Uz silnu ekonomsku depresiju, hrvatske poljoprivrednike, ili one što bi to željeli postati, od zemlje udaljava i strah od uklapanja u zakone te planove Europske unije zbog čega su i pomaci premali i prespori
RIJEKA Nakon što se prošle godine konačno zakonski definirao zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, ovih je dana Agencija za poljoprivredno zemljište pripremila »Vodič za zakup u šest koraka« za poljoprivrednike i jedinice lokalne samouprave što na pojednostavljeni način objašnjava postupak zakupa.
S obzirom na to da se s mnogih adresa zadnjih godina izražavalo silno nezadovoljstvo, opravdano dakako, sporošću donošenja navedenog zakona, nemalo čudi pasivnost u otvaranju pregovora kako bi se jedan od najvećih »kamena smutnje« razvoja poljoprivrede konačno aktivirao.
Kako saznajemo od Željane Ivanuš, više koordinatorice za odnose s javnošću Agencije za poljoprivredno zemljište, čitav je proces u Vodiču pojašnjen u šest koraka kako bi se potencijalne zakupce upoznalo sa svim potrebnim koracima na putu do zakupa.
Navednih šest koraka podrazumijeva podnošenje zahtjeva nakon čega slijedi prikupljanje potrebne dokumentacije. Po okončanju tog dijela, na redu je postupanje Agencije. Prođe li sve u skladu sa zakonom, raspisuje se javni poziv na koji se mogu javiti sve zainteresirane stranke čija je želja koristiti određenu zemljišnu česticu za koju se natječaj raspisao. Na kraju, ide još donošenje odluke o dodjeli zakupa kao i sam ugovor.
Značajno pojednostavljeni postupak najviše može zapinjati u sporosti ili čak nemogućnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave u prikupljanju dijela dokumentacije u njihovoj nadležnosti, no u tom slučaju, prođe li rok od 30 dana, taj se dio preskače, a »fizička osoba« zahtjev direktno upućuje Agenciji.
Važno je u svemu naglasiti da Povjerenstvo za dodjelu zakupa ima po pet članova od kojih troje dolazi iz Agencije za poljoprivredno zemljište, a dvoje iz konkretne jedinice lokalne samouprave. Također, dođe li za zakup određene zemljišne čestice više ponuda, pristupa se bodovanju. Ono pak podrazumijeva da se sam gospodarski program gospodarenja zemljištem »honorira« sa 60 bodova, da 20 bodova može dobiti dosadašnji posjednik, a na kraju dolazi i 20 bodova za cjenovno najboljeg ponuđača.
Iako je primjetna značajno narasla aktivnost potencijalnih zakupaca, kako se može vidjeti i u radu same Agencije gdje su zahtjevi ali i ponude za zakup svakodnevne, realno gledano – bitnijih pomaka nema. Uz silnu ekonomsku depresiju, hrvatske poljoprivrednike, ili one što bi to željeli postati, od zemlje udaljava i strah od uklapanja u zakone te planove Europske unije. Istina, ne može se reći kako hrvatske institucije nisu uložile podosta energije u pojašnjavanje poljoprivredne prakse EU, no izgleda da je za dugoročne procese, a zakup državnog zemljišta to svakako jeste, potrebno – vrijeme za stvaranje povjerenja. U kojem će najveći hrvatski neiskorišteni ekonomski resurs, gdje bi posao moglo pronaći nemalo ljudi s turobne liste od 400 tisuća nezaposlenih, i dalje ležati – neiskorišten.