Porezna uprava je do 15. lipnja kod 58 poreznih obveznika utvrdila osnovicu dohotka u iznosu od 96,5 milijuna kuna te im »odrezala« porez na dohodak od 40 milijuna kuna
ZAGREB Država je od početka godine do kraja svibnja u proračun skupila 44,45 milijardi kuna, što je 4,5 posto, odnosno 1,9 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Istovremeno su proračunski troškovi bili 49,4 milijarde kuna milijarde kuna, što je 570 milijuna kuna manje nego lani. Tako je u prvih pet mjeseci ove godine proračunska potrošnja bila za gotovo pet milijardi kuna veća nego proračunski prihodi, ali je minus u državnoj blagajni ipak manji nego lani u istom razdoblju kad je iznosio gotovo 7,5 milijardi kuna, odnosno dvije i pol milijarde kuna više.
Zarada od poreza u prvi je pet mjeseci iznosila 25,4 milijarde kuna i za milijardu kuna je veća nego lani. Očekivano, zbog povećanje stope,. ta je razlika uglavnom stvorena na porezu na dodanu vrijednost. Za oko pola milijarde kuna veći su i prihodi od doprinosa koji su u prvih pet mjeseci u državnu blagajnu donijeli više od 16 milijardi kuna. I dalje padaju prihodi od trošarina na naftu, pivo, bezalkoholna pića,a rastu jedino trošarine na duhanske proizvode.
U provjeri petstotinjak građana za koje se sumnjalo da imaju imovinu koja ne odgovora njihovim prihodima, država je ustanovila da u 58 slučajeva doista postoji nesrazmjer imovine i legalnih prihoda. Prema rješenjima i zapisnicima koji su sastavljeni tih je 58 građana imalo 96,5 milijuna kuna vrijednu imovinu koja nije bila pokrivena njihovim prihodima. Zato im razrezala 40 milijuna kuna novog poreza na dohodak.
Što se tiče rashoda država i dalje ne uspijeva smanjiti troškove zaposlenih koji su za 1.9 posto, odnosno za oko 160 milijuna kuna veći nego lani u istom razdoblju, pa će se nastavkom istog trenda teško ostvariti godišnja ušteda na troškovima zaposlenih od dvije milijarde kuna. U prva tri mjeseca uštede nije ni moglo biti jer na snazi nije bio proračun nego privremeno financiranje, koje je značilo nastavak prakse iz prošle godine, ali nakon toga u sljedeća dva mjeseca u pojedinim ministarstvima nije došlo do planiranih ušteda na plaćama. U Ministarstvu financija kažu da je problem to što po pojedinim ministarstvima nisu donesene uredbe o sistematizaciji pa su troškovi i dalje iznad planiranih. Kako se doznaje u Ministarstvu financija riječ je o ministarstvima obrazovanja, unutarnjih poslova i zdravlja, gdje se tek očekuju sistematizacije. Osim donošenja uredbi u tim ministarstvima, očekuje se i da će u nekoliko sljedećih tjedana biti postignut i dogovor sa sindikatima oko ušteda na dodacima, prvenstveno božićnici. Ukoliko dogovor ne bude postignut država uvijek ima mogućnost smanjenja koeficijanta za minuli rad sa sadašnjih 0,5 na 0,3 posto, napominju u Ministarstvu financija. na taj način ušteda bi bila i do 900 milijuna kuna. Uz to plan je i sve zaposlen koje država plaća iz svog proračuna svesti u okvire koje zadaje Zakon o plaćama, pa bi tako nestale razlike između plaća po pojedinim ministarstvima za iste poslove, ali i razlike između plaća u 64 agencije, zavoda i institutu u odnosnu za zaposlene u državnoj upravi. U pojedinim agencijama plaće su i do 30 posto veće nego u državnoj upravi. – Ujednačavanje plaća će biti, ne može tajnica u nekoj agenciji imati 20 ili 30 posto veću plaću od one u primjerice Ministarstvu pravosuđa, poručuju iz Ministarstva financija.
