ZAGREB – Za danas u podne zakazana je sjednica Sveučilišnog savjeta zagrebačkog sveučilišta, a riječ je o tijelu koje je odgovorno za zakonitost rada sveučilišta i čiji je predsjednik Luka Burilović, ujedno predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

To bi trebala biti sjednica na kojoj će biti sagledani svi događaji koji su u posljednje vrijeme potresli najveće hrvatsko sveučilište, a na kojoj bi trebali biti doneseni zaključci po kojima će rektor Damir Boras morati ispraviti sve ono što mu se posljednjih godina stavlja na teret i zbog čega je srozan ugled sveučilišta.

Današnja sjednica mogla bi biti i prvi korak prema razrješenju Borasa. Naime, jasno je da Boras neće sazvati sjednicu Senata na kojoj je točka o njegovu razrješenju, tim više što na sjednicama Senata zagrebačkog sveučilišta već godinu dana nema rasprave, jer se one održavaju – mailom. Stoga je današnja sjednica jedini način da se sazove sjednica Senata na čiji će dnevni red biti uvrštena smjena rektora Borasa uz kojeg se veže cijeli niz afera. Nakon toga na potezu su članovi Senata koji bi trebali donijeti konačnu odluku o sudbini aktualnog rektora, za što se dio članova Senata već priprema. Do sada su članovi Senata, osim nekoliko iznimaka, ignorirali probleme i podržavali Borasove poteze, međutim sada shvaćaju da su i sami postali sudionici afera i da javnost više ne podnosi propuste Sveučilišta pa je već tridestak članova Senata spremno glasati za opoziv rektora, a za pokretanje smjene potrebno je 35 od 70 glasova Senata.

Izbjegavanje mirovine

Uz Burilovića, o sudbini zagrebačkog sveučilišta danas će raspravljati 11 članova Savjeta među kojima su i akademkinja Milena Žic Fuchs, Joško Klisović kao predstavnik Sabora, Darinko Bago, predsjednik Uprave Končar-Elektroindustrije, akademik Mirko Orlić, akademik Željko Reiner, gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok te imenovana članica Grada Zagreba Jelena Pavičić Vukičević.

Očekuje se da bi Sveučilišni savjet trebao danas zatražiti i da se ukine počasno zvanje emeritus profesoru kojeg su studentice optužile za seksualno zlostavljanje, ali i zatražiti da se prorektoru Anti Čoviću, koji puni 71 godinu, konačno uruči otkaz jer je zbog dobi odavno trebao biti u mirovini. Ministarstvo obrazovanja već je istaknulo kako su mišljenja da je zakonski u mirovinu morao još prije dvije godine, a sad se tim slučajem bavi i državna inspekcija rada kojoj je ovaj tjedan pristigla prijava i to samog ministra Radovana Fuchsa protiv Čovića. Naime, u prijavi se problematizira upravo produljenje njegova ugovora o radu. Prvo je produljenje Čović dobio još 2014. godine, i to temeljem odluke Ustavnog suda radni mu je odnos jednokratno produljen za 5 godina, odnosno do kraja godine u kojoj navršava 70 godina. Prije dvije godine ponovo je tražio i dobio produljenje u trajanju od dvije godine te je u konačnici ovog tjedna pokušao ponovno, po treći put izbjeći mirovinu, što je stopirano. Novo produljenje Čoviću je pokušalo dati povjerenstvo koje su činili bivši ministar znanosti i obrazovanja poznat po osporavanom plagijatu Pavo Barišić te Lino Veljak i Mislav Kukoč.

Rasprava o krizi

Očekuje se da će se na današnjoj sjednici raspravljati i o krizi na zagrebačkom Filozofskom fakultetu te da će vršitelj dužnosti dekana Miljenko Šimpraga kojeg je na tu poziciju postavio sam Boras, konačno raspisati novi natječaj za dekana i time završiti svoje razdoblje privremenog vodstva te ustanove. Kriza upravljanja na Filozofskom fakultetu započela je nametanjem privremene uprave na čelu s dekanom Željkom Holjevcem prije četiri godine, a vrhunac je doživjela prošlog srpnja, kada je Boras donio odluku o suspenziji dekanice Vlahović-Štetić i njenih prodekana, u prvom redu zbog pravomoćne presude o mobbingu Filozofskog fakulteta nad prorektorom Čovićem te je na dekansko mjesto postavio Miljenka Šimpragu.

Sve to tek je dio afera koje potresaju zagrebačko sveučilište, a predsjednica Velikog vijeća Sindikata znanosti, izv. prof. dr. Vesnica Garašić, navodi da je Sveučilišni savjet nadzorno i savjetodavno tijelo, jedno od četiriju tijela – pored rektora, Senata i Rektorskog kolegija – koje upravlja Sveučilištem u Zagrebu.- Njegova uloga je da između ostalog prati djeluje li Sveučilište u skladu sa Statutom Sveučilišta i nadzire zakonitost djelovanja sveučilišnih tijela i sastavnica.

U svjetlu činjenice da se već 10 mjeseci sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojima se donose izuzetno važne odluke za cijelo sveučilište održavaju putem e-maila, bez mogućnosti ikakve akademske rasprave, očekujemo od Sveučilišnog savjeta da se izjasni smatra li takav način rada Senata sukladnim odredbama Statuta Sveučilišta u Zagrebu. Također od Sveučilišnog savjeta očekujemo da se izjasni smatra li jesu li odluke rektora Damira Borasa i Senata kojima su bez ikakvih akademski vrijednih argumenata onemogućene čak tri kandidature za dekana Filozofskom fakultetu, čime je bez ikakve sumnje narušena sloboda na akademsku samoupravu zaposlenicima Filozofskog fakulteta, u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, zaključuje izv. prof. dr. Garašić.