ZAGREB – Pravilnik o mjerilima za stavljanje lijekova na listu lijekova HZZO-a i o načinu utvrđivanja cijena lijekova usmjeren je samo na smanjenje troškova, pa uskoro možemo očekivati nove prosvjede skupina pacijenata kojima liječenje neće biti dostupno po već viđenom receptu. Taj pravilnik ostavlja širok spektar diskrecijskih odluka Povjerenstvu za lijekove HZZO-a, dok mi želimo jasne, transparentne procedure i sigurnost u dostupnost lijekova i liječenja, upozorio je Ivica Belina predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) na jučerašnjoj konferenciji za novinare u povodu Svjetskog dana bolesnika.

– Takva politika HZZO-a otvara prostor za različite manipulacije udrugama pacijenata. Mi to ne želimo, ne želimo se za svoje pravo na liječenje boriti na ulicama – poručuje Belina.

Udruge pacijenata podnijele su niz primjedbi na pravilnik koji je do petka bio na e-savjetovanju, ali se boje da one neće biti uvažene. Posebno ih brine mogućnost ukidanja A liste lijekova, što bi značilo da će se svi lijekovi na recept ubuduće doplaćivati.

– Nigdje nije definiran prelazak s A na B listu lijekova, iz čega se može iščitati da se ukida osnovna lista lijekova. To znači da će sve ići na doplatu, odnosno da će neki pacijenti moći platiti tu doplatu, a neki ne. Isto tako, nije definirana gornja granica doplate i kako će se definirati razredi doplate – oprezan je Belina.

Neke od potencijalnih opasnosti na koje ukazuju su destimuliranje farmaceutskih tvrtki za stavljanje inovativnih lijekova na listu HZZO-a, destimulacija proširenja indikacija za primjenu pojedinih lijekova, netransparentan odnos promjene statusa pojedinog lijeka i njegov prelazak s jedne liste na drugu. Vrlo su nejasno, tvrde, opisani procesi donošenja odluka, kao i odgovorne ustanove, što omogućuje „donošenje proizvoljnih odluka i smanjenje dostupnosti lijekova, osobito onih inovativnih“.

Manja Prašek, predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva, smatra da se novim pravilnikom favorizira kratkoročna korist, a gubi se iz vida dugoročna šteta za zdravstveni susrtav. Troškovi liječenja komplikacija šećerne bolesti porasli su, kaže, za dvije milijarde kuna, a tome kumuje loša kontrola i liječenje bolesti.

Nenad Horvat, predsjednik udruge Remisija, upozorava kako je opasna potencijalna mogućnost da pacijent ostane bez lijeka u određenom trenutku, ili da mu se zbog odluke HZZO-a promijeni propisani lijek. Liječnik će izgubiti autonomiju pri propisivanju terapije, jer ga pravilnik ograničava na lijek koji nije najbolja opcija za pacijenta.

Što se onkoloških bolesnika tiče, njima je ministar Kujundžić u ime Vlade dao puno lijepih obećanja, rekao da su oni prioritet Vlade. Istodobno, događalo se da lijekovi pređu s A na B listu a pacijent to sazna u ljekarni.

– Cijela procedura nije dobro postavljena. Ako se iz Vlade obećava da su onkološki pacijenti prioritet, a onda se donosi ovakav pravilnik, nije li to licemjerno? – pita se Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge Nismo same. Strah od smanjenja dostupnosti ionako teško dostupnih terapija kojima kaskamo za Europom iskazale su i Ana Tudor iz Udruge Mijelom CRO i Vlasta Zmazek iz Saveza udruga za rijetke bolesti. Pravilnik, kažu, nije jasno definiurao dolazak tzv. inovativnih lijekova na listu, a time se ograničava dostupnost lijekova djeci i odraslima s rijetkim bolestima.

Ministar Kujundžić na sve ove strahove i kritike ima jednoznačan odgovor: hrvatsko je zdravstvo solidarno i dalje planira povećanje iznosa za inovativne lijekove.

– Učinit ćemo sve da svi pacijenti dobiju primjerene lijekove, po modelu gdje stručna tijela, odnosno povjerenstva, daju ocjene i svrstavaju lijekove u skupine – izjavio je ministar te podsjetio da je u zadnje dvije godine udvostručen iznos za inovativne lijekove na listi HZZO-a. U tom smislu, obećava Kujundžić, zdravstvo neće zaostajati ni ubuduće.

Odgovor na optužbe pacijenata stigao je i iz HZZO-a: u izradi pravilnika nisu sudjelovali sami, već ga je pisao i HALMED, udruga poslodavaca, Inovativna farmaceutska inicijativa, a ne donosi ga HZZO nego Minstarstvo zdravstva.

– Nikako ne možemo govoriti o tome da HZZO želi ograničiti prava svojim osiguranim osobama na dostupnost lijekova kada je riječ o propisu u čije su izmjene transparentno uključeni i drugi nezavisni dionici zdravstvenog sustava. Pogrešno je tvrditi unaprijed da će novi pravilnik ograničiti dostupnost lijekova u Hrvatskoj, jer je tek završilo e-savjetovanje, a Ministarstvo zdravstva će na temelju primjedbi i temeljnog nacrta izraditi konačni Pravilnik – poručuju iz HZZO-a.