike u 21. stoljećuVaša je koalicija zabilježila jako dobar rezultat na izborima zahvaljujući razočaranju glasača SDP-om. Vjerujete li da SDP može izaći iz sadašnje krize i obnoviti se? – Djelomično se ne bih složio s vašom konstatacijom da je naš rezultat vezan direktno uz neuspjeh SDP-a. Mi zagovaramo lijeve vrijednosti iz perspektive radničkih prava, materijalno obespravljenu većinu, različite manjine, kao i zelene politike. Te vrijednosti SDP već jako dugo ne zagovara. To nije samo fenomen socijaldemokracije u Hrvatskoj. Događa se to već nekoliko desetljeća. SDP nikad nije bio zelena stranka, a njegova ministrica okoliša svojedobno je izletjela iz stranke kada je zagovarala stroge ekološke standarde i tako stala nekome na žulj. Mi nudimo nešto novo. Mislim da nešto što mi zagovaramo SDP nije ranije niti namjeravao zagovarati. Drugim riječima, mi ne ulazimo samo u prostor koji je SDP ostavio. Zapravo, punimo i stvaramo neki novi prostor, politički socijaliziramo neke nove ljude koji nikada nisu glasali za SDP, ili čak za neke druge stranke. Radi se o ljudima koje nije zadovoljavao nijedan od postojećih aktera na političkoj sceni, ni kada je riječ o metodi političkog rada, ni što se tiče energije, emocije i političkog sadržaja. Što se tiče samog SDP-a, mislim da su oni u jednoj konstrukcijskoj obnovi, da se tako izrazim. U zakonu postoje četiri stupnja konstrukcijske obnove… Mislite li na zakon o obnovi Zagreba? – Da (smijeh). Vidjet ćemo koji će oni standard zadovoljavati nakon izbora potkraj rujna. Želite li reći da im nedostaje novi sadržaj? – Mislim da oni sami trebaju proći taj put. Nije na meni da im dijelim savjete ili lekcije. Ne bih se volio miješati u njihov unutarstranački proces, niti bih volio da se meni netko miješa. Na njima je da završe taj proces. Vidjet ćemo kako će to izgledati. Onda ćemo vidjeti i kakvi odnosi mogu postojati. Govorite o vašim odnosima sa SDP-om? – Naravno, mi moramo surađivati sa SDP-om najviše što možemo, u Saboru i u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Moramo surađivati i s drugim oporbenim klubovima. Međutim, ne bavimo se razvojem SDP-a niti drugih političkih stranaka. Jednostavno, mi imamo svoj put i svoju viziju zeleno-lijeve politike u 21. stoljeću. |
Zna li se tko će kontrolirati trošenje novca?
– To nam je također bitno. Radi se o golemom novcu. Predali smo amandman za osnivanje vanjskog nadzornog tijela koje bi dodatno kontroliralo javne nabave. To bi tijelo bilo sastavljeno od zastupnika, od saborske većine i oporbe, predstavnika Državne revizije te neovisnih stručnjaka za javnu nabavu. Tražili smo i veću transparentnost informacija o javnoj nabavi tj. objavljivanje istih u realnom vremenu na Internetu.
Zašto u Vladi ne prihvaćaju te prijedloge za formiranje središnjeg tijela za koordinaciju obnove, kao i za javnu kontrolu trošenja novca?
– Ne znam, to trebate njih pitati. Čini mi se kako žele da grad Zagreb, svako ministarstvo, među njima ministarstva kulture i graditeljstva, zadrže svoju moć u provedbi tog zakona. Ne vidim zašto bismo trebali izmišljati toplu vodu. Taj institucionalni okvir koji predlažemo nije uvezen iz Amerike ili neke druge zemlje, nego je dio našeg vlastitog iskustva iz sličnih elementarnih nepogoda. Uz nas, formiranje zavoda predlaže i dio struke.
Tomislav Tomašević / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Pad BDP-a
Hrvatsko je gospodarstvo u drugom tromjesečju, dok je bilo blokirano koronom, palo dramatičnih 15 posto. Je li najgore prošlo i slijedi li oporavak?
– To ovisi o razvoju epidemiološke situacije ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu. Nijedna zemlja nije otok za sebe, a posebice to nije Hrvatska koja zbog strukture svoga gospodarstva jako ovisi o kretanjima u ostalim zemljama. Naime, u EU je BDP najviše pao turističkim zemljama – Španjolskoj, Portugalu, Italiji, pa čak i Francuskoj. A znamo da je Hrvatska ranjivija od njih, jer ima veći udio turizma u BDP-u. Međutim, turizam nije osjetljiv samo na koronu, već i na moguće incidente, ekološke katastrofe potaknute tankerima koji plove Jadranom i slično. Turizam je vrlo osjetljiv na različite šokove, dok smo s druge strane zapostavili poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju. Vidjeli smo na vrhuncu korone da tržište roba u EU ne funkcionira, da se zabranjuje čak i izvoz medicinskih uređaja u ostale članice, nema ni slobodnog kretanja ljudi. U takvoj se situaciji svatko treba pobrinuti sam za sebe. Hrvatska je zbog strukture gospodarstva koju smo stvorili proteklih nekoliko desetljeća jako ranjiva.
Ovu krizu vidimo kao krajnji trenutak za zaokret. Najprije moramo definirati viziju razvoja. Strategije razvoja mi doslovce nemamo. Platili smo Svjetskoj banci desetke milijuna dolara da nam napravi podloge za strategiju. Mnogi kod nas misle da će tržište samo od sebe riješiti naša razvojna pitanja, kao da smo brod na pučini koji valovi bacaju sad na jednu, sad na drugu stranu, kao da nemamo kormilo ni kormilara. Mislim da država mora davati smjer i okvir razvoja, uz demokratsko sudjelovanje javnosti.
Moramo definirati koje su to naše ključne gospodarske grane. Uz njih su, u svim zemljama, obično vezani veći privredni subjekti s dovoljno novca za istraživanje i razvoj. Njih treba povezati s obrazovnim sektorom i s našom tehnološkom politikom. Potrebna nam je reindustrijalizacija zemlje, ali to ne može biti obnova stare industrije, već one s novim tehnologijama, koja će povećati novostvorenu vrijednost iako može biti i zelena tehnologija u nekim starim sektorima poput prehrambene industrije. Tako ćemo dobiti i dobro plaćena radna mjesta za naše visokoobrazovane ljude, koji u današnjem gospodarstvu usmjerenom na turizam najvećim dijelom nisu ni potrebni. Nova industrija morala bi odgovoriti na izazove 21. stoljeća, a to su ponajprije klimatske promjene. One nam donose nove šokove, vezane uz poplave, suše, plimne valove, toplinske udare, šumske požare i štošta drugo. Na te izazove moramo se prilagoditi i kao društvo te zaštiti ranjive društvene skupine, ali i u ekonomskom smislu, uz stvaranje zelenoga gospodarstva i dobro plaćenih radnih mjesta, kako naši mladi ljudi ne bi odlazili iz Hrvatske.
Je li Vlada pripremljena na te izazove?
– Mislim da nije pripremljena, jer za to nema kapaciteta. Primjerice, Vlada je u svom programu rada najavila razvoj otpornog turizma. Ne znam što to znači. Nama je potrebno otpornije ukupno gospodarstvo, s manjim udjelom turizma. Zbog turizma, morali smo popustiti u svim epidemiološkim mjerama kako bismo u nekoj mjeri napunili državni proračun, a ljudi na obali svoje kućne proračune. Nešto smo žrtvovali. Povećao se broj slučajeva zaraze. Ne možemo tako ranjivi dočekati neku drugu panepidemiju.
Tomislav Tomašević / Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Pomoć građanima
Mislite li da je Nacionalni strožer za civilnu zaštitu tijekom ljeta mogao biti učinkovitiji u mjerama za zaštitu zdravlja?
– Mogao je biti. Noćnim klubovima gledalo se kroz prste jako dugo, dok nije postalo kasno. To se tiče i vjerskih okupljanja i vjenčanja. Ima tu puno pritisaka na stožer, puno različitih lobija. To dovodi do selektivnih odluka koje uvode dvostruke standarde, što izaziva nepravdu i smeta ljudima. Mnogi od njih više ne žele slijediti upute Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, smatrajući da to više nije zdravstveni stožer već stranački.
Kažete da sumnjate u mogućnost odgovora Vlade na izazove koje donosi kriza, jer ona nema za to kapaciteta. Na što konkretno mislite?
– Mislim na pojedine ministre. Primjerice, jedan krak cijele korupcijske hobotnice oko Josipe Rimac vodi do ministra Tomislava Ćorića. To se tiče ne samo njegovog pomoćnika, koji je morao podnijeti ostavku nakon što je Uskok na njega proširio istragu oko pogodovanja jednom investitoru u vjetroelektranu. Kada je Ćorić stupio na dužnost ministra zaštite okoliša 2017. godine, u roku od 40 dana je poništio rješenje prethodnog ministra prema kojem taj projekt vjetroelektrane treba ići na dodatnu procjenu utjecaja na prirodu. Time je omogućio da se projekt stigne realizirati po povlaštenim cijenama energije, koje su investitoru omogućile oko dvije milijarde kuna iz proračuna.
Stavimo to sada u kontekst. Govorimo o novcu za obnovu Zagreba, najvećem ikad. Udio države u toj obnovi iznosit će nešto više od 20 milijardi kuna. A za jedan projekt vjetroelektrane nekome se išlo pogodovati izravnom isplatom novca iz proračuna koji je desetina novca koji će država uložiti u obnovu Zagreba i okolice. Zbog toga ne vjerujem u kapacitet Vlade da odgovori na izazove krize. Ne vjerujem da će se u Hrvatskoj dogoditi zaokret prema zelenom gospodarstvu kada gledam tko su ljudi koji bi ga trebali provesti. Zelena ekonomija u shvaćanju HDZ-a znači zelembaće u džepovima ljudi iz HDZ-a. Tako oni to vide. To se najbolje vidi na primjeru afere Josipe Rimac.
Vlada ima tanku većinu u Saboru. Hoće li joj zastupnici vašeg saborskog kluba pomagati u izglasavanju nekih kritičnih zakona ako se za to ukaže potreba, ili ako o tome bude ovisila egzistencija Vlade?
– Nemamo mi što pomagati Vladi. Mi smo oporba. To što smo oporba ne znači da ćemo apriori glasati protiv svakog Vladinog prijedloga. Neovisno o tome otkud je neki zakonski prijedlog došao, iz Vlade ili iz oporbe, mi ćemo ga podržati ako smatramo da je u interesu građana ove zemlje. Ako smatramo da nije u interesu građana, nećemo ga podržati. Tako će biti u slučaju zakona o obnovi Zagreba i okolice. Tako će biti i u slučaju drugih zakona. Iako je Sabor tek počeo raditi, neke smo zakone već podržali, a neke nismo. Zakone s kojima se ne slažemo nastojimo popraviti. Mi ne pomažemo ni Vladi, niti HDZ-u, mi moramo pomoći građanima ove zemlje.
