Novim će Pravilnikom već u ožujku odzvoniti »školskim neradnicima« koji su do sada svoju tjednu radnu normu popunjavali raznim poslovima koji nisu u direktnoj vezi s nastavnim radom
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović odlučio je uvesti red u tjednu normu osnovnoškolskih nastavnika izradom novog Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Za potrebe izrade Pravilnika imenovao je i jedanaesteročlano povjerenstvo u kojemu su zastupljeni svi dionici sustava, uključujući predstavanike dvaju sindikata i Udruge ravnatelja osnovnih škola, a kako saznajemo njihov je zadatak uvesti pravednije normiranje u rad 36.190 hrvatskih učitelja i onemogućiti im »napuhavanje« norme.
Iako je Pravilnik o normi tek u izradi protiv njega su se već pobunili neki sindikati među kojima je i sindikat Preporod koji zbog norme i outsourcinga poziva prosvjetare u štrajk. Preporod novo normiranje smatra nepoštenijim od postojećeg, a ono što zamjera Ministarstvu je i stav da učiteljska norma više ne bude sastavnim dijelom Kolektivnog ugovora, ali i činjenicu da je uloga sindikalnih predstavnika u radu Povjerenstva suradnička, a ne pregovaračka. Iako su predstavnici Preporoda sudjelovali na sastancima povjerenstva za izradu Pravilnika nakon odbijanja više sindikalnih prijedloga, sindikalni predstavnici su napustili sastanak.
Naime, novim će Pravilnikom već u ožujku odzvoniti »školskim neradnicima« koji su do sada svoju tjednu radnu normu popunjavali raznim poslovima koji nisu u direktnoj vezi s nastavnim radom. Zahvaljujući sadašnjem Granskom kolektivnom ugovoru koji prestaje važiti 27. ožujka učitelji su mogli primati plaću za puno radno vrijeme i ako nisu zadovoljili minimalno propisanu normu u izvođenju redovite ili izborne nastave koristeći pravo na umanjenje pa su si tako nerijetko u normu upisivali zaduženja na ostalim poslovima koji su uključivali pripreme za nastavu, sudjelovanje na sjednicama, vođenje pedagoške razredne dokumentacije, suradnju s roditeljima, sudjelovanje u provedbi učeničkih izleta i ekskurzija, posjete kulturnim priredbama i ustanovama, stručna usavršavanja i slične poslove.
Pravo na umanjenje
Novim se Pravilnikom želi poslove učitelja u školi jasno evidentirani i jednoznačno specificirati, jer do sada je učitelj mogao ostvariti pravo na umanjenje te minimalne norme u redovitoj ili izbornoj nastavi od 2 do 6 nastavnih sati ukoliko je bio zadužen sljedećim poslovima: za razredništvo 2 sata, posebnim poslovima voditelja smjene i satničara do 8 sati, voditelja učeničke zadruge do 6 sati, školskog športskog društva ili kluba 2 sata, estetskog uređenja škole 4 sata, vođenjem troglasnog učeničkog pjevačkog zbora i orkestra 3 sata tjedno, a jednoglasnog ili dvoglasnog 2, poslovima sindikalnog povjerenika u školi koja ima više do 75 zaposlenika 6 sati za jednog vijećnika, a ukoliko škola ima više od 75 zaposlenika i ostvaruje pravo na 3 sindikalna vijećnika i 18 sati jer su sindikalni povjerenici imali pravo međusobnog prenošenja i ustupanja sati.
Ukupne tjedne radne obveze učitelja utemeljene su na 40-satnom radnom tjednu, a Zakonom utvrđena tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima koju je učitelj mora izvoditi da bi ostvario pravo na puno radno vrijeme i punu plaću, iznosi od 22 do 24 nastavna sata u trajanju od 45 minuta, što zapravo znači 16,5 do 18 sunčanih sati. Da bi učitelj ostvario pravo na punu tjednu normu, a time i pravo na plaću u punom 40-satnom tjednom radnom vremenu, Granskim kolektivnim ugovorom je propisano da učitelj hrvatskog jezika, matematike i odgojnih predmeta (glazbne kulture, likovne kulture i tehničke kulture) mora izvoditi minimalno 16 nastavnih sati redovite ili izborne nastave, učitelj stranog jezika 17 sati, a učitelji TZK-a, povijesti, prirode i biologije, kemije, fizike, geografije i izbornih predmeta informatike i vjeronauka 18 sati. U praksi to znači 12 do 13,5 sunčanih sati u izvođenju radovite i izborne nastave. Po trajanju sada rada hrvatski su učitelji u prednosti u odnosu na svoje europske kolege, jer svim zemljama EU nije praksa da jedan sat rada učitelja traje 45 minuta, već traje kao i svakog drugog zaposlenika 60 minuta.
U praksi to znači da pojedini učitelji primaju plaću za puno radno vrijeme i ako nisu zadovoljili minimalno propisanu normu u izvođenju redovite ili izborne nastave koristeći pravo na umanjenje, pa tako primjerice učitelj hrvatskog jezika izvodeći samo 10 sati u redovitih nastavi, odnosno po 5 sati u dva razredna odjeljenja, uz zaduženje 6 sati sindikalnog vijećnika može ostvariti pravo na puno radno vrijeme. Realno, učitelj likovne kulture koji radi na dvije škole u svakoj može biti zadužen samo s 4 sata redovite nastave, a uz pomoć 4 sata za estetsko uređenje u obje škole ostvaruje pravo na puno radno vrijeme i punu plaću.
Izvan kolektivnog
Učitelj kemije i biologije da bi ostvario pravo na puno radno vrijeme i plaću za 40-satnu tjednu obvezu mora biti zadužen s minimalno 18 sati redovite nastave. Međutim, on to pravo može ostvariti i ako radi samo 13 sati u nastavi, a ostatak je zadužen primjerice razredništvom ( 2 sata), voditeljstvom Županijskog stručnog vijeća (2sata) i jednim satom vođenja učeničke zadruge.
Za istu tu plaću, njegov kolega u istoj ili drugoj školi mora raditi ukupno 22 sata tjedno u 11 razrednih odjela s po 28 učenika.
Svemu tome na kraj bi trebao stati novi Pravilnik koji više neće biti dio Granskog kolektivnog ugovora, a nakon izrade Nacrta prijedloga novog Pravilnika, isti će se uputiti u javnu raspravu. Očekuju se izmjene u smislu pravednijeg zaduživanja, jasnijeg normiranja neposrednog odgojno-obrazovnog rad i uklonjanja nepravilnosti koje su uočene u dosadašnjem načinu raspodjele zaduženja na način da svi poslovi učitelja u školi budu jasno evidentirani i jednoznačno specificirani, no to neće značiti umanjenje norme već specifikaciju na način da će se posebno plaćati rad u nastavi, a posebno ostala zaduženja.
Ono što Jovanović novim Pravilnikom želi »pomesti«, privilegija je koju učitelji nisu imali oduvijek, jer za vrijeme mandata Ljilje Vokić u nastavničku normu nije ulazilo baš ništa osim neposrednog rada u nastavi, pa čak ni razredništvo.
