Izmijeni li Sabor zakon prosvjedi će u vremenu od 8 do 22 sata biti dopušteni već za desetak dana, broj sudionika ograničen na 1500, a pristup sudionika okupljanja bio ograničen na 10 metara od Sabora i Vlade te 20 metara od Ustavnog suda
ZAGREB Nakon osam godina javnost će institucijama vlasti napokon moći poslati poruku koji su joj ciljevi, izjavio je danas ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, predstavljajući u Hrvatskom saboru konačni prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju, kojim se ukida zabrana prosvjedovanja na Markovu trgu.
Ostojić je podsjetio da je Ustavni su lani ukinuo sporne odredbe Zakona kojima je bivša, HDZ-ova vlast zabranila javno okupljanje na 100 metara od zgrada Sabora, Vlade i Ustavnog suda, čime je zapravo onemogućen prosvjed na Markovu trgu.
Ta se zabrana, napomenuo je, odnosila i na skupine manje od 20 ljudi, iako one ne znače s obzirom na brojnost ne predstavljaju javno okupljanje.
Vlada stoga predloženim izmjenama ponovno dopušta okupljanja na Markovu trgu, ali uz određena ograničenja, za koja je Ostojić rekao kako su u granicama razmjernosti i nužnosti te u skladu s UN-ovom Deklaracijom o ljudskim pravima.
Izmijeni li Sabor zakon kako to predlaže Vlada, javna okupljanja i prosvjedi na Markovu trgu bili bi dopuštena već za desetak dana, pri čemu bi pristup sudionika okupljanja bio ograničen na 10 metara od Sabora i Vlade te 20 metara od Ustavnog suda. Taj će prostor biti primjereno označen, a javno okupljanje i prosvjed bit će moguć od 8 do 22 sata, dok je broj sudionika ograničen na 1500. Ostojić je istaknuo da je vremensko ograničenje predviđeno na način da se ne uzurpiraju higijenski i sanitarni uvjeti tijekom okupljanja na Markovu trgu, ali i da se osigura da prosvjednici svoje poruke mogu odaslati u vrijeme dok Sabor i Vlada zasjedaju, odnosno rade.
Opravdano je, naglasio je, i ograničenje u broju sudionika okupljanja, budući da na Markov trg i ne stane više od 1500 ljudi, a organizatorima okupljanja time se, rekao je, omogućava da ako očekuju više sudionika da za prosvjed odaberu neku drugu lokaciju.
U konačni prijedlog uvrštena je i odredba po kojoj se za osobe s invaliditetom i one s teškoćama u kretanju za pristup Markovu trgu osigurana »ruta« kroz Radićevu ulicu te Kamenita vrata.O zakonskim izmjenama raspravljaju saborski klubovi.
Podrška saborskih odbora
Većina saborskih klubova podržala je danas konačni prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju, pozdravljajući ukidanje zabrane prosvjedovanja na Markovu trgu nakon sedam godina.
»Ovime pokazujemo da se kao vlast ne bojimo naroda kao što su se bojali oni koji su 2005. donijeli zakon koji je još i danas na snazi«, poručila je Gordana Sobol u ime SDP-a. HDZ je prozvala da je zakonom zabranio javna okupljanja na Markovu trgu isključivo iz političkih razloga, kako bi »osigurao mir pod svojim prozorima, vjerojatno ne sluteći da je time od Markova trga stvorio određeni mit, utvrdu koju je valjalo osvojiti«. »Cilj prosvjednika u zadnjih sedam godina bio je probiti se do Markova trga i osvojiti tvrđavu koju je HDZ izgradio oko glavnih institucija države«, poručila je Sobol.
Zakonske izmjene podržao je i Silvano Hrelja (HSU), ističući da na Markovu trgu nikada nije bio zabilježen ni jedan incident tijekom prosvjeda, osim uoči donošenja važećeg zakona 2005., i to, napomenuo je, na prosvjedu koji je spontanto organiziran zbog uhićenja generala Ante Gotovine.
Sonja Koenig (HNS) kazala je kako vladajuća kolaicija ispunjava svoje izborno obećanje da svi građani svoje nezadovoljstvo mogu izraziti pred Saborom i Vladom. »Građani moraju imati pravo iznijeti svoj stav pred institucijama, a oni koji donose odluke i kreiraju politike i nalaze se u tim institucijama moraju čuti svoje građane i odgovarati na njihova pitanja. To nam je dužnost i posao«, rekla je.
Iako podupiru vladin prijedlog, Hrvatski laburisti upozoravaju da zakonska ograničenja neće omogućiti da eventualni prosvjed ili potpora imaju učinka. Vremenskim i ograničenjem u broju sudionika onemogućeno je, upozorio je Dragutin Lesar, kontinuirano prosvjedovanje, a u tehničkom smislu i postavljanje razglasa, dostava hrane, odvoz smeća i svaka druga tehnička pomoć. Nezadovoljan je i odredbama kojima se osobama s invaliditetom za dolazak na prosvjed određuje ruta kojom se ulicama na Markov trg dolazi pješice, upitavši zašto im se ne dopusti dolazak vozilima, pa i uspinjačom.
Predloženo ukidanje zabrane prosvjeda na Markovu trgu podržao je i Milorad Pupovac u ime SDSS-a, ističući kako je tim rješenjem vladajuća koalicija ispunila svoje predizborno obećanje, ali i očekivanja građana koji su zadnjih godina pokušavali doći do Markova trga, ali im policija to nije dopuštala. »Vlada je odlučila da Markov trg ne bude zabranjen grad, dakle da bude dopušten turistima, a ne građanima. To je značajna promjena«, poručio je Pupovac. Vladajuće je, ipak, pozvao da drugačije formuliraju ograničenje u broju sudionika.
Milijan Brkić najavio je da će HDZ biti suzdržan prema Vladinom prijedlogu, ocijenivši zakon kao politički, a njegove izmjene nedovoljnima da bi građanima omogućile njihovo temeljno pravo na izražavanje mišljenja bez da se u pitanje dovede njihova sigurnost. »HDZ se kritiziralo da se želi ustoličiti na Markovom trgu kad je zabranjeno prosvjedovanje, a sada smo oporba i smatram da nije bitno čiji je neki prozor na Markovom trgu već sigurnost građana«, rekao je Brkić. Vladajućima je poručio kako bi za građane možda bilo bolje da ne ispunjavaju svoje predizborno obećanje, ističući kako su tehnička pitanja, koja, ocijenio je, u zakonu nisu dovoljno razrađena, moraju biti na korist, a ne štetu građana čija sigurnost ne smije biti ugrožena. »Zakon predviđa ograničenje broja i prostora pa ćemo ponovno imati kaveze na Markovom trgu, a spomenici kulture bit će podložni devastaciji i oštećenju«, rekao je Brkić, upozorivši da će sav teret pasti na leđa policije.
Igor Češek je u ime HDSSB-a za predložene izmjene rekao da znače napredak, ali nedovoljan, ocijenivši ih »demokracijom na kapaljku« u odnosu na prijašnji »priglupi stav HDZ-a« koji je zabranio okupljanja na Markovu trgu. Naglasio je kako građanima treba dopustiti okupljanje bez ograničenja vremena i broja sudionika, ironično predloživši vladajućima da osnuju još jednu agenciju, onu za javna okupljanja koja bi prodavala karte za prosvjed i vodila računa o broju sudionika. »Slogan te agencije mogao bi biti – jao vama kojima mi trebamo«, kazao je.
Nadovezao se i njegov stranački kolega Boro Grubišić, rekavši kako bi umjesto predloženoga trebalo donijeti zakon o državnim dužnosnicima koji bi išli među prosvjednike. »Mnogi se pitaju zašto nitko nije došao do radnica Kamenskog, radnika Jadrankamena i Dalmacijavina. To bi bio potez, a ne da propisujemo kako će ljudi prosvjedovati, kako se ponašati, od kuda smiju doći na Markov trg i s njega otići«, rekao je.
