Zahlađenje odnosa između EU i Rusije zbog krize u Ukrajini 'ohladilo' je i rusko tržište pa je smanjena prodaja aranžmana ljetovanja u Hrvatskoj, a manjem interesu pridonosi i nesnalaženje oko viza ali i kruta politika hotelijera prema ruskim touroperatorima koji odustaju od poslovanja s našom zemljom
Iako slovi kao jedno od potencijalno vrlo zanimljivih i velikih turističkih tržišta koje se drži među hrvatskih »top 10«, s ruskog je tržišta lani stiglo 22 posto manje turista te je ostvareno 22 posto manje ruskih noćenja. Ovi aviogosti na glasu su kao dobri potrošači što znaju cijeniti i domaći turistički djelatnici, posebice hotelijeri koji na Ruse računaju u pred i posezoni. Samo lani na Jadran je stiglo oko 165.000 ruskih turista koji su ostvarili blizu 1,4 milijun noćenja. Problemi s ishodovanjem viza za Hrvatsku, s obzirom na to da je postala članicom Europske unije, lani su zadali snažan udarac ruskim dolascima na Jadran. Isto tako, došlo je do preslagivanja među touroperatorma kao i slabljenja rublje. Ove godine među turističkim se djelatnicima ponovno može čuti zabrinutost za rusko tržište. Tim više što je ova godina donijela i krizu u Ukrajini te zahlađenje odnosa između Europske unije i Rusije, što je ‘ohladilo’ i ovo tržište i smanjilo prvi buking.
Politički udarac
Govoreći o tome što se s ruskog i ukrajinskog tržišta može očekivati ove godine, Mladen Falkoni, direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Moskvi, kazao je kako će ovogodišnji rezultati turističke sezone iz Rusije i Ukrajine dominantno ovisiti o političkoj i sigurnosnoj situaciji u ovom dijelu Europe.
– Ako dođe do daljnjeg eskaliranja sukoba Rusije i Ukrajine te reakcije Europe i Amerike sankcijama prema Ruskoj Federaciji, očigledno je da će turistički promet uopće iz Rusije, posebice prema Europi, biti simboličan, da ne kažemo da ga neće uopće biti. Već sadašnja situacija bitno utječe na interes za putovanja u Hrvatsku, tako da je prodaja paket-aranžmana ljetovanja u Hrvatskoj na ruskom emitivnom tržištu pala više od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Interesantno je da je u Ukrajini u ovom trenutku interes za ljetovanje u Hrvatskoj veći nego u istom razdoblju prošle godine. Ovo se objašnjava time da četiri milijuna Ukrajinaca, koji su godišnje odmarali na Krimu, ove godine neće putovati tamo i jednostavno taj broj turista traži alternativne destinacije gdje će provesti svoj godišnji odmor. Hrvatska je svakako u prednosti s obzirom na blizinu i simpatiju koju ukrajinski turisti imaju prema našoj zemlji. To se posebno odnosi na zapadnu Ukrajinu odakle u našu zemlju turisti putuju i svojim automobilima, te brojnim autobusnim programima koji se organiziraju, kazao je Falkoni, navodeći i kako hotelijeri imaju razloga pribojavati se daljnjeg pada dolazaka turista iz Rusije, čemu su u određenoj mjeri i sami pridonijeli.
Grijeh hotelijera
Naime, ni lani ni ove godine niti malo nisu omekšali svoju poslovnu politiku prema ruskom tržištu koje je očigledno u krizi kad je u pitanju naša zemlja. Prošle godine su nespretnosti oko rješavanja viznih pitanja ozbiljno uzdrmale to golemo tržište.
– Nepovjerenje u to koliko efikasno i brzo će se vize rješavati ostalo je u zraku i svakako nepovoljno utječe na interes na tržištu. Hotelijeri su se ponašali i ponašaju cijelo vrijeme kao da se to njih ne tiče. I dalje inzistiraju na fiksnim zakupima, nešto što gotovo niti jedna destinacija više ne traži od ruskih partnera. Zbog takve krute politike bankrotiralo je lani nekoliko touroperatora važnih za poslovanje s Hrvatskom, a nekoliko je sasvim napustilo poslovanje s našom zemljom. Niti to nije bilo dovoljno da se izmijeni poslovna politika, niti ti pokazatelji na tržištu nisu hrvatske partnere natjerale da se ozbiljno zamisle što i kako dalje. Bit će teško dok god se ne poslože stručne i profesionalne poluge i znanje u Hrvatskoj i ne dođe do timskog odnosa prema tom tržištu. Upravo je nevjerojatno koliko individualnih poteza i silnica postoji u ovom trenutku prema tržištu, s uglavnom pogrešnim predznakom. Kada je stvoreno to rusko turističko čudo u Hrvatskoj u posljednjih deset godina, kao da su svi počeli dokazivati sebe na tom tržištu, s malo ili nimalo znanja. I to je jedan od glavnih razloga što se rezultat, dakle bolji promet, još uvijek ne vidi na horizontu, upozorio je direktor moskovskog predstavništva HTZ-a. Također je ukazao da se domaća turistička industrija sada oslanja na dva ili tri velika i krupna ruska touroperatora koji su prošle godine ušli na tržište Hrvatske, i koji će svojim monopolnim ponašanjem ostaviti još nepovoljnije rezultate, posebno na financijskom planu. Dodao je i kako postoje i drugi, manje važni faktori, koji su također naklonjeni tržištu, a dolaze iz hrvatske sfere poslovanja, ali kako je pitanje kome su oni važni i uopće ima li Hrvatska prema ovom tržištu strategiju koja može dovesti do rezultata.
Prednosti koju hrvatska turistička ponuda ima na tom tržištu dobro su poznate, reći će Falkoni. Kao i da nisu nestale preko noći, samo je situacija ušla u negativnu fazu, stagnaciju, što sve čini nervoznima.
Loše i drugima
Falkoni je, međutim, ukazao kako pad s ruskog tržišta nije samo hrvatska boljka. Naime, u zimskom razdoblju, točnije od listopada do kraja veljače, promet je pao u svim destinacijama za 17 posto, s time da su ostvarenja tijekom ljeta slična ostvarenjima tijekom zime.
– Manje više sve turističke receptivne destinacije bilježe pad, osim Tajlanda i Turske, koje kao da su imune na sve slabosti ruskog emitivnog turističkog tržišta, pa tako i na značajan pad vrijednosti ruske rublje koji se dogodio u posljednja četiri mjeseca. Dakle, to može malo olakšati naše bolne spoznaje da rusko tržište za Hrvatsku u posljednje vrijeme pada, a naviklii smo hrvatsku poslovnu i opću javnost samo dobrim vijestima s ovog tržišta. Možda je ovo šansa da skupimo svu pamet koju imamo i da se dogovorimo što i kako dalje, zaključio je Falkoni.
