Ovog vikenda starta 25. izdanje, manifestacije za koju se osamdesetih trebalo žestoko boriti, jer se pivarima iz Ljubljane, Zagreba i Beograda baš i nije sviđalo, što će se u malom Karlovcu održati festival
Karlovcem će sutra navečer ponovno poteći njegova peta rijeka. Novinarska kovanica o toj dodatnoj rijeci u gradu koji službeno leži na njih četiri – Korani, Kupi, Dobri i Mrežnici – stara je toliko, da je već odavna dovoljno razumljiva i daleko izvan njegovih granica. Peta je rijeka, dakako, ona pivska. Ovaj vikend kreće jubilarno 25. izdanje karlovačkih »Dana piva«, najstarije pivarske fešte na području bivše Jugoslavije, koja još jednom očekuje ugostiti minimalno 150 tisuća ljubitelja piva, dobre hrane i zabave iz cijele Hrvatske.
Da bi se podsjetili kako je krenulo ono što se s vremenom pretvorilo u vjerojatno najznačajniji karlovački turistički brand, potrebno je vratiti se u rane osamdesete godine.
Nije im se sviđalo, ali…
Do realizacije ideje trebalo je ipak pričekati 1984. godinu, kad se Rudolf Starić, rukovoditelj Odjela za turizam u Privrednoj komori Karlovca uhvatio pisanja prvog projekta domaće verzije Oktoberfesta. Karlovačka pivovara u to je vrijeme bila jedna od pet najjačih u Jugoslaviji, a na hrvatskom je tržištu držala respektabilnih 48 posto udjela. Te je godine slavila 130 godina postojanja.
– U Jugoslaviji je tada djelovalo 29 pivovara. Kad smo na sastanku Općeg udruženja pivarske industrije izložili svoju ideju da bi napravili sajam svih jugoslavenskih pivovara, ona nije baš činila presretnima kolege iz Zagreba, Ljubljane i Beograda. Nije im se sviđalo da se to održava baš u malom Karlovcu. No uspjeli smo ih uvjeriti da Ljubljana ima sajam vina, Zagreb svoj Velesajam, a Novi Sad najveći poljoprivredni sajam. Na kraju smo ipak dobili odobrenje svih, iako je bilo nekih ideja da »Dane piva« treba svake godine seliti iz grada u grad – kaže Ljudevit Mejaški, koji se u vrijeme prve manifestacije nalazio na mjestu generalnog direktora Karlovačke pivovare.
Titov ili Jelačićev plac
Manifestacija je konačno krenula 5. rujna 1984. godine na Jelačić placu, u to vrijeme nazvanom imenom maršala Tita. Svaka od pivovara koje su sudjelovale, imala je svoje mjesto za točenje, a poseban moment svakog dana događao se oko 17 sati kad je na zdencu u sredini trga iz lavljih glava teklo besplatno pivo. Na šankovima se pivo prodavalo po cijenama jeftinijima nego što su bile u kafićima, jer je odlukom Skupštine općine bilo oslobođeno posebnog općinskog poreza na promet proizvoda i usluga. Krigla od pola litre je koštala manje od jedne njemačke marke.
Svi pravac u Karlovac, grad susreta i dobrog piva – slogan je pod kojim će biti održani ovogodišnji »Dani piva«. Počet će u subotu poslijepodne tradicionalnom povorkom od Karlovačke pivovare do ŠRC-a Korana. Sadržaj povorke i svečanog otvorenja ove će godine potpisati poznati redatelj Krešimir Dolenčić. Svaki šator imat će svoj glazbeni program, dok će na centralnoj pozornici nastupiti redom – Jole, Jelena Rozga, Pips, Chips i Videoclips, Pozdrav Azri, Neno Belan, Beatles Revival Band, Tony Cetinski, Jasmin Stavros, Maja Šuput i Magazin. Za posjetitelje iz Zagreba vozit će besplatni autobusi koji će kretati svaki dan u 19 sati ispred Velesajma, a vraćat će se pola sata iza ponoći.
– Računali smo da je čovjek koji ima prosječnu plaću po tadašnjim cijenama mogao popiti između 800 i 1.100 piva. Na »Danima piva« danas, prosječna plaća dovoljna je za ne više od 300 ili 400 piva. Mi pivari smo nekako između sebe utvrdili da su najkvalitetnija piva bila »Karlovačko«, »Nikšićko«, »Apatinsko« i »Laško«, ali moram priznati da su ljudi najviše obožavali baš »Nikšićko«, kojeg je najprije nestajalo. »Beogradsko« je, pak, bilo najmanje na cijeni – navodi Mejaški, dodajući da se na manifestaciji svakog dana pilo desetak tisuća litara piva, a neočekivan hit su postali veliki pereci »Žitoproizvoda«, koji su do danas zadržali status jednog od obilježja karlovačke pivarijade, pa je u starim novinskim izvješćima moguće pronaći da ih se prodavalo po četrdesetak tisuća komada za trajanja priredbe.
Zvijezda do zvijezde
U estradnom dijelu programa nastupale su najveće zvijezde ondašnje scene, no manifestacija nije bila usko ograničena, pa je tako zbivanja bilo po cijeloj karlovačkoj »Zvijezdi«, a bilo je i programa koji su mogli zadovoljiti i drugačije ukuse. Iz perspektive današnjih »Dana piva« zvuči gotovo pa nevjerojatno da je tamo negdje osamdesetih u Tijesnoj ulici monodramu držao jedan Fabijan Šovagović.
Karlovačka pivovara je za ovogodišnju manifestaciju po prvi put proizvela posebno »Festivalsko pivo«. Ono će, prema riječima predsjednika uprave tvrtke Alexandera Gerschbachera biti malo tamnije od klasičnog »Karlovačko« lagera, a imat će i neznatno više alkohola. Svi zakupnici šatora i drugih ugostiteljskih prostora na ŠRC-u ove su godine dužni točiti »Festivalsko pivo« te ga prodavati po jedinstvenoj cijeni od 11 kuna za pola litre.
– Zabava je bila važna, ali mi smo »Danima piva« htjeli Karlovac uvrstiti među sajamske gradove. Plan je bio da postanu smotra jugoslavenskih proizvođača piva, ali i da Karlovac tih dana postane stjecište svih ljudi iz pivarske branše tako da napravimo sajam pivarske opreme. Nažalost, to ipak nije zaživjelo, pa je na kraju sve ipak manje više ostalo u sferi veselice za široke mase. No kad se malo bolje razmisli, današnji koncept je zapravo i bliži svojem uzoru »Oktoberfestu«, nego ono što smo mi planirali – dodaje Mejaški.
Umro romantični duh?
Zaštitni znak »Dana piva« je Zlatka, lik djevojke u suncu uz koji se nalaze listovi hmelja. Lik je prije prvih »Dana piva« osmislio Tomislav Pavletić, dok ga je likovno oblikovao poznati karikaturist Danko Opsenica, koji je nacrtao i plakat za prve »Dane piva«. Uoči prve pivarijade snimljena je i himna manifestacije, također nazvana »Zlatka«. Pjevao ju je Darko Domijan, na glazbu Tončija Kraljevića i Vjere Latković.
– Na prvim »Danima piva« smo angažirali brojne karikaturiste koji su sjedili u šatorima, slikali ljude koji su tamo pili i zabavljali se i bilježili zanimljivosti koje bi se izgovarale. Te smo ilustracije kasnije tiskali kao razglednice koje su bile vrlo popularne – ističe Mejaški.
Možda najuspješniji primjer onoga kako bi »Dani piva« trebali izgledati danas je njihovo 21. izdanje održano 2007. godine. Tad je osim uobičajenog programa u »šatorskom naselju« uz Koranu, Turistička zajednica po cijelom gradu organizirala još niz događanja za one drugačijeg ukusa – od jazz i rock koncerata te kazališnih predstava, do festivala elektronske glazbe u napuštenom hotelu Korana.
Nažalost, ovaj je koncept plesao samo jedno jedno ljeto, dok se posljednjih godina čini da karlovačka vlast zapravo ne zna što bi s »Danima piva«. To pokazuje činjenica da se gotovo svake godine odlučuje promijeniti izvršnog organizatora. Malo je se povjerava gradskoj tvrtki »Mladost«, malo Turističkoj zajednici, a posljednje ju je dvije godine čak organizirao Nogometni klub Karlovac. Ove je opet vraćena TZ-u.
Sva ta lutanja tema su, međutim, za neke druge rasprave o budućnosti »Dana piva«. Ono što je ipak sigurno jest da će svi koji od 27. kolovoza do 3. rujna odluče posjetiti najstariju pivarsku manifestaciju u zemlji nesumnjivo dobiti ono najvažnije zbog čega kane doći. Pivo koje će teći u potocima, šarenu gastronomsku ponudu, koncerte prvoligaških estradnjaka i što je najvažnije – dobru zabavu.
