Photo: Neva Zagnec/PIXSELL
povezane vijesti
Najveći njemački nadregionalni dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se u ponedjeljak osvrnuo na koncert Marka Perkoviće Thompsona ukazujući na podijeljenost Hrvatske glede ovog društveno-kulturnog fenomena.
Na početku teksta dopisnik FAZ-a za jugoistočnu Europu,Michael Martens ukazuje na broj posjetitelja koji svjedoči o „ne samo najvećem koncertu u povijesti Hrvatske nego, ako se izuzmu dobrotvorni i besplatni koncerti, jednom od najvećih u povijesti Europe“.
„I ta činjenica govori o Hrvatskoj više nego što bi to moglo odgovarati ovoj zemlji. Jer lik i djelo Marka Perkovića, čiji nadimak Thompson vuče porijeklo od jedne američke automatske puške, vrlo suzdržano bi se mogli opisati kao sporni. Jer već desetljećima je Perkovićev poslovni model da svoj imidž domoljubnog patriota, osim za zarađivanje novca, koristi i za rehabilitaciju ustaškog režima“, piše FAZ.
„Za dom – spremni“ = „Heil Hitler“
U tekstu autor nadalje autor objašnjava pozdrav „Za dom – spremni“ kojeg naziva „hrvatskom inačicom“ pozdrava „Heil Hitler“.
Martens Thompsonove relativizacije se pozdrav „Za dom – spremni“ upotrebljavao i prije ustaškog režima, naziva pogrešnima i nategnutima.
„Doduše je moguće dokazati starije upotrebe ovog pozdrava, no to ne mijenja činjenicu da se kontekst upotrebe u razdoblju između 1941. i 1945. više ne može odvojiti od ove parole. I rečenica „Jedem das Seine“ („Svakome ono što ga pripada“) postojala je i prije upotrebe u koncentracijskom logoru Buchenwald, ali danas je poznata samo u tom jednom kontekstu“, piše Martens.
On međutim ukazuje na jednu studiju o poimanju povijesti mladih u Hrvatskoj i pokazuje da jedna trećina ispitanih smatra da je NDH „samo štitila interese Hrvata“.
Sjećanje na intervju 2019.
Martens podsjeća na to da je on bio posljednji novinar kojem je Perković 2019. dao intervju čije objavljivanje je glazbenik, kako navodi Martens, svim silama htio spriječiti.
Martens podsjeća na to kako mu je Perković tada na pitanje što misli o Anti Paveliću odgovorio da je to nešto što bi „htio zadržati za sebe“.
„Što bi mislili o nekom njemačkom glazbeniku kojeg prati glas da je desničar da na pitanje što misli o Hitleru odgovori da je to njegova privatna stvar?“, pita se Martens.
*Perkovićeva metoda je jednostavna: on nešto kaže ali nakon toga tvrdi da nije tako mislio. On samo insinuira ono što si njegova publika predoči do kraja“, navodi se u tekstu gdje se istodobno ukazuje na to kako Perkoviću na ruku ide to što su se u Hrvatskoj desetljećima tabuizirale teme poput zločina partizana u Bleiburgu.
„Ove povijesne rupe Perković ispunjava svojim iskrivljavanjem povijesti“, piše FAZ.
O koncertu će se još dugo raspravljati
Autor spominje i nedavnu izjavu muzikologinje Lade Duraković koja je za Deutsche Welle ustvrdila kako je Thompson „dio državno odobrene kulturne politike“ te u tom smislu ukazuje i na političare, na čelu s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, koji su se pojavili na generalnoj probi Thompsonovog koncerta.
Na kraju teksta Martens zaključuje kako je subotnji koncert još više pridonio podjeli hrvatskog društva.
„U Hrvatskoj se stotinama tisuća Thompsonovih poklonika suprotstavlja sličan broj onih koji odlučno odbacuju njegovu mješavinu kiča, ratne romantike, katoličanstva i rehabilitacije fašizma. Rasprava oko Perkovićevog zagrebačkog koncerta zato će još neko vrijeme zaokupljati Hrvatsku“, zaključuje se u tekstu.
