Siniša Varga će se obračunati i s nepotrebnim pretragama i uvesti reda u liste čekanja, što ministru zdravlja nije pošlo za rukom. Ostojić još nije donio pravilnik o listama čekanja najavljen prije dvije godine
ZAGREB Postavljanje bolničkog sustava na zdrave noge bit će najveći izazov zdravstvene administracije nakon što se HZZO izdvoji iz državne riznice. Sustav koji broji gotovo 50.000 zaposlenih, a na godišnjoj razini proguta više od sedam milijardi kuna, unatoč sanaciji uporno generira nove dugove.
Tako će, tvrde u bolnicama, i ostati dok im mjesečni proračuni jedva pokrivaju troškove plaća, a obavljene usluge ostaju neplaćene.
Plaćanje usluga po izvršenju, umjesto unaprijed određenih i isplaćenih mjesečnih limita jedna je od glavnih promjena u poslovanju bolnica što je, kad preuzme ingerencije, namjerava uvesti ravnatelj HZZO-a Siniša Varga.
U sustavu plaćanja unaprijed, mnoge bolnice do kraja mjeseca ne obave onoliko usluga koliko im HZZO plati, a druge debelo prebace normu, ali taj prebačaj nikad ne naplate. Vargin model plaćanja po učinku trebao bi prve natjerati da rade više i bolje, jer će im se u protivnom budžeti stanjiti, a drugima će se napokon honorirati obavljeni posao.
Kod određivanja naknada bolnicama za izvršene usluge morao bi se, smatraju u bolnicama, uspostaviti balans između stvarno izvršene usluge, utrošenog materijala, naročito skupog materijala i lijekova, kvalitete usluge i raspoloživog novca.
Iako se ministar Ostojić pohvalio uštedom na objedinjenoj nabavi u zdravstvu od 450 milijuna kuna, na javnoj nabavi u bolnicama bi se moglo, tvrde u bolnicama, uštedjeti i više. Dok Varga zagovara ugovaranje na duži rok, od pet ili deset godina, u bolnicama su skloni objedinjavanju službe javne nabave, na kojoj u 60-tak bolnica danas radi i do 300 ljudi. Mjere koje će HZZO provesti po izlasku iz riznice imat će efekta tek iduće godine, i to – ogradio se Varga – samo u slučaju dobrog masterplana. Ako bilo tko od zdravstvenog dvojca zakaže, bolnički će sustav ostati zdravstvena vreća bez dna.
– Takav sustav plaćanja mora biti u funkciji maksimalne kvalitete za pacijente i efikasnosti sustava. Bit će značajnih otpora tome, prije svega iz lokalnih bolnica koje će dobiti manje novca, jer pacijenti za iole kompliciraniji postupak nastoje otići u kliničke bolničke centre – ocjenjuje član uprave u jednom zagrebačkom KBC-u. Iz HZZO-a već su najavili da će u cilju kraćih lista čekanja plaćati putovanje pacijentu koji se odluči otići na pretragu ili zahvat u bolnicu gdje su liste čekanja najkraće, međutim takav se model već pokazao potpuno promašenim. U bolničkim krugovima uvjereni su da se problem bijega pacijenata od malih lokalnih bolnica neće riješiti ni pokrićem putnih troškova ni masterplanom, već jedino ograničavanjem slobodnog i besplatnog prava pacijenata na izbor ustanove u kojoj će se liječiti.
Varga će se, kako najavljuje, obračunati i s nepotrebnim pretragama i pregledima i uvesti reda u liste čekanja, što ministru zdravlja nije pošlo za rukom. Ostojić do danas nije donio pravilnik o listama čekanja najavljen još prije dvije godine, koji je trebao pacijente na listama svrstati po hitnosti. Osim tog pravilnika, Varga će se morati obračunati s nepotrebnim pregledima i pretragama kojih je po procjenama bolnica i do 30 posto, a neke će usluge i ograničiti.
– Umjesto da se uputnice pišu na zahtjev pacijenta, onaj tko hoće pet puta godišnje posjetiti istog specijalista mimo preporuke obiteljskog liječnika, neka pregled obavi kod privatnika ili ga plati u javnom zdravstvu – veli naš sugovornik, koji izlaz vidi u jasnim smjernicama upućivanja pacijenata za svaku pojedinu dijagnozu. HZZO, kaže, sustavom mora upravljati tako da se omjer rješavanja zdravstvenih problema u bolnicama s 80 posto smanji barem na 50 posto, a primarna zdravstvena zaštita riješi veći dio problema ili napravi predobradu pacijenta.
