Pride week 2016.

U susret Povorci ponosa koja se održava 11. lipnja: ‘Još Hrvatska ni’ propala’

Tatjana Gromača Vadanjel

snimio: Davor Kovačević

snimio: Davor Kovačević

Ove se godine okupljamo pod sloganom »Još Hrvatska ni propala«, prema nazivu poznate hrvatske budnice. Želimo građane i građanke upozoriti da trenutna vlast, ali i razne podjele u društvu koje su nastale, prije svega nakon Referenduma o ustavnoj zabrani istospolnih brakova, a danas se ta agenda širi i na reproduktivna prava žena, na medijske slobode u RH, slobodu okupljanja i izražavanja političkih stavova, na javnu televiziju, na sve medije – prostor slobode pokušavaju politički i od strane političkoga dijela katoličke crkve suziti, poručuje Marko Jurčić, jedan od organizatora Pride weeka.



ZAGREB – Tjedan ponosa ili Pride week počeo je 2. lipnja, kao najava i tematsko približavanje Povorci ponosa, koja se ove godine održava 11. lipnja u Zagrebu. Sama povorka redovito se obogaćuje raznim sadržajima kojima publika može prisustvovati tijekom Tjedna ponosa. Ovih dana, zainteresirani su mogli, kao posebno vrijedan sadržaj, pogledati dokumentarni film, sastavljen od dijelova arhive snimaka povorke, nastalih tijekom prijašnjih godina.


Za ovaj dokumentarni film u organizaciji Zagreb Pridea kažu kako  služi kao posebna memorija LGBTIQ pokreta – takvo što do sada još nije napravljeno. – Želimo svim ljudima koji su omogućili kontinuitet događanja Zagreb Pridea tijekom ovih 15 godina pokazati što smo sve zajedno napravili. Generalno možemo zaključiti da je u ovih 15 godina postojanja Zagreb Pride znatno proširio osnovne građanske slobode svih građana u Republici Hrvatskoj. Samo kada se prisjetimo, ili kada pogledamo u novinama, kako je izgledala Hrvatska 2002. godine, kada je održan prvi Pride, koliko je policije bilo potrebno, koliko je nasilja bilo, koliko je tenzija bilo, danas vidimo da je osvojen određen prostor slobode u našem društvu, što se vidi i po broju ljudi prisutnih u povorci, koji je sada ogroman – ne radi se više o 300 ljudi kao prije petnaest godina… Osim toga, ta je povorka danas nebrojeno puta više veselija, šarenija, i to je, u nekom simboličkom smislu, najvidljiviji način kojim je Pride doprinio širenju različitih sloboda u našem društvu. Boreći se za vlastito dostojanstvo kao LGBTIQ osobe, doprinosimo društvu koje je time mirnije, sretnije…, kaže Marko Jurčić, programski koordinator Zagreb Pridea.

Održiva povorka


Tu su i drugi sadržaji koji se odvijaju tijekom Pride weeka, poput Kina na otvorenom u SC-u, predstavljanja studija utjecaja Zagreb Pridea na društvo, razne radionice i diskusije. Saznajemo tako da je pet znanstvenica i znanstvenika iz Hrvatske i regije napravilo istraživačke radove koji će biti publicirani, a kojima je cilj potaknuti društvenu raspravu o tome koliko je Pride doprinio hrvatskome društvu tijekom zadnjih petnaest godina. Samog 11. lipnja, početkom u 15 h, na Roosweltovom trgu, ispred Mimare, počet će Povorka ponosa koja će proći svim središnjim trgovima i ulicama grada Zagreba i završiti zabavnim programom na Ribnjaku. Ove godine Povorka ponosa nosi poruku koja se osvrće i na trenutnu atmosferu u društvu, a koja je, u vrlo kratkom vremenu, postala zabrinjavajuće restriktivna.


– Ove se godine okupljamo pod sloganom »Još Hrvatska ni propala«, prema nazivu poznate hrvatske budnice. Želimo građane i građanke upozoriti da trenutna vlast, ali i razne podjele u društvu koje su nastale, prije svega nakon Referenduma o ustavnoj zabrani istospolnih brakova, a danas se ta agenda širi i na reproduktivna prava žena, na medijske slobode u RH, slobodu okupljanja i izražavanja političkih stavova, na javnu televiziju, na sve medije – prostor slobode pokušavaju politički i od strane političkoga dijela katoličke crkve suziti. Mi želimo pozvati sve građane i građanke RH, neovisno koje su spolne orijentacije i političke pripadnosti, da se pridruže Povorci ponosa, jer ona je prva koja je proširila osobne i građanske slobode. Osobito ove godine želimo pokazati  da ne možemo svoju slobodu predati nekome tko ju zapravo želi zatrti. To je osnovna poruka Povorke ove godine, da se ostvarene slobode, koje smo tijekom 15 godina zajedno izborili, danas pokušavaju suziti. Bitno je zbog toga da što više ljudi, prvenstveno obitelji, svih koji vjeruju u društvo različitosti i društvo sloboda, dođe to obraniti 11. 06. na Zagreb Pride – poručuje Marko Jurčić.




Cijelo događanje financira se preko Natječaja za javne potrebe u kulturi – iz udruge Zagreb Pride javili su se na natječaje Ministarstva kulture i Grada Zagrebu, od kojih su sve zajedno dobili trećinu ukupnoga budžeta, što iznosi oko 30.000 kn. Ostalo su vlastita sredstva, ili uplate građana i građanki, jer u Zagreb Prideu svake godine pozivaju da se na njihov žiro račun uplati određena novčana potpora, uglavnom se radi o prosjeku u iznosu od 50 kuna…  


– To je način na koji dosta građana i građanki, neovisno o institucijama, podržava našu povorku, saznajemo u ovoj udruzi, slično se radi u SAD-u na primjer…  Mi želimo da naša povorka bude održiva, neovisno o tome koliko dobivamo na natječajima od Ministarstva ili Grada Zagreba. Za razliku od »Hoda za život«, ili nekih drugih, hajdemo ih tako nazvati – konzervativnih pokreta, mi se javljamo na natječaj i konkuriramo, neovisno ni o čijoj političkoj podršci.


Jedan od znanstvenika čiji se istraživački rad bavi utjecajima Zagreb Pridea u queer svakodnevici, Pavao Parunov iz zagrebačkog Centra za društveno-humanistička istraživanja, potvrdio nam je kako je Zagreb Pride najveći utjecaj tijekom 15 godina svojega postojanja ostvario upravo putem Povorke ponosa, koja čini identitetsko čvorište, ali i mjesto otpora za LGBTIQ zajednicu. On naglašava da istraživanje utjecaja otkriva trajne posljedice negiranja prava i dostojanstva cijele zajednice, kao i trajno nestabilnu poziciju samog Zagreb Pridea, koji se često ne može okrenuti neposrednim potrebama zajednice, već se mora pozicionirati unutar već zadanih političkih okvira.


Odličan tajming


Samu Udrugu Zagreb Pride osnovali su 2008. godine organizatori povorke, kako bi time dobili veću političku snagu. Time otpočinje i njihov veći utjecaj na javne politike, osobito s obzirom na to da je u to doba Hrvatska bila u pregovorima za ulazak u Europsku Uniju.


– To je bio odličan tajming za organiziranu i sustavnu promjenu nepovoljnog položaja seksualnih manjina. Organizirane u Udrugu, LGBTIQ osobe i njihovi podržavatelji mogli su kao pravni subjekt postavljati zahtjeve pred državne institucije, udruživati se u međunarodne mreže sa sličnim udrugama i organizacijama na globalnojrazini, mogli su apelirati na europska pravna tijela, i sve su to vrlo aktivno i činili. Rezultat takve djelatnosti je da su se nakon petnaestak godina direktnog i zastupničkog djelovanja Zagreb Pridea prava LGBTIQ osoba u Hrvatskoj transformirala od prvobitnih zahtjeva, do konkretnih aktivnih zakona, koji danas LGBTIQ osobama u Hrvatskoj omogućuju dosta kvalitetniji život. Rezultat je i veća osviještenost i pojačana podrška građanstva LGBTIQ osobama.


Naravno, to nije rezultat djelovanja isključivo ZagrebPridea, jer postoje i druge udruge, inicijative, akcije koje se bore za ravnopravni položaj LGBTIQ osoba u Hrvatskoj, i koje su doprinijele većoj senzibiliziranosti građanstva na LGBTIQ problematiku. Ali ono što je dodatna vrijednost Zagreb Pridea, u odnosu na druge udruge, je masovni javni nastup u obliku Povorke ponosa. Od 2006. godine organizatori Povorke odlučili su da će Povorke biti provokativne, odvažne, bez zadrške, što je bilo hrabro, ali i nužno potrebno, da bi se društvena struktura dovoljno protresla da može doći do značajnije promjene, napominje jedna od autorica istraživačkog rada na temu 15-godišnjeg utjecaja Zagreb Pridea na donošenje javnih politika, dr. sc. Sanja Đurin, s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu.


Zagreb Pride već desetljeće i pol mijenja hrvatsko društvo i bori se protiv prakse kojom većina uzima u svoje ruke pravo osuđivanja neke manjine i daje sebi veća prava i veće slobode u situacijama u kojima bi veća prava i veće slobode trebale imati manjine, koje su ranjive i nezaštićene. Povorka je do sada predviđala i ukazivala na goruće teme i najveće probleme društva u Hrvatskoj. Ako pogledamo samo zadnjih par godina, teme Povorke su bile sloboda, budućnost,obitelj, jednakopravnost, i to baš u trenucima kada su ta sloboda, budućnost, obitelj, jednakopravnost za LGBTIQ zajednicu, ali time i za svegrađanke i građane, bili na testu demokratičnosti u Hrvatskoj.


Zagreb Pride je svakako svojim akcijama pokrenuo i neke negativne reakcije jednog dijela građana, što se s donekle negativnim posljedicama odrazilo na samu LGBTIQ zajednicu – na primjer, povećani broj fizičkih i verbalnih napada na LGBTIQ osobe, nakon referenduma o ustavnoj definiciji braka. Ali to je u društvu neizbježno, dodaje dr.sc. Đurin.