Traže zaštitu

Ustavni sud usvojio tužbu obitelji Madine Hosseini

Hina

Madine Hussiny

Madine Hussiny

Ustavni sud je utvrdio da MUP i upravni sudovi nisu s dostatnom izvjesnošću utvrdili da je Srbija tzv. sigurna treća zemlja i da tražiteljima azila ne bi prijetilo vraćanje u zemlju podrijetla



Roditeljima i osmero braće i sestara malene Madine Hosseini, koja je 2017. godine poginula nakon što je podletjela pod vlak u blizini hrvatsko-srpske granice, usvojena je ustavna tužba u vezi s postupkom u kojem su tražili zaštitu u Hrvatskoj, piše u srijedu Večernji list.


Ustavni sud je utvrdio da MUP i upravni sudovi nisu s dostatnom izvjesnošću utvrdili da je Srbija tzv. sigurna treća zemlja i da tražiteljima azila ne bi prijetilo vraćanje u zemlju podrijetla.


Usvojena je tužba i drugoj supruzi Madinina oca i djeci, tako da je ukupno riječ o četvero odraslih i desetero djece od jedne do 15 godina iz Afganistana u odnosu na koje su ukinute i odluke Visokog upravnog suda te je predmet vraćen ponovno u Upravni sud u Osijeku. Sve ih je zastupala odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić.




Nakon tragedije s Madinom vraćeni su u Srbiju, ali 2018. godine ponovno su ušli u Hrvatsku i zatražili međunarodnu zaštitu. Otac i suprug podnositelja ustavne tužbe rekao je da su mu talibani prijetili jer je radio kao policajac i vozač za američku vojsku u Afganistanu pa je zbog straha od njih, jer je u jednom napadu i ranjen, uspio pobjeći s obitelji.


Nakon što su nezakonito ušli u Hrvatsku, MUP je odbacio njihov zahtjev za azil, ne ulazeći u njegovu osnovanost, primjenom tzv. instituta sigurne treće zemlje. Obrazloženo je da srbijanski ustav jamči temeljna ljudska i manjinska prava.


I upravni sudovi potvrdili su da pravni okvir u Srbiji jamči efikasan i pravedan postupak međunarodne zaštite pa i od tzv. lančanog “refoulementa”.


Uzeto je u obzir i to što su godinu i pol bili u Srbiji i nisu bili izloženi nečovječnom ili sličnom postupanju.


Ali, odvjetnica je prigovorila kako pri procjeni Srbije kao “sigurne treće zemlje” nije uzeto u obzir da je unazad deset godina odobrila samo 47 izbjegličkih statusa i 62 supsidijarne zaštite, što je zanemarivo u odnosu na broj izbjeglica.


I ustavni suci dali su za pravo kako nije dovoljno ispitati pravni okvir za tražitelje azila, nego i stvarno stanje u primjeni, donosi Večernji list.