Ako ministar Rajko Ostojić ne preuzme rizik i ne prihvati rezove koje mora napraviti, onda je 200.000 eura koje smo za to platili bačen novac, poručuje Spomenka Avberšek, čelnica Samostalnog sindikata zdravstva
ZAGREB » Koliko će bolnica Hrvatska imati u 2014. godini, koliko će se bolničkih odjela ukinuti, spojiti ili reorganizirati, koje će usluge pacijenti ubuduće dobivati na drugoj lokaciji i koji će liječnici i drugo osoblje mijenjati svoja radna mjesta, znat će se do kraja veljače.
– I mi smo bili iznenađeni da nas spajaju s Novim Marofom i Klenovnikom, ali vjerujem da se neke stvari tako mogu poboljšati – komentira spajanje dvije specijalne bolnice s OB Varaždin sanacijski upravitelj varaždinske bolnice, Dubravko Tršinski. »Bolje je liječnika prisiliti da jednom tjedno putuje u drugu bolnicu kako bi pacijenti imali bolju uslugu, nego držati ga u bolnici čitav tjedan za jedan dan posla«, ilustrira Tršinski.
Do tada, po najavama iz Vlade, ministar zdravlja Rajko Ostojić donijet će političku odluku o budućem izgledu bolničkog sustava na temelju prijedloga masterplana što ga za njegovo ministarstvo radi francuska konzultantska kuća Conseil Sante Sophreco. Projekt racionalizacije bolničkog sustava koji bi hrvatskom zdravstvu po procjeni ministra Ostojića trebao donijeti uštedu od 400 milijuna kuna čeka se mjesecima, a nezadovoljstvo zbog odugovlačenja s objavom masterplana raste.
U nedostatku pravih informacija javnošću kruže poluinformacije, a bunt zbog masterplana koji nije ni donesen već je krenuo. Malo tko je spreman, i od pacijenata i od bolničkog osoblja, odreći se prava koja danas uživa. I prije donošenja masterplana, dosad je spojeno sedam bolnica: OB Nova Gradiška pripojena je Općoj bolnici »Dr. Josip Benčević« u Slavonskom Brodu, Opća županijska bolnica Pakrac Općoj županijskoj bolnici Požega, a Bolnica za plućne bolesti i TBC Klenovnik te Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof pripojene su Općoj bolnici Varaždin. Iako u ministarstvu tvrde kako se radi o organizacijskim promjenama, peticije protiv ovog vladinog poteza govore koliko će problema biti u provedbi masterplana.
‘Udar’ na Slavoniju
Od prijedloga francuskih konzultanata, koji bi navodno u naredne dvije godine prepolovili broj općih bolnica u Slavoniji, a broj bolničkih kreveta sveli s postojećih 4.000 na 2.100, resorni ministar namjerava provesti samo ono što bude smatrao potrebnim, a tako će, kaže, učiniti i s ostatkom predloženog masterplana. Cilj masterplana bit će, poručuju iz Ministarstva zdravlja, unaprjeđenje kvalitete i učinkovitosti bolničke zdravstvene zaštite, i to racionalizacijom akutnih ležećih kapaciteta, snažnim razvojem dnevnih bolnica, povećanjem kapaciteta palijativne skrbi, kao i formiranjem regionalnih i nacionalnih mreža bolničke skrbi. Povezivanjem bolnica u regionalne bolničke mreže omogućit će se, kažu, preraspodjela bolničkih usluga i bolje korištenje kapaciteta. To bi, konkretno, značilo kraj nepotrebnom multipliciranju dijagnostičkih i terapijskih postupaka u bolnicama koje su jedna od druge udaljene svega 20-tak kilometara.
Iako ministar Ostojić očito nema namjeru oko masterplana bolnica pitati za mišljenje bilo koga, liječnička komora, poslodavci u zdravstvu, sindikati, smatraju da je prije objave masterplana trebao učiniti upravo to.
Glasna struka
– Sve što znamo o masterplanu bolnica saznali smo iz medija. Očekujemo da nam ministar objasni koje će se promjene dogoditi i da dopusti da struka o tome kaže svoje mišljenje. Komora mora biti uključena u taj proces koji je zbog činjenice da će mnogi liječnici imati promjene u radnom mjestu i životu, za nas od velikog značaja. To je i naše zakonsko pravo – upozorava Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK).
Masterplanom bi se, navodno, spajali manji bolnički odjeli, čime bi im bio potreban i manji broj liječnika. Tako nastali višak liječnika preraspodijelio bi se u ambulante ili dnevne bolnice, a ministar najavljuje da će dio liječnika svoje specijalističke usluge pružati i u manjim bolnicama na području svoje županije. Za čelnika liječničke komore ovakav je model problematičan, jer će liječnike prisiliti na drukčiji tempo života.
– Nije zgodno da liječnik svaki dan putuje 50 kilometara do posla. Ceste su, doduše, dobre, ali to kod nas nije uobičajeno – smatra Minigo, koji smatra da takav angažman liječnika iziskuje i dodatnu novčanu stimulaciju. »Ljudi urede svoj život tako da budu blizu radnog mjesta. Ovako će im se potpuno promijeniti životni uvjeti. Ako je to zbog racionalizacije, moramo vidjeti da li se dosljedno racionalizira i na drugim stavkama – smatra Minigo.
Kruške i jabuke
Objavu masterplana čekaju i u Udruzi poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), gdje će se onda o njoj i očitovati. Za Milana Klepu, čelnika UPUZ-a, problematično je već i ono što ministar radi kao pripremu za masterplan, odnosno spajanje bolnica u županijskom vlasništvu.
– Iako se još ne zna koje će korake ministar poduzeti, zasad se odlučio spajati ono što je najbezbolnije, pa tako, primjerice, ne dira bolnice u Kninu i Vukovaru. Činjenica je, međutim, da u postupku sanacije bolnica, u kojem su županije prenijele ovlasti na državu, nije predviđena promjena pravnog statusa bolnica, pa se bolnice ne bi smjele spajati bez suglasnosti županija – upozorava Klepo. Naime, neovisno o prijenosu upravljačkih prava na državu, bolnice u sanaciji po završetku sanacije vratit će se županijama.
Poslodavce čudi i dosad primjenjeni princip spajanja bolnica, koje se povezuju na teritorijalnom prinicipu, ali se pritom miješaju kruške i jabuke.
U Ostojićevom ministarstvu spajanje bolnica ne smatraju pravno upitnim. »Spajaju se samo bolnice na razini iste županije koje imaju istog osnivača i čija su osnivačka prava prenesena na državu. Takvim spajanjem bolnica ne dira se u vlasničku strukturu, nego se vrše samo organizacijske promjene«, poručuju iz Ministarstva zdravlja. Ostojić je ovih dana najavio da će i prije objave masterplana predložiti spajanje još nekoliko županijskih bolnica, odnosno županijskih bolnica i specijalnih bolnica u pojedinim županijama.
– Pitam se čemu spajati akutnu bolnicu s bolnicom za produljeno liječenje, ne vidim u tome nikakvog smisla – veli Klepo, te dodaje da je racionalizacija posla i nemedicinskog osoblja u bolnicama na području iste županije moguća i bez administrativnog spajanja bolnica.
Teško će se izvući
Dok su procjene konzultanata o uštedama primjenom masterplana prilično optimistične, u udruzi poslodavaca ne dijele takvo mišljenje. Ne vjeruju da će racionalizacija spasiti financijski potpuno urušeni bolnički sustav. S 1,5 milijardi kuna tekućeg gubitka i 1,2 milijarde kuna sanacijskog gubitka teško je očekivati da bi se spajanjem odjela moglo izvući bolnice iz stanja u kojem svojim proračunima jedva pokrivaju mjesečne plaće zaposlenih, a u nekim bolnicama plaće im prelaze limit i do 20 posto.
– Ako ćemo na bolnicama mijenjati samo ploče, onda nismo napravili ništa – komentar je Spomenke Avberšek, čelnice Samostalnog sindikata zdravstva, na izjavu premijera Milanovića kako nijedna sredina neće ostati bez svoje bolnice nego će se »samo mijenjati ploče«.
Postojeći je sustav neodrživ, i svi će se zaposleni u bolničkom sustavu morati tome prilagoditi, makar i putovali 30 ili 50 kilometara do posla, poručuje Avberšek. »Ministar Ostojić kasni s objavom masterplana i već najavljuje neke uzmake u odnosu na prijedlog francuskih konzultanata. Ako ne preuzme rizik i ne prihvati rezove koje mora napraviti, onda je 200.000 eura koje smo za to platili bačen novac«, poručuje Avberšek.
