Nakon dva pokušaja samostalnog ulaska u Sabor, PGS na izbore u 8. jedinici izlazi u koaliciji regionalnih stranaka. Predsjednika stranke i kandidata na listi Darija Vasilića upitali smo za razloge formiranja ove regionalističke koalicijske liste, posebno iz razloga što odnosi PGS-a i Liste za Rijeku nisu uvijek bili idilični.  

– Ovi izbori bili su prava prilika da se ta regionalna grupacija zbliži, da učinimo nešto u sinergiji u 8. izbornoj jedinici. Poznato je da osma jedinica ima polovicu birača s jedne, a drugu polovicu s druge strane Učke. Nama kao regionalnim strankama to je hendikep na parlamentarnim izborima jer dijelovi naših biračkih grupacija su u sedmoj izbornoj jedinici i to nam onemogućava samostalan nastup. Ovo je bila prava prilika, kad je IDS odlučio da ne može izaći na izbore sa SDP-om, da se zbližimo kao regionalne stranke te da nam ovo bude odskočna daska za iduće lokalne i regionalne izbore. S Listom za Rijeku na razini Gradskog vijeća Grada Rijeke i naših međusobnih odnosa u zadnje vrijeme smo pojačali kontakte i približili stajališta i vjerujem  da je to platforma za dugoročne odnose, ne samo za ove izbore.

Četiri mandata 

Koliko mandata  očekuje koalicija, a koliko PGS kao stranka?

– PGS očekuje jedan mandat, da ponovno postanemo parlamentarna stranka, što smo i bili u više parlamentarnih ciklusa, od 1990. do 2007. 

Ovoga puta s IDS-om koji ima stabilna tri mandata, što je potvrđeno i 2007. kada su samostalno išli na izbore, te našim jednim mandatom s ove strane, u Primorsko-goranskoj županiji, ukupno ćemo, uvjeren sam, osvojiti barem četiri zastupnička mjesta u Saboru. To će biti velika pobjeda regionalnih stranaka, jer u 8.  jedinici uzeti četiri mandata u ukupnom korpusu lijevog biračkog tijela je velik rezultat, koji će omogućiti formiranje jakog kluba regionalnih stranaka s jakim utjecajem na vladu i pitanja decentralizacije i regionalizacije. 

Mogli biste imati i velik utjecaj na samo sastavljanje vlade, ovisno o rezultatima izbora, no izvjesno je da će obje velike koalicije, SDP-ova i HDZ-ova, morati tražiti postizborne partnere. Kome ćete se prikloniti?

– Već sad je vidljivo da nijedna vlada neće biti većinska, ali mislim da je za Hrvatsku dobro da ima manjinsku vladu s potporom manjih stranaka. Stranke naše koalicije djeluju s pozicije lijevo-liberalnog centra, možda čak i više lijevo, tako da isključivo možemo podržati vladu lijevog centra. U tom smislu nema nikakvih kalkulacija i ne dolazi u obzir čak ni potencijalna mogućnost podrške vladi desnice, odnosno HDZ-a.

Zašto vas onda neki iz SDP-a prozivaju, praktički optužuju, da ste skloni suradnji s HDZ-om?

– Pokazalo se da su i iz vrha SDP-a odaslane poruke riječkom gradonačelniku Vojku Obernselu da ne podržavaju takvu javnu komunikaciju s PGS-om, IDS-om i Listom za Rijeku. Javnost naše regije dobro zna da PGS nije nikad i nigdje koalirao s HDZ-om, niti igdje obnašao vlast s tom strankom. To se, međutim, ne može reći za SDP, koji u tri općine na području županije ima većinu u predstavničkom tijelu, poduprtu vijećnicima HDZ-a. Mi smo po tom pitanju »čisti«, i javnost je toga svjesna.

Kako će vaši birači gledati na koaliranje s SDP-om, s obzirom da vas percipiraju kao alternativu dvjema velikim strankama?

– Regionalne stranke nigdje u svijetu nemaju ambiciju formirati vladu. Zalažemo se za afirmaciju svoje regije, i realizaciju projekata u svojoj regiji i tu se razlikujemo od centralističkih stranaka. Naš primarni cilj, uz decentralizaciju nadležnosti i novca, su projekti u Istri i PGŽ-u. Za naše opcije dobro je ako imamo priliku podržati vladu lijevog centra, jer ćemo toj vladi nametnuti naša programska opredjeljenja koja neće moći biti, kao u Planu 21, zanemarena. Mi nismo dio predizborne koalicije, nego postizborni partneri koji postavljaju svoje programske sadržaje kao uvjet podrške vladi. 

Policentrični razvoj

Čime ćete konkretno uvjetovati svoju potporu Vladi i hoćete li postaviti jasne rokove za njihovo ispunjavanje?

– Ponajprije ćemo tražiti regionalizaciju i decentralizaciju Hrvatske, te policentrični razvoj. Ne možemo zamisliti da se više sve koncentrira u Zagrebu. Želimo dio nadležnosti premjestiti u druge gradove. To će omogućiti značajno drugačiju dinamiku života u Hrvatskoj. Rijeka je nekad bila razvijenija od Zagreba, danas stagnira, a Zagreb se razvija. Uz Zagreb razvijaju se i drugi centri moći, ali ne zbog svojih izvornih prihoda, nego zbog političara koji su po zavičajnim kriterijima tamo investirali, kao što je slučaj s Kalmetom i Zadrom ili Čačićem i Varaždinom. Silan novac koji je ovdje stvaran – jer jedino je naša regija uz Istru »u plusu« kad je riječ o uplatama u proračun – ulagan je drugdje po kriterijima koji, najblaže rečeno, nisu objektivni. Policentrični razvoj će to promijeniti. S druge strane, Hrvatsku treba regionalizirati. Treba nam pet do osam snažnih regija, koje će u svojoj nadležnosti de facto imati sve osim upravljanja monetarnom i vanjskom politikom, te obranom. Sve drugo može se puno bolje voditi na regionalnoj razini. 

Lista za Rijeku inzistira i na jačoj ulozi i većim ovlastima Rijeke kao regionalnog središta. Bi li time izgubile jedinice lokalne samouprave u ostatku regije, naročito one iz riječkog prstena?

– Može se pronaći kompromisno rješenje. Decentralizacija je važna jer od svakih sto kuna, koliko ih se ovdje uplati u proračun, 95 sada odlazi u Zagreb, a samo pet posto ostaje lokalnoj i regionalnoj zajednici. To ne može dugoročno egzistirati.

Koliko od tih sto kuna treba ostajati u regiji?

–  Zemlje EU-a koje su dinamizirale svoj razvoj i pružile bolji servis građanima, kroz decentralizaciju u pravom smislu riječi, imaju omjer 70:30 u korist države, a u najboljim slučajevima čak i 60:40. Bolje od toga gotovo da i ne može, a Hrvatska i ova regija to zaslužuju.

Decentralizaciju ovih dana često spominju i Zoran Milanović i Tomislav Karamarko. Smatrate li da to doista kane i provesti ?

– Tema decentralizacije napokon je sazrela i nema praktički niti jedne opcije koja o njoj ne govori kao o temeljnom pitanju novog četverogodišnjeg mandata vlade. Naravno da su to osjetili i SDP i HDZ, ali oni o tome govore samo na razini izborne kampanje. Niti jedna centralistička stranka, ako ne bude prisiljena na to od strane regionalističkih zastupnika u Saboru, neće krenuti u ozbiljnu decentralizaciju. 

Na kartu regionalizma u Slavoniji igra i HDSSB, koji bi mogao odnijeti ozbiljan broj glasova, te biti potencijalno poželjan partner objema stranama. Predsjednik IDS-a Boris Miletić jasno je poručio da suradnja s crnokošuljašima ne dolazi u obzir, kakav je vaš stav?

– Mislim da se od HDSSB-a jako svjetonazorski razlikujemo. Razgovarali smo o tome na razini koalicije i imamo čvrst i jasan stav da ne možemo sjediti za stolom kao partneri istoj vladi u kojoj je i HDSSB. Mi smo prvi koalicijski blok koji se očitovao o postrojavanju crnokošuljaša i jasno dali do znanja što o tome mislimo. Bez obzira što smo spremni podržati vladu SDP-a, nećemo to moći učiniti ako u njoj bude i HDSSB.

Decentralizacija 

Ova regija imala je brojne predstavnike u Saboru, pa i u Vladi, ali dojam je da je od toga imala malo koristi. Zašto bi birači trebali odabrati regionalnu opciju?

– Zbog decentralizacije koja će donijeti puno učinkovitiji i brži državni aparat, ukinuti brojne državne službe i spustiti nadležnosti na lokalnu i regionalnu razinu, bliže građanima. Regionalni zastupnik mora uvažavati interese regije i u Saboru biti u funkciji ostvarenja tih ineteresa. Nadamo se da će građani prepoznati da glasom za koaliciju IDS-PGS-RI, glasuju za lijevu opciju, ali i za stranke koje će regiji donijeti prosperitet.

Kakvi su vaši osobni planovi nakon izbora?

– Definitivno ostajem gradonačelnik Krka, do kraja mandata. To mi je najvažnija funkcija. Bio sam i saborski zastupnik i član županijske skupštine, ali cijelo vrijeme sam ostajao na funkciji gradonačelnika. To je ono čemu sam posvećen, u čemu uživam, u već šestom uzastopnom mandatu. Bez obzira hoću li ostvariti mandat u Saboru ili ne, ostajem gradonačelnik.