ZAGREB Godinama su Hrvatskoj pred lokalne izbore konkurenti za načelničke i gradonačelničke dužnosti u tom političkom natjecanju kao snažan argument izvlačili obećanje o smanjenju prireza poreza na dohodak, posebice u gradovima i općinama gdje se on naplaćuje po maksimalno dopuštenoj stopi. Lokalne su vlasti u brojnim slučajevima u krizi ili kod smanjenja poreza na dohodak, podizale prirez do tog maksimuma, a nakon izlaska Hrvatske iz recesije dio njih ga je opet počeo smanjivati. Sada je na nakon dugo vremena netko, i to predsjednik Zajednice županija Goran Pauk, spomenuo da bi i povećanje prireza moglo pridonijeti povećanju prihoda lokalnih jedinica.

Sastanak župana

»Treba nam model koji je jednostavniji, efikasniji, koji ne dovodi županije u međusobno različite fiskalne strukturne odnose i bolje ih pozicionira kao nositelje regionalnog razvoja« zaključio je predsjednik Zajednice županija i dodao kako bi se prihodi JLP(R)S mogli povećati učinkovitijom raspodjelom poreza na dohodak, prihodom od poreza na promet nekretnina, prihodom od poreza na dohodak od kamata na štednju te povećanjem gornje stope prireza«, stoji u priopćenju koje je poslano nakon jučerašnjeg sastanka župana, prvog koji je održan poslije lokalnih izbora.

S obzirom na to da prirez nije prihod županija, nego samo gradova i općina, zanimalo nas je zašto se o tome govorilo na sastanku župana, a kako smo uspjeli neslužbeno doznati to je, tvrde naši izvori, spomenuto tek kao mogućnost koja bi mogla pomoći do pojedine lokalne vlasti, ako smatraju da im to može koristiti, povećaju svoje proračune. Objašnjavaju nam i da će se, ako doista žele nešto takvo, kod Vlade i Sabora, koji zakonom određuje gornje granice prireza, morati zauzeti udruge gradova i općina.

Prema zakonu o lokalnim porezima općine mogu odrediti prirez do deset posto, gradovi do 30 tisuća stanovnika do 12 posto, a gradovi s više od 30 tisuća stanovnika do 15 posto. Grad Zagreb ima prirez od 18 posto. U Rijeci se prirez naplaćuje po maksimalno dopuštenoj stopi od 15 posto i grad je u 2016. godini od prireza uprihodovao 63,4 milijuna kuna.

Nacrt zakona

U Ministarstvu financija kažu da o promjeni gornjih granica prireza nisu razmišljali, ali da će poslušati svakoga tko ima takav zahtjev. Dodaju i da više od 20 gradova u Hrvatskoj uopće ne naplaćuje prirez. Doznajemo i to da ni Udruga gradova, ni Udruga općina nisu za sada prema Ministarstvu financija išli s tom inicijativom.

No, ako župani smatraju da bi lokalne zajednice u njihovim županijama imale od toga koristi moći će to iznijeti na sastanku s premijerom u ponedjeljak u Požegi, gdje će se govoriti i o novom nacrtu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji priprema Ministarstvo financija. Jučer su župani razgovarali i o tom zakonu koji donosi promjene i u raspodjeli sredstava od poreza na dohodak, no nitko od naših sugovornika iz zajednice župana, ali ni iz Ministarstva financija nije bio spreman razgovarati o tome kako će dijeliti prihodi prikupljeni od poreza na dohodak.

Svi ističu da će novi sustav biti transparentniji, jednostavniji i pravedniji, jer se silnim izmjenama došlo do toga da u podjeli novca između države i lokalnih vlasti postoji pet različitih modela i šest kriterija za lokalne zajednice kojima država iz tog prihoda dijeli dodatnu pomoć. Naši sugovornici ističu da će novi model učiniti i da više sredstava ostane u nerazvijenijim krajevima, da će se to gotovo sigurno odnositi i na brdsko-planinska područja, ali nitko ne želi govoriti o detaljima jer se u resornom ministarstvu još rade izračuni.