Odobrena kvota za ovu godinu bila je deset puta veća nego u 2015. U HGK-u smatraju kako bi trebalo potpisati međudržavne ugovore s BiH, ili Ukrajinom, kojima bi se osigurala nedostajuća radna snaga
Hrvatska gospodarska komora (HGK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska obrtnička komora (HOK) traže da Vlada dozvoli uvoz novih 19 tisuća stranih radnika u idućoj godini. Za ovu godinu tražili su uvoz 12 tisuća radnika, a bivša Vlada im je odobrila kvotu od 3.115 dozvola, od čega ih je 2,3 tisuće za novo zapošljavanje stranih radnika, što je deset puta više nego u 2015. godini. Hoće li zahtjevima poslodavaca, što u HGK-u nazivaju vatrogasnom mjerom, Vlada udovoljiti ili ne, moglo bi se znati pred kraj idućeg tjedna. Ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić nije se otvoreno izjasnio o tome, poručujući u utorak tijekom okruglog stola u organizaciji HGK-a kako konzultacije oko kvota za uvoz radne snage još uvijek traju.
– Problem se može kratkoročno riješiti kroz kvote, ali ima još puno posla koji moramo odraditi, uključujući i aktiviranje nezaposlenih, a pogotovo njih oko sto tisuća ili oko 50 posto dugotrajno nezaposlenih, s kojima nitko ništa ne radi – veli Ćorić, navodeći i kako HZZ mora biti jači i s agilnijim pristupom te da je potrebno i više međuresorske i suradnje s poslodavcima i sindikatima kako bi se našle kvalitetne dugoročne mjere za rješavanje problema.
Ministar turizma Gari Cappelli procjenjuje da će turizmu iduće godine trebati oko 20 tisuća novih radnika. Oni se, smatra, mogu naći u Hrvatskoj, kao što se ove godine pronašlo njih oko 15 tisuća.
– Apsurdno je da nam za turizam nedostaje 20 tisuća radnika, a na zavodu za zapošljavanje imamo oko 40 tisuća nezaposlenih s turističko-ugostiteljskim zanimanjima. Nije moguće da su svi nesposobni, nekvalificirani i da ne žele raditi u turizmu – veli Cappelli navodeći kako se to mora riješiti. Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević ističe kako je bio protiv kvota »kada su mu kao ministru došle na stol«.
– Svih onih kojih treba u sektoru ima dovoljno na Zavodu, osim tesara, njih ima nešto manje – veli Kuščević, navodeći kako i poslodavci moraju mijenjati navike jer nije isključivi problem da ljudi ne žele raditi. Plaće su male, podsjeća Kuščević, navodeći kako s minimalnom plaćom radnik teško može živjeti i osnovati obitelji.
Stalni sezonci
Neizravno je ministar rada pecnuo poslodavce u turizmu. Naime, još je SDP-ova koalicijska Vlada u sklopu mjera aktivne politike na tržištu rada uvela institut stalnog sezonca u turizmu kako bi se zadržala radna snaga u tom sektoru. Aktualni ministar rada i mirovinskog sustava primijetio je kako se ta mjera premalo koristi i ne može puno pomoći turističkoj djelatnosti jer turistička sezona kratko traje.
Iako u turizmu u sezoni radi i do 30-ak tisuća dodatnih radnika, tek ih manji dio prikupi najmanje šest mjeseci staža što je uvjet za dobivanje potpore za stalnog sezonca. Prema podacima HZZ-a, na početku 2015. godine aktivan je bilo 631 stalni sezonac, a tijekom godine u tu je mjeru novouključeno još 1.361 osoba. Na kraju godine, odnosno u tekuću godinu ušlo se s 997 aktivnih korisnika mjere, a do prije nekoliko tjedana u mjeru je novouključeno 437 osoba. No, s 10. studenoga bila su samo dva aktivna korisnika mjere stalnog sezonca.
Sindikati: Povećajte plaće!
Odbor hrvatske brodogradnje koji okuplja povjerenike Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata u brodogradilištima, smatra da umjesto odobravanja kvota stranih radnika u brodogradnji domaćim radnicima treba povećati plaće, kako bi se zaustavio njihov odlazak.
“Dovođene novih stranih radnika stvara problem ne samo oko stručnosti, administracije, komunikacije, nego oko produktivnosti, kvalitete i različitosti kultura. Isto tako svjedoci smo da dnevno odlaze naši radnici, da se zapošljavaju, a umjesto njih dovode strani radnici. Stoga predlažemo Vladi i upravama brodogradilišta da se plaće za deficitarna zanimanja povećaju”, kaže se u priopćenju Odbora.
Dodaje se kako se Odbor hrvatske brodogradnje protivi odobrenju kvota za strance za brodogradnju, a odluči li se Vlada na to, sindikati moraju biti uključeni ne samo odobravanja nego i kontrolu stranaca u pojedinom sektoru.
“Takvo postupanje mora biti kontrolirano od strane nadležnih ministarstva i sindikata, koji bi imali ulogu kontrolora poštivanja izdanih broja dozvola. U protivnom ne odobravamo izdavanje godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za 2017.”, kaže se u priopćenju.
Odbor hrvatske brodogradnje smatra da brodogradilišta moraju pristupiti kadrovskom restrukturiranju radi poboljšanja i optimizacije proizvodnje, uz povećanje produktivnosti. Podsjećaju da su upozoravali kako najprije treba iskoristiti domaće potencijale kako bi se potaknula učinkovitost i povećala proizvodnja, smanjila, specijalizirala i objedinila administracija i najvažnije službe.
Smatraju da bi se proizvodnja mogla povećati stimuliranjem proizvodnih i deficitarnih radnika, povećanjem plaća i uvođenjem novih tehnologija te da bi se tako zaustavili odlasci domaćih radnika iz brodogradilišta.
U Sindikatu metalaca ocjenjuju da još nema neophodne suradnje brodogradilišta sa srednjim obrtničkim, industrijskim i brodograđevnim školama, primjerice ugovaranjem stipendija.
Drže da bi pronalaženje domaćih kadrova omogućilo da se ne angažira nesvrsishodna i nepouzdana kooperacija, koja, navode iz sindikata, koristi kvote za strance i koja je do sada bila ograničena samo na skupo unajmljivanje radnika s ručnim alatom.
Sindikati smatraju da je zadnje dvije do tri godine devastiran kadrovski potencijal brodogradilišta, zbog stanja u brodograđevnoj industriji, pomanjkanja narudžbi brodova ili krive percepcije i odnosa države prema brodogradnji. Olako se, pod izgovorom zahtjeva iz EU i restrukturiranja, dopustilo da se veći dio radnika koji su, uz prekvalifikaciju, mogli ispuniti sadašnje potrebe za kadrovima, uvrsti u razne planove otpuštanja viška radnika, kažu sindikalci.
Upozoravaju da je znatan broj nezaposlenih povezan s brodogradnjom, a među njima su radnici, metalske ili tehničke struke koji bi se uz financijsku potporu mogli prekvalificirati ili specijalizirati za potrebe velikih brodogradilišta. (H)
Osim žurnog uvoza radne snage, HGK ponavlja stari zahtjev za uvođenjem dualnog sustava obrazovanja kako bi se učenici obrazovali u klupama, ali i na stvarnom radnom mjestu. Smatraju kako bi trebalo potpisati međudržavne ugovore s BiH, a možda i nekim drugim zemljama poput Ukrajine, kojim bi se osigurala nedostajuća radna snaga. Trebalo bi, smatraju, promijeniti način reguliranja kvota, pa ako državna burza za zapošljavanje u roku od 14 dana ne može pronaći tražene radnike, automatski dozvoliti njihov uvoz.
Otišli na zapad
Istodobno dio poslodavaca naglašava kako više radnika nema ni u BiH, jer su otišli na zapad. Neki će priznati i da radnicima treba povećati plaće. To navodi Mirko Habjanac, predsjednik uprave Radnika koji, istina, govori i o tome da je radno zakonodavstvo rigidno, ali i da je građevinski sektor suočen s nelojalnom konkurencijom. No, ukazuje i da stvarnog rasta BDP-a nema bez rasta građevinskog sektora koji mora biti na razini 10 posto BDP-a.
– Kratkoročna mjera može biti i povećanje plaća. Ljudi koji odlaze raditi u Njemačku vratili bi se u Hrvatsku kada bi im razlika u plaći bila 500 eura – veli Domagoj Ferdebar, glavni tajnik sindikata graditeljstva. Bijelo osoblje u turizmu (kuhari, konobari) prosječno zarađuje 4.175 kuna u Hrvatskoj, a za isti posao im se u Austriji nudi 1.300 eura osnovne plaće – upozorava Eduard Andrić, predsjednik sindikata turizma i ugostiteljstva.
– Dajte ljudima veće plaće, imate kapaciteta za to i u turizmu i u graditeljstvu – veli Andrić navodeći kako se ljudi neće iseljavati kada ih se ne bude dijelom plaćalo na crno i kada im uvjeti rada budu bolji.
