ZAGREB » Prepune ordinacije obiteljskih liječnika mogle bi ugroziti uspjeh Vargine zdravstvene reforme, kojoj je među ostalim cilj smanjiti pritisak pacijenata na bolnice i skratiti liste čekanja. Statistike govore da se u bolnicama godišnje obavi oko pet milijuna pregleda i pretraga, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti čak 35 milijuna posjeta i postupaka. To znači da svaki stanovnik Hrvatske godišnje ode na jedan bolnički pregled i sedam puta posjeti liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Namjera je zdravstvene vlasti maksimalno reducirati broj nepotrebno napisanih uputnica za specijalističke preglede i pretrage koji su se mogli obaviti u ordinaciji primarnog liječnika. Zato se u opremanje ordinacija primarne zdravstvene zaštite iz europskih fondova ulaže 18,5 milijuna eura za kupnju ultrazvuka, spirometara, EKG-a… Pacijenti bi tako dio dijagnostičkih pregleda obavili kod svog liječnika u domu zdravlja, umjesto da opterećuju bolničke liste čekanja. 

 Nemogući uvjeti

Obiteljski liječnici upozoravaju da će u postojećim uvjetima rada, gdje dnevno i dalje obrade i po stotinu pacijenata, biti gotovo nemoguće odrađivati zahtjevnije preglede, sudjelovati u grupnoj praksi…

  – Prije dvije godine u mreži manjkalo je 180 obiteljskih liječnika, a sad ih nedostaje 400. Bojim se da uskoro nećemo moći raditi jer će pacijente tih liječnika trebati preuzeti postojeći timovi – upozorava Muslić, koji osim zapošljavanja novih liječnika i time smanjenje broja pacijenata po timu, izlaz vidi i u ograničavanju prava pacijenata na beskonačan broj besplatnih posjeta liječniku. 

  – Oko 20 posto pacijenata neizmjerno koristi resurse u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Dio ih to čini opravdano, ali mnogi bi svoj problem mogli riješiti bez posjeta liječniku – ističe Muslić. Pacijenti su, kaže, danas skloni »prebaciti« svoje zdravlje u ruke drugih, a zanemariti vlastitu odgovornost i samopomoć. Skandinavske su zemlje taj problem riješile ograničavanjem prava na besplatan broj posjeta liječniku, a pacijent koji »ispuca« propisanu kvotu liječniku plaća doplatu za svaki prekobrojni pregled. Pacijenti su, navodi Muslić, dobro kategorizirani, pa kronični bolesnici imaju pravo na daleko veći broj pregleda od ostalih. 

 Treba novca i vremena

Model sličan skandinavskom razmatra se, navodno, i u Ministarstvu zdravlja, u okviru izrade novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji bi uskoro trebao u javnu raspravu. Detalje izmjena zasad ne žele otkriti. Iz HZZO-a, pak, poručuju kako će se uvjeti rada liječnika u PZZ popraviti, ali za to treba vremena i novca. 

  – HZZO dugoročno predviđa smanjenje standardnog broja osiguranika po timu, čime bi se podigao standard pružanja zdravstvene zašite. No, to uvjetuje povećanje ukupnog broja doktora, a zbog manjka liječnika moramo voditi računa o dostatnosti pojedinih specijalista, osobito pedijatara i ginekologa – odgovara glasnogovornik HZZO-a, Nenad Korkut, te dodaje da veći broj doktora u sustavu zbog hladnog pogona traži i više novca za PZZ i korekciju mreže ambulanti.

Baš bi grupna praksa, poručuje Korkut, kroz tzv. horizontalno upućivanje gdje doktori prema osobnim sklonostima i dodatnim vještinama zbrinjavaju pacijente svojeg kolege, trebala osigurati brže i efikasnije zbrinjavanje pacijenata. Što se zapošljavanja doktora tiče, plaćanje dodatne sestre na pet ordinacija ili dodatnog doktora na sedam ordinacija u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti jedan je od prvih koraka u rasterećenju liječnika, poručuju iz HZZO-a.