Veleposlanstvo SAD u Zagrebu među europskim špijunskim bazama CIA-e i NSA

ZAGREB – Američko veleposlanstvo u Zagrebu jedno je među mnogim u Europi koje služi kao »špijunsko gnijezdo« CIA-e i Nacionalne agencije za sigurnost (NSA) za prisluškivanje i prikupljanje raznih telekomunikacijskih podataka, piše u srijedu britanski dnevnik Independent.

Njemačka vlada očito želi stupiti u kontakt s bivšim suradnikom američke sigurnosne agencije NSA Edwardom Snowdenom i ispitati ga o pojedinostima špijuniranja američkih tajnih službi u Njemačkoj, izjavio je u srijedu zastupnik stranke Zelenih u Bundestagu Hans-Christian Stroebele. U srijedu je u Berlinu održana izvanredna sjednica Parlamentarnog nadzornog tijela (PKGr) koje je nadležno za nadzor tajnih službi. Te sjednice nisu otvorene za javnost, ali je nekolicina sudionika nakon sastanka novinarima ponudila svoje viđenje trenutačnog stanja glede špijunske afere. Sjednica je održana na zahtjev Stroebelea, koji se prošlog tjedna u Moskvi sastao sa Snowdenom.Kako prenosi list Sueddeutsche Zeitung, Stroebele je izvijestio članove tijela o svojim razgovorima sa Showdenom, nakon čega je izjavio kako je »vrlo zadovoljan« onim što su mu oni rekli. Između ostaloga, iz izjava sudionika vidljivo je da su razgovarali o namjeri Njemačke da ponudi SAD-u sklapanje bilateralnog sporazuma o zabrani uzajamnog špijuniranja. Prema Stroebelovim riječima, njemačka vlada ozbiljno razmišlja o tome da izravno stupi u kontakt sa Snowdenom, ali još uvijek nije jasno na koji bi se način to dogodilo. Stroebele spominje mogućnost da Njemačka ponudi azil Snowdenu, dok vlada još uvijek odbija tu mogućnost.List prenosi izjavu saveznog ministra unutarnjih poslova Hans-Petera Friedricha, koji kaže da vlada razmatra mogućnost da njezini predstavnici ispitaju Snowdena u Moskvi. Friedrich odbija mogućnost davanja azila Snowdenu, pozivajući se na vladinu odluku donešenu ljetos, prema kojoj Snowden nema pravo na azil u Njemačkoj.Stroebele međutim tvrdi da je odluka o tome politička i da ju se treba razmotriti. On smatra da vlada zazire od toga koraka jer strahuje da bi se time kriza povjerenja između Njemačke i SAD-a još više zaoštrila. Istodobno on upozorava da bi se razgovor u Moskvi mogao organizirati jedino s odobrenjem ruske vlade i pod uvjetima koje ona postavi.Stroebele stoga inzistira »da Snowden dođe u Njemačku ili neku sličnu zemlju«.Prema njegovim riječima, Snowden se u konačnici želi vratiti u SAD i ondje dati iskaz, a Nijemci bi mogli pomoći da se to i ostvari. On smatra da bi i Nijemci i Amerikanci trebali biti zahvalni Snowdenu, jer da nije bilo njega, »telefon Angele Merkel i danas bi se prisluškivao«.

Prema pisanju tog lista, posebna zajednička jedinica CIA-e i NSA prikuplja telekomunikacijske podatke iz špijunskih baza koje su često instalirane na krovu američkih veleposlanstava, a ta se operacijska špijunska gnijezda u Europi i središnjoj Aziji nalaze i na veleposlanstvima SAD u Ateni, Bakuu, Budimpešti, Frankfurtu, Ženevi, Kijevu, Madridu, Milanu, Moskvi, Parizu, Pragu, Prištini, Rimu, Sarajevu, Tbilisiju, Tirani i Beču.

Prikupljeni podaci se šalju u relejnu postaju u bazi Kraljevskog ratnog zrakoplovstva (RAF) u Croughtonu u Northamptonshireu, a potom se prebacuju u zajednički centar CIA-e i NSA u Marylandu za analizu i na korištenje američkim obavještajnim agencijama. Prema dugogodišnjem paktu Londona i Washingtona o dijeljenju obavještajnih podataka, materijal se također može slati u britansku obavještajnu agenciju GCHQ (The Government Communications Headquarters).

Independent u istom tekstu piše da su dokumenti koje je objavio američki »zviždač« Edward Snowden o masovnom prisluškivanju koje provodi NSA ukazali i da Velika Britanija na krovu svog veleposlanstva u Berlinu, u neposrednoj blizini njemačkog parlamenta i ureda kancelarke Angele Merkel, ima postavljeno »presretačko gnijezdo«, tajno mjesto za prisluškivanje telekomunikacija, zbog čega je njemački šef diplomacije od britanskog veleposlanika zatražio objašnjenje.

Ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je od veleposlanika Simona McDonalda zatražio da se izjasni o spomenutim navodima nakon što su izvješća o prisluškivanju u njemačkim medijima dobila veliku pozornost.

Veleposlanik McDonald se sastao s njemačkim dužnosnicima koji su ga »bez okolišanja« upozorili da svako presretanje telekomunikacijskih podataka u režiji obavještajnih službi iz prostora veleposlanstva predstavlja kršenje međunarodnog zakona.

Vjeruje se, piše Independent, »da je ovo prvi puta od svršetka Drugog svjetskog rata da je Njemačka na ovaj način pozvala britanskog veleposlanika«.

Downing Street se potrudio umanjiti razmjere tog cijelog slučaja te je glasnogovornik premijera Davida Camerona ustrajao na tvrdnji da je McDonald bio »u posjetu« u njemačkom ministarstvu. No, visoki britanski diplomat koji je donedavno radio u berlinskom veleposlanstvu priznaje da je cijela stvar »prilično neugodna”.