ZAGREB Matematikom u zemljama OECD-a izvrsno vlada 12,6 posto učenika, dok je u hrvatskim školama vrsnih matematičara svega 1,6 posto. S druge strane, matematički nepismenih, pokazalo je istraživanje PISA 2012, imamo čak 30 posto, dok je u prosjeku u zemljama OECD-a matematički nepismen svaki peti srednjoškolac. 

Osim  što nam 15-godišnjaci ne vladaju elementarnom matematikom, u visokom su postotku polupismeni iz hrvatskog jezika i prirodoslovlja, a školska znanja s mukom primjenjuju u svakodnevnim situacijama.

Ekonomske posljedice

Od 2006. godine, kad je Hrvatska prvi puta sudjelovala u PISA-istraživanju, pa do danas jednako smo loši i ispodprosječni u svim područjima. Pokazalo se da tek svaki peti 15-godišnjak u hrvatskim školama voli matematiku, ali njih 52 posto uviđa značenje matematike u životu. Sličan stav imaju i roditelji, koji ne vole matematiku, ali je smatraju neizostavnim dijelom života. Mnogi učenici uopće ne razumiju što uče, a kod njih 66 posto matematika uzrokuje nervozu i anksioznost.

Čak 93 posto učenika smatra da bi moglo imati bolji uspjeh ako se više potrude. Osim što zvuči nepopularno, visok postotak matematički nepismenih ima i izravne ekonomske posljedice po društvo, upozoravaju autori PISA-testiranja, te zaključuju kako država koja ne uspijeva reducirati udio učenika ispod druge razine teško može računati s gospodarskim napretkom.

Naši su učenici u svemu jednako loši, a recept za popravljanje njihovih znanja i vještina Zvonimir Šikić, profesor matematike na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, vidi u rasterećenju školskog programa i okretanju praktičnoj primjeni stečenog znanja.

– U matematici se treba više okrenuti primjeni znanja, a manje formalnim matematičkim postupcima na koje su naši učenici navikli i na čemu se u školama previše inzistira,  smatra Šikić. Problem je, veli, u tome što svaka prosvjetna vlast s reformama počinje ispočetka, a tako teško da ćemo se nekud pomaknuti.  Matematička je zajednica, upozorava Šikić, krenula u reformu još prije četiri godine, u suradnji s MZOS i hrvatskim matematičkim društvom. U izradi novog kurikuluma najdalje se otišlo, ali je onda sve zamrlo, a radnu grupu matematičkih praktičara i znanstvenika već dvije godine nitko nije pozvao, upozorava Šikić.

Rezultati PISA testova pokazali su da prosvjetna vlast ove testove nije koristila za pomake u obrazovnom sustavu, ocjenjuje voditeljica PISA centra u Hrvatskoj, Michelle Braš Roth. Još je 2006. godine tadašnji ministar obrazovanja Dragan Primorac očekivao da ćemo uvođenjem HNOS-a visoko odskočiti i postati regionalni lider, ali su se takva očekivanja pokazala promašenima, ističe ona.

Pomoći slabijima

Za uspjeh na testu važna je, veli Braš-Roth, motiviranost učenika, a ona ovisi o podršci kod kuće, podršci u školi i boljim uvjetima rada.

– Programi su nam prenatrpani, zastarjeli, a učenici ispisuju nizove jednadžbi ali su izgubljeni u PISA testovima. Najjeftinija i najbrža u ovom času bila bi intenzivna edukacija nastavnika koji će u razredu primijeniti novu strategiju poučavanja, a oni za to imaju dovoljno slobode, ističe Braš Roth.

Učitelji, kaže, ne bi smjeli dizati ruke od učenika sa slabijim rezultatima, jer su iskustva pokazala da individualnim pristupom i ti učenici mogu napredovati.

– Rezultati u strukovnim školama porazni su. Ti će učenici za dvije godine izaći iz škole i vjerojatno se u obrazovni program nikad neće vratiti. Ako ih ne opismenimo, ostat će takvi cijeli život,  upozorava voditeljica PISA centra. Umjesto da ih se na hrvatskom zatrpava književno-umjetničkim tekstovima koje ne razumiju, takvu bi djecu, zaključuje, čitalačkoj pismenosti trebalo učiti na novinskim tekstovima.   

Autori istraživanja upozoravaju da je osim socijalnog okruženja i obrazovnog sustava za uspjeh na testu važna i motivacija, te upornost učenika. Oko šest posto odstupanja na matematičkim testovima može se objasniti razlikama u upornosti. Dok u državama OECD-a upornost igra veću ulogu u povećanju rezultata uspješnih učenika, u Hrvatskoj se bilježi suprotan trend: ustrajnost više utječe na rezultate slabijih učenika.