Na razini EU, uvjete rada dobrima smatra 53 posto radnika. U Hrvatskoj, pak, takvih ima tek 18 posto. Čak 75% radnika smatra da su im se uvjeti rada u pet godina pogoršali
AGREB » Čak 79 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da su uvjeti rada – pod kojima se podrazumijeva radno vrijeme, organizacija rada, zaštita na radu, zastupanje zaposlenika i odnosi s poslodavcem – loši. Svega 18 posto ispitanika u Hrvatskoj uvjete rada ocjenjuje dobrima. Pokazalo je to najnovije istraživanje Eurobarometra koje se bavi utjecajem krize na kvalitetu rada. Nešto više od polovice, odnosno 53 posto europskih radnika, ocjenjuje radne uvjete u svojoj državi dobrima. No, većina radnika, ili njih 57 posto smatra kako su se njihovi radni uvjeti u zadnjih pet godina pogoršalo. U Hrvatskoj čak 75 posto radnika smatra da su im se uvjeti rada u zadnjih pet godina pogoršali.
Radno vrijeme
Premda je većina radnika zadovoljna svojim radnim uvjetima, prosječno na razini EU 77 posto radnika, postoje vrlo velike razlike među državama članicama. Tako je uvjetima rada u Danskoj zadovoljno 94 posto radnika, dok je najniža razina zadovoljstva zabilježena u Grčkoj – 38 posto radnika. Općenito, kako se navodi u istraživanju, većina radnika izražava visoku razinu zadovoljstva kada je riječ o radnom vremenu (80 posto) te zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu (85 posto).
Da je na radnom mjestu izloženo stresu navodi 56 posto radnika u Hrvatskoj, a na razini cijele EU s tom modernom bolešću suočava se 51 posto radnika. Rezultati istraživanja provedenog u svih 28 država EU potvrđuju povećanje intenziteta rada ali i da se stres doživljava kao najvažniji rizik na radu. Osim toga, nezadovoljstvo u pogledu radnog opterećenja, brzine rada i dugog radnog dana (rad duži od 13 sati) je raširenije nego druga pitanja kao što su nedostatak interesa za radne zadatke, neadekvatan tjedni ili godišnji odmor.
U Hrvatskoj je radnim vremenom zadovoljno 77 posto radnika, dok ih 22 posto izražava nezadovoljstvo. Ravnotežom između posla i privatnog života zadovoljno je 66 posto radnika, dok to zadovoljstvo na razini EU izražava 74 posto radnika. Za savjet vezan uz promjene u organizaciji rada ili uvjete rada u Hrvatskoj je tijekom proteklih godinu dana bilo pitano 47 posto radnika (54 posto na razini cijele EU). O situaciji u poduzeću u kojem rade kada je riječ o financijskom stanju ili budućnosti poduzeća što uključuje i restrukturiranje u Hrvatskoj je bilo obaviješteno 58 posto radnika (63 posto na razini Unije), dok 41 posto radnika u Hrvatskoj, a 36 na razini Unije poslodavac u proteklih godinu dana nije izvještavao o situaciji u poduzeću ili organizaciji u kojoj rade.
Loša ergonomija
U području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu manje od rizici na njihovom radnom mjestu, dok je za 24 posto ispitanika to svakodnevno podizanje, nošenje ili pomicanje tereta. Trećine radnika izjavilo je da se na njihovom radnom mjestu provode mjere za uklanjanje novih rizika u nastajanju (primjerice, uzrokovanih nanotehnologijom ili biotehnologijom) ili mjere namijenjene starijim i kronično bolesnim radnicima. Uz stres, loša ergonomija doživljava se kao jedan od najvažnijih rizika na radu. Tako 28 posto ispitanika konstatira da su pokreti koji se ponavljaju, odnosno zamorni ili bolni položaji, glavni zdravstveni i sigurnosni
Rezultati Eurobarometra uzet će se u obzir tijekom konferencije o trenutačnim i budućim izgledima za djelovanje EU-a u području uvjeta rada što se idući tjedan održava u Bruxellesu.
