Od 16. lipnja, kad je Sabor izglasao nepovjerenje Vladi Tihomira Oreškovića, pa do 19. listopada kad je novi sastav parlamenta potvrdio i novu Vladu Andreja Plenkovića, hrvatska se javnost lomila oko pitanja kakve su ovlasti Oreškovićeve Vlade. Jesu li iste kao ovlasti tehničke vlade koja odradi svoj mandat do kraja i dobiva taj status u trenutku kad se raspišu redoviti parlamentarni izbori, ili su ipak nešto drukčije s obzirom da je riječ o Vladi koja je izgubila povjerenje Sabora. Priliku da razriješi tu dvojbu imao je protekla dva mjeseca Ustavni sud, ali je on odbacio mogućnost da za buduće situacije razjasni što može, a što ne vlada koju izabrani zastupnici naroda više ne podržavaju. Odbacio je mogućnost da razjasni može li takva vlada, koja nema podršku parlamenta, mijenjati zakone koje je parlament donio.

Tako je početkom mjeseca Ustavni sud odbacio čak tri prijedloga za ocjenu suglasnosti sa zakonom i Ustavom Uredbe o izmjeni zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, koju je u kolovozu donijela Oreškovićeva Vlada. Uredba je omogućila da se v.d. ravnatelju Siniši Kovačiću produži mandat na čelu HRT-a za još šest mjeseci, iako to po zakonu nije bilo moguće, a protiv nje su bili svi članovi Vlade iz Mosta.

Ustavni sud takvo ponašanje Vlade uopće nije ocjenjivao, objašnjavajući da je 1. listopada ove godine istekla suglasnost koju je Sabor dao Vladi da u situacijama kada parlament ne zasjeda može uredbama mijenjati zakone, pa je tako prestala važiti i spomenuta uredba. Prijedlozi za ocjenu ustavnosti su podneseni prije 1. listopada, ali zbog prestanka važenja Ustavni sud je odbio reći je li Oreškovićeva Vlada postupila u skladu s Ustavom i zakonom.

Izdvojeno mišljenje

Dvoje ustavnih sudaca, Andrej Abramović i Lovorka Kušan, ipak misle drukčije i dali su izdvojeno mišljenje na većinsku odluku svojih kolega, jer smatraju da je Ustavni sud trebao odlučivati između ostaloga i zbog toga što bi se u slučaju da se pokazalo da je bilo neustavnosti i nezakonitosti, spriječilo da se one ponavljaju u budućnosti. U svom izdvojenom mišljenju sudac Abramović ističe da Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost propisa iako su oni prestali važiti ako od tog prestanka do prijedloga za pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti nije prošlo više od godinu dana. Zato smatra da je Ustavni sud morao izvršiti svoju Ustavom definiranu zadaću.

On napominje da onaj tko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti ima pravo i od Ustavnog suda očekivati odgovor na svoje pitanje. Napominje da je to posebno važno, jer iako je neki propis prestao važiti, nije i izbačen iz upotrebe s obzirom da se, primjerice, u sudskim postupcima mora primijeniti na odnose koji su nastali dok je bio na snazi.

– Eventualna negativna ocjena o ustavnosti i zakonitosti odredbe propisa koji je u međuvremenu prestao važiti svojom bi argumentacijom svakako djelovala instruktivno u odnosu na donositelja osporenog propisa, a sa svrhom da se uočene pojave neustavnosti i nezakonitosti ne bi ponavljale u drugim sličnim budućim slučajevima – upozorava sudac Abramović.

Nejasan stav

Slične argumente ima i njegova kolegica Kušan, koja kaže da ne vidi kako su to Ustav i Ustavni zakon doveli Ustavni sud do zaključka da ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari u slučaju kad je prijedlog za pokretanje ustavnosti podnesen u vrijeme dok je propis bio na snazi, ali je prestao važiti prije donošenja odluke Ustavnog suda. Takav je stav još manje jasan, ističe ona, uz zaključak koji proizlazi iz prakse, da bi u konkretnom slučaju pretpostavke za odlučivanje o biti stvari postojale kad bi identičan prijedlog bio ponovo podnesen, kad osporavana Uredba više nije na snazi, odnosno godinu dana od prestanka važenja. Ona smatra da je takvu praksu Ustavnog suda potrebno preispitati.

– To sve tim više kad se u postupku postavlja tako važno pitanje kao što je slučaj u ovom predmetu, odnosno pitanje ovlasti Vlade, kojoj je izglasano nepovjerenje, da uredbama mijenja zakone – upozorava Kušan.

No, Ustavni sud će čini se dobiti još jednu priliku odlučivanja o istoj stvari jer je SDP-ovac Peđa Grbin, koji je bio jedan od tri podnositelja prijedloga u rujnu ove godine, odlučio ponovo zatražiti da Ustavni sud ocijeni ustavnost sporne Uredbe, na što ima pravo u roku od godinu dana nakon što je Uredba prestala vrijediti. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Ustavni sud smatrati da su se sada stvorili uvjeti da o tome odlučuje.