U povodu Dana stradanja i junaštva židovskog naroda – Jom hašoa, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno s Olegom Mandićem, preživjelim zatočenikom koncentracijskog logora u Auschwitzu, otkrio je u srijedu u Zagrebu spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima.

Spomenik, vrijedan 11 milijuna kuna, predstavlja oduzetu prtljagu stradalih, a otkriven je u Ulici kneza Branimira ispred zgrade Hrvatske pošte, na mjestu gdje je u kolovozu 1942. s Glavnog kolodvora oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u koncentracijski logor Auschwitz.

Umjetničko djelo potpisuju kipar Dalibor Stošić i arhitekt Krešimir Rogina.

Grad Zagreb raspisao je, proveo i financirao natječaj i izvedbu spomenika kako bi njegovim podizanjem odao trajnu zahvalnost i počast svim sugrađanima stradalima za vrijeme holokausta i tijekom ustaškog režima NDH.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević izrekao je duboko poštovanje prema desecima tisuća Židova, Srba, Roma, Hrvata i svih drugih koji su mučki ubijeni i progonjeni od strane nacističkog i ustaškog režima.

“Mora se otvoreno reći da je jedna od zemalja saveznica nacističke Njemačke bila i tadašnja NDH u kojoj se provodilo sustavno ubijanje Židova, uz izravno sudjelovanje ustaškog režima koji joj je bio na čelu”, rekao je Tomašević.

Izrazio je zadovoljstvo što je s predstavnicima židovskih udruga i Grada Zagreba dogovoreno da natpis uz spomenik jasno odražava i zločinačku prirodu ustaškog režima.

“Inače bismo imali spomenik žrtvama holokausta tamo negdje kao da se to nas ne tiče”, rekao je Tomašević.

Dodao je i kako bi volio da ovaj spomenik pomogne da se hrvatsko društvo, koje se u jednom dijelu i dalje nije pomirilo s neželjenom prošlošću, suoči s tamnim epizodama svoje povijesti.

Svečanosti su prisustvovali preživjeli zatočenici logora, predsjednik Republike Zoran Milanović, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanik predsjednika Sabora Krešimir Katičić, bivši predsjednici Republike Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović, predstavnici Židovske općine Zagreb i židovskih vjerskih zajednica Bet Israel i Menore, Zagrebačke nadbiskupije, Islamske zajednice u RH, Mitropolije zagrebačke i ljubljanske te Makedonske pravoslavne crkve, udruge antifašista i udruga Roma. predstavnici nacionalnih manjina, diplomatskog zbora i civilnog društva.

Milanović: Natpis uz spomenik pristojan

Predsjednik Republike Zoran Milanović u izjavi novinarima izrazio je zadovoljstvo što je spomenik konačno otkriven, a “natpis uz njega pristojan”.

“Onaj ranije je bio nepristojan, eskapistički. Ako ćemo imati ovakav spomenik, onda treba i pisati što ide uz njega. Ljudi su bili žrtve nacista, Gestapoa, SS-ovaca i ustaškog režima”, rekao je Milanović.

Radovi na spomeniku započeli su u prosincu 2020., te je više od godinu dana stajao dovršen, ali ne i otkriven, zbog nemogućnosti dogovora o natpisu.

Predstavnici židovske zajednice tražili su da to ne bude samo spomenik samo holokaustu, već svim žrtvama ustaškog terora ili žrtvama NDH.

Nakon višemjesečnih usuglašavanja, dogovor je ipak postignut – uz spomenik je natpis na hrvatskom, hebrejskom i engleskom jeziku. “U spomen žrtvama Holokausta i ustaškog režima”, a dodano je podsjećanje kako je u kolovozu 1942., s mjesta na kojemu je spomenik sagrađen, oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u Auschwitz.