Upozorile na probleme - Klara Zečević-Božić, Sanja Lončar, Elizabeta Gojan, Iva Jovović / Foto D. KOVAČEVIĆ
Dvije trećine samohranih roditelja teško usklađuje svoje obaveze, nema dovoljno vremena za sebe i osjeća se emocionalno istrošeno, a mnogi i svoju financijsku situaciju procjenjuju vrlo lošom
povezane vijesti
- Hrvatska dobila definiciju energetskog siromaštva. Čak sedam posto kućanstava nije u stanju osigurati grijanje preko zime
- Fond objavio javni poziv ranjivim skupinama za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća
- U Hrvatskoj svaka peta osoba živi u riziku od siromaštva. Jedna skupina u društvu je posebno ugrožena
Iako ih u pravilu muče jednake brige roditeljstva kao i obitelj s dva roditelja, jednoroditeljske obitelji u težem su financijskom položaju, a roditelj koji u takvoj obitelji obavlja ulogu oba roditelja izložen je većem stresu, preopterećen, iscrpljen i nerijetko izložen stigmatizaciji.
Dvije trećine samohranih roditelja teško usklađuje svakodnevne obaveze, nema dovoljno vremena za sebe i osjeća se emocionalno istrošeno, a uz to njih 62 posto ima mjesečne prihode manje od 1.500 eura i svoju financijsku situaciju u visokom postotku procjenjuje kao vrlo lošu i nestabilnu.
Potražiti pomoć
Ovakvu sliku jednoroditeljskih obitelji u Hrvatskoj dalo je istraživanje udruge LET i agencije Improve, provedeno tijekom travnja na uzorku od 368 ispitanika, 247 iz dvoroditeljskih i 121 iz jednoroditeljskih obitelji.
– S čime se sve samohrani roditelji susreću najbolje pokazuje primjer kad sam prešla raditi na drugi kraj grada. Jedan dan zovu me iz vrtića da će me, ako još budem kasnila po dijete, tužiti centru za socijalnu skrb, ilustrira Sanja Lončar, majka danas 16-godišnjakinje.
Tijekom brakorazvodne parnice potužila se na takvo ponašanje socijalnoj radnici, a ona joj je rekla – nije uopće problem, neka vas tuže, a mi ćemo stati na vašu stranu jer morate raditi.
Ozbiljan je problem naplata alimentacije
Ozbiljan je problem, upozorava Iva Jovović iz udruge LET, naplata alimentacije, za koju se dugovi drugog roditelja penju i do 40 tisuća eura. – Nikako ne mogu shvatiti da roditelj može nakon razvoda jednostavno zatvoriti knjigu i praviti se da dijete ne postoji. Imamo ljude koji su već dvaput završili u zatvoru jer nisu plaćali alimentaciju, i opet će. Nikako da shvate da je uzdržavanje pravo djeteta, ističe Jovović. |
– Moram reći da sam na gotovo svim mjestima naišla na podršku, ali tek kad sam izašla iz zone komfora i kad me više nije bilo sram tražiti pomoć. Onda sam je dobila, ističe.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 218.198 jednoroditeljskih obitelji, od kojih čak 82 posto čine samohrane majke s djecom. Svaka peta obitelj je, dakle, jednoroditeljska. U takvim obiteljima i roditelji i djeca izloženi su pojačanom stresu i potrebna im je dodatna podrška društva. Djeca školske dobi u jednoroditeljskim obiteljima znatno su manje uključena u dodatne programe, uglavnom zbog financijskih ograničenja, a više je i djece koja pokazuju znakove tjeskobe, tuge ili stresa.
U jednoroditeljskim obiteljima takve je djece oko 15 posto, a u dvoroditeljskim obiteljima tek pet posto. Njihovi su roditelji u većoj mjeri od onih u dvoroditeljskim obiteljima spremni za traženje pomoći stručnjaka i voljeli bi takvu podršku dobiti besplatno. Gotovo 60 posto roditelja smatra da njihovo dijete ima potrebu za dodatnim instrukcijama ili tečajevima, ali svaki drugi to ne može platiti, dok je u dvoroditeljskim obiteljima takvih tek devet posto.
Nepoželjne stanodavcima
Razlog je tome i u vremenu provedenom s djecom, jer ga roditelji iz jednoroditeljskih obitelji imaju još manje od drugih. Svaki peti roditelj, pokazalo je istraživanje, vrlo je nezadovoljan količinom vremena koju provodi u aktivnostima s djecom. Prosječna razina stresa veća je u jednoroditeljskim obiteljima, što zbog činjenice da roditelj obavlja dvostruku ulogu, što zbog učestalog osjećaja, ima ga svaki drugi samohrani roditelj, da ne ispunjava svoja roditeljska zaduženja i da ne može djeci priuštiti sve što im treba.
Čak dvije trećine takvih roditelja financijsko stanje navodi kao glavni izvor stresa, a 26 posto osjeća stres zbog manjka podrške svoje okoline. Svaki treći prima neki oblik pomoći, bilo socijalne, bilo od obitelji, a voljeli bi imati pravo na subvencije ili olakšice na režije i stanarinu, na primjer. Cijene najma rastu, a samohrane majke nepoželjne su stanodavcima koji se boje da neće moći naplatiti stanarinu, niti je povećati.
TV-novinarka Elizabeta Gojan, samohrana majka danas 25-godišnjih blizanaca, kaže kako prvih osam godina njihova djetinjstva ne bi mogla preživjeti bez pomoći svojih roditelja.
– Imala sam punu podršku svojih roditelja, prijatelja, u smislu da me nitko nije osuđivao zato što sam samohrana majka. Ali činjenica je da sam za dvoje djece dobila samo jednu porodiljnu naknadu, što je nepravedno i mora se mijenjati, smatra.
Plaća joj je prema tadašnjim kriterijima bila previsoka za ikakvu socijalnu podršku, ali samo na papiru.
– Ne mislim da je bila previsoka jer sam jedva izlazila na kraj. Pogotovo u početku, prijatelji su dobili naputak da mi nose samo pelene, ništa drugo, jer ih od te naknade nisam mogla kupiti, ističe.
