Kupanje u "društvu" lopoča

U ovom hrvatskom gradiću doslovno između zgrada otvoren prvi biološki bazen. Bili smo tamo

Siniša Pavić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Ovaj bazen veličine 1.500 četvornih metara za svoje čišćenje ne traži ni klora ni drugih kemikalija. Sve za njega rade biljke, vrste lopoča uglavnom, i biofilteri



Kao što je i red, za odlazak na kupanje odjenula se mornarska majica i pod mišku stavile kupaće gaće. Mazivo što štiti od sunčanih zraka nije u torbi, jer gdje će to sebi hrvatski muž u zrelim godinama dozvoliti, a bome nije se ni ispohalo ništa, niti se sendvič napravio, jer što će ti kad se ide ni sat vremena daleko na vodu! E da, pripreme jesu k’o da se na more ide, ma nije more, već je voda, i to bazenska. I nije turističko središte neko uz obalu, već je Čazma!


U Čazmu na kupanja! Ali, kako se to lijepo uobičajilo govoriti, pođimo mi redom, recimo od nedavne informacije da je u Čazmi otvoren prvi javni biološki bazen u Hrvatskoj. Otvaranje je uveličala Lidija Bačić, no to nam nije u fokusu tim više što se Lile okupala nije. Doći do vode a »ne napiti se« poprilično je bizarno i kad si Lile. Zato nama u fokusu, barem pred polazak, bi ovo »prvi biološki« te kupanje, dakako, da se i provjeri kakvoća bazenske vode koja klora nema.


Čazma je dugo čekala bazen, pa dobila - biobazen / Foto D. KOVAČEVIĆ

Čazma je dugo čekala bazen, pa dobila – biobazen / Foto D. KOVAČEVIĆ


Elem, Čazma je Zagrebu zapravo toliko blizu da se komotno može kazati da mu je skoro k’o predgrađe. Ta blizina je Čazmi, kao recimo Kutini, Ivanić Gradu i drugim sličnim mjestima što su na ni sat vožnje od Zagreba, i blagoslov i prokletstvo; blagoslov jer se u Čazmi uredno da lijepo živjeti, a da u Zagrebu radite, a prokletstvo jer u Čazmu i ne svraća čovjek baš ako nije njen stanovnik. Bazen biološki lako moguće mijenja sve, ili barem ovo što se posjećenosti Čazme tiče. Jer bazen – jasno je to nama bilo čim smo izišli iz automobila – izgleda svjetski! A smješten je bukvalno između zgrada, u centru, tako da se do njega dolazi za koju minutu odakle god da ste iz grada put bazene krenuli. Pojednostavljeno rečeno, bazen izgleda tako da može jednako lijepo egzistirati u kojem god mondenom ljetovalištu hoćete, a kad dignete pogled, eto ga u posve običnom kvartu, što također ima svoje draži. Bazen, prvi biološki u Hrvata i prvi da ga Čazma ima.


»Mostovi okruga Čazma«



 


Iluzija je da se za kratkog posjeta može obići sve sastavnice projekta o kojem nam je pričala Petrina i koji bi trebao Čazmu pozicionirati kao centar zelenog turizma. Neoprostivo bi, međutim, bilo otići iz Čazme i s bazena a da se makar malo ne prošeta šetnicom Medjame, onom što doslovno među krošnjama prolazi i zbog koje bi se ova priča mogla zvati i »Mostovi okruga Čazma«. Više od dva kilometra šetnice ima, dva kilometra drvene staze koja je negdje povišena za ni pola metra, a negdje dignuta i na visokih pet metara da se cijela Čazma s nje vidi. Drvna staza, a okolo netaknuta priroda nekadašnjeg korita rijeke Česme. Koliko netaknuta!? Evo, toliko da jedna mala žaba odlučila pozirati pred objektivom našeg Dade skočivši na rame i majicu Dajane.


Ni minuta od centra mir, tišina, hlad, pa lagano od punkta do punkta, bilo tamo gdje su ribiči, bilo do dabrove nastambe drvenom stazom i mostovima okruga Čazma.

Svjetski projekt


Na porti Bioparka Čazma snažno, nasmijano momče. Antonio mu ime. Ljeto će provesti u portirskoj kućici da zaradi štogod i nije mu zbog tog žao. Sad će, kaže, doći i ravnateljica bazena Dajana Petrina. Prvi, međutim, na portu stižu Miroslav i Justina Mraković. Došli iz Kutine, em da Miroslav malo izvede na kupanje suprugu, em zato što je rodom iz Čazme. A i to što je temperatura vode 28,4 stupnja njemu paše. More i ne voli zato jer mu je hladno. On bi da je i bazen topliji, ali tad u vodu ne bi njegova Justina. Ulaznica za cjelodnevni boravak na bazenu simboličnih 15 kuna, za djecu nevjerojatnih 10. Vikendom je sve pet kuna skuplje. Lako to, ma kad jednom oko ruke stavite narukvicu možete u istom danu odlaziti s bazena i vraćati mu se koliko god puta vam drago. Eto nama i upraviteljice, one koja je uistinu alfa i omega ne samo ovog projekta, već svih što se zajedničkim imenom zazivaju sa Čazma Natura. Uostalom, kako je upraviteljica bazena tako je i voditeljica projekta Čazma Natura.


Justini i Miroslavu Mrakoviću iz Kutine voda od 28.4 stupnja u bazenu paše, more ne vole jer im je hladno / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Justini i Miroslavu Mrakoviću iz Kutine voda od 28.4 stupnja u bazenu paše, more ne vole jer im je hladno / Snimio Davor KOVAČEVIĆ


– Bome, nisam očekivao bazen u Čazmi, pa još ovakav, svjetski – iskreno ćemo.


Smješka se na to Petrina. Kako i neće kad se tko zna koliko se puta ovakvih ‘genijalnih’ rečenica naslušala.


– Bazen je dugogodišnja želja građana grada Čazme. Tako je i nastala ideja od gradnji bazena. Ideja je ‘stara’ nekih 15-ak, 20 godina, ali trebalo je prikupiti financijska sredstva – kreće s pričom Petrina.


Nije bazen slučajno biološki. Presudno je bilo prijateljevanje grada Čazme i slovenskog grada Radlje ob Dravi koji ima prvi biološki bazen u Sloveniji.


– Upoznali su nas s tehnologijom bioloških bazena i čim se 2017. godine otvorio EU natječaj promicanja održivog razvoja prirodne baštine prijavili smo se i tu ostvarili 75 posto sufinanciranja za projekt Čazma Natura – pojašnjava Petrina, uz napomenu da su sredstvima treba pribrojiti i pet milijuna kuna nacionalnih sredstava.


Ističe pri tom kako projekt ne čini samo biološki bazen, već je u njemu poprilično točaka koje je Razvojna agencija Čazma, na čelu s ravnateljicom Ivanom Vojković, odredila i uredila na području prirodne baštine i posjetiteljske infrastrukture.


-Tako da ukupna vrijednost projekata prelazi 26 milijuna kuna – kaže Petrina.


Raj za baku i za unuke koji stanuju tek 100 metara od bazena / Snimio D. KOVAČEVIĆ

Raj za baku i za unuke koji stanuju tek 100 metara od bazena / Snimio D. KOVAČEVIĆ


E sad, nema druge nego pitati što to sve ima projekt Čazma Natura!?


– Projekt Čazma Natura obuhvaća 11 lokacija na području prirodne baštine, i to na zaštićenom dijelu Natura 2000 i na području regionalnog parka Moslavačka gora koji se proteže kroz dvije županije, dio Bjelovarsko-bilogorske i dio Sisačko-moslavačke. Uredili smo interpretacijski centar Priroda Čazma kao centralno mjesto za posjetitelje, zatim Informacijsko prodajni centar Zelena tržnica u samom centru grada, a onda smo uredili i prostor oko osnovne škole s autohtonim biljem kao park arboretum i istraživački volonterski centar unutar osnovne škole gdje smo učionicu biologije opremili suvremenom laboratorijskom opremom tako da djeca mogu učiti o biološkoj baštini grada Čazme. Uredili smo i poučnu tematsku Čazmu uz dolinu rijeke Česme u dužini od 12,5 kilometara i na njoj uredili osam stajanki, osam punktova gdje posjetitelji mogu odmoriti i dobiti informacije o pticama koje obitavaju na tom području, a ima ih više od 100 vrsta zabilježenih dvogodišnjim monitoringom. Uredili smo i lokalitete Madjame, sagradili stazu kroz krošnje preko tamošnjih jezera, odnosno revitalizirali stari prostor i dali mu novi sjaj. Tu je i interpretacija staništa dabra koji je na tom prostoru jako rasprostranjen i zaštićen, makar voli raditi i štetu. A uredili smo i lokalitete ribiča, onako na foru zagrebačkog Bundeka, da se može i roštiljati, pri čemu je sve je rađeno od drva kako ne bi narušili prirodu. Uredili smo malo i adrenalinski park, sportski park uz poučno tematsku stazu koji služi za biciklizam, brdske vožnje. I još smo uredili vidikovac Sveti Vid i sam ulaz u Moslavačku goru – nabraja Petrina.


Beskrajna radost za klince / Snimio D. KOVAČEVIĆ

Beskrajna radost za klince / Snimio D. KOVAČEVIĆ


Ali, to nije sve! Jer, kako kaže Petrina, sve pobrojano je samo posjetiteljska infrastruktura. Osim toga tu je i osmišljena marketinška i PR strategija grada Čazme kako bi se Čazma promovirala kao grad zelenog turizma.


– U srcu svega je biološki bazen, odnosno kupalište koje je srce ovog projekta i oko kojeg se sve vrti. On je najizdašniji dio projekta. Cilj nam je i bio izgraditi objekt gdje će se ljudi nakon obilaska prirodnih lokaliteta moći i okupati te tako dodatnim sadržajem omogućiti dulji ostanak posjetitelja u Čazmi – naglašava Petrina.


Dajana Petrina / Foto Davor Kovačević

Dajana Petrina / Foto Davor Kovačević


Zadivljujuće je, priznajemo joj, kako nam je suvereno iznijela mali milijun podataka. Smije se na to Petrina, kaže matematički je tip, a i od početka je u svemu kao voditelj projekta Čazma Natura u Razvojnoj agenciji. Samo, logično ju je pitati i to da joj se nije u nekom trenutku činilo da od svega toga možda ipak neće biti ništa!?


– Pa bilo je, naravno. Ljudi vide samo lijepe stvari i to je dobro. Nije ni potrebno da vide probleme kojih je bilo. Znali smo da nam je projekt odskočna daska za daljnji razvoj grada, jer štogod da napravite u ovom gradu to se odmah vidi. To je na kraju moglo biti samo pozitivno, a sam tijek je bio kompliciran i težak – iskreno će Petrina.


Država morala mijenjati zakon i propise

 


Država, odnosno njezini zakoni i propisi, nisu znali za pojam biološkog bazena Projekt je prijavljen krajem travnja 2017. i trebalo je odmah krenuti u izmjenu Pravilnika o bazenima kako bi se mogla ishoditi građevinska dozvola.


– Morali smo izmijeniti Pravilnik o sanitarnim i tehničkim uvjetima na bazenima koji nije poznavao biološke bazene kao kupališta namijenjena javnosti. Ministarstvu smo dostavili ovjerene verzije njemačkih i slovenskih pravilnika kako bi to brže proveli i zbilja su imali sluha – ističe Dajana Patrina.


– A mogli ste ići na klor varijantu, bilo bi vam jednostavnije i brže – velimo.


-Ne! Zato jer je jeftinije održavanje na ovaj način, i ne zato jer su u Čazmi htjeli nešto drukčije i nešto novo, rezolutno će Petrina.


– Projekt se zove »Promicanje održivog razvoja prirodne baštine«. Mi na ovaj način promičemo baštinu, štitimo prirodu, a to je i cilj Europe da doprinosimo zelenoj tranziciji i digitalizaciji. Zato smo se odlučili na biološki bazen kojeg nema u Hrvatskoj, ističe Petrina.

Oduševljeni građani


Ovaj bazen veličine 1.500 četvornih metara za svoje čišćenje ne traži ni klora ni drugih kemikalija. Sve za njega rade biljke, lopoča vrste uglavnom, i biofilteri. Zato se bazen i sastoji od plivačkog i neplivačkog dijela i odvojenog dijela za regeneraciju bazena, regeneracijskih zona koje se sastoje od biofiltera i biljaka. I reakcija ljudi u mjesec dana rada bazena je sjajna. Nekih 6.000 posjetitelja je do sada bilo, vikendom ih se i nekoliko stotina znalo na bazenu naći, bilo da su došli samo popiti kavu u kafić na bazenu, bilo da su došli na kupanje i sunčanje na vješto projektiranim sunčalištima. Stroj je to u kojem je i spasioca, tehničkog osoblja, blagajnika, stroj koji je praktički krenuo od nule pa se već zalaufao.


Dosad je na bazenu bilo 6.000 posjetitelja / Foto D. KOVAČEVIĆ

Dosad je na bazenu bilo 6.000 posjetitelja / Foto D. KOVAČEVIĆ


– Priznajte da ste prvi skočili u vodu kad ste bazen otvorili, velimo Petrini.


– I nisam. Kako je bazen bio napunjen 30 dana prije otvorenja kako bi se cjelokupna njegova biologija uspostavila, imali smo ‘kupača’. Preskakala se po noći ograda – priznaje Petrina.


Inače voda je dobra i voda se testira šest puta dnevno na bazenu, a jednom tjedno obavi to Zavod za javno zdravstvo. Da je voda dobra kazuje nam i gospođa Ružica koja je tu došla s unukom Emom, a živi doslovno u zgradi uz bazen.


– Gospođo Ružice, jeste li ikad mislili da će te imati kuću, pače zgradu, s bazenom!? – šalimo se.


– Pa nisam nikada to mislila – smije se Ružica.


– Sad će vam porasti cijene nekretnine – velimo.


– Mislite da hoće!? Haha – na to će Ružica.


– Ali, ovaj bazen je uistinu skoro pa stoljetni san stanovnika Čazme, pitamo koliko i konstatiramo.


– Je, i krasno je, baš lijepo. Sada barem mladi imaju gdje otići – kaže Ružica.


Nekada se u Čazmi kupalo na rijeci Česmi, ali to je odavno, kako kaže, nemoguća misija. Sad samo izađe s unukom pred kuću i to je to.


Željko Udović i Željko Bačma na bazen dođu svaki dan, okupaju se i okrijepe / Snimio D. KOVAČEVIĆ

Željko Udović i Željko Bačma na bazen dođu svaki dan, okupaju se i okrijepe / Snimio D. KOVAČEVIĆ


Njih dva snažna momka taman su izašli iz bazena pa sjeli u kafić okrijepiti se. Kažu, čekali su bazen od 45. Navrate skoro svakodnevno na dva, tri sata njih dva Željka, Željko Udović i Željko Bačmaj. Udović je i glazbenik, profesor u glazbenoj školi je bio, a bome je uz njege svoje glazbeni talent razvijao i gradonačelnik Čazme Dinko Pirak i nije, kako kaže, bio loš. Reklo bi se, ima gradonačelnik sluha što za glazbu, što za potrebe puka. Pitamo dva Željka koja bi onda pjesma bila primjeren inauguraciji bazena. Misle se malo oni, a onda će u glas: »Budi moja voda!«


Uskoro i škola plivanja

 


Zazvoni u jednom trenu Dajani Petrini mobitel. S druge strane netko tko se interesira za školu plivanja, jer i to će biti jedan od sadržaja na novom bazenu. Još je to jedan njen projekt koji će se oživotvoriti zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva turizma i sporta. Neće više mali Čazmanci morati učiti plivanje na bazenu u Ivaniću, ili Bjelovaru, Zagrebu, jer se taman poklopilo da tu negdje u isto vrijeme stignu i odluka o financiranju i gotov bazen. Bit će u školi 90 polaznika od šest do 10 godina, klinci od prvog do trećeg razreda osnovne škole. A roditeljima će biti jeftinije i bliže nego do sada.

Zeleni turizam


A voda je, ako ćete vjerovati vašem novinaru, uistinu dobra. Vrijedilo je doći, kazuju nam i naši Miroslav i Justina. Ima Miroslav i par zanimljivih savjeta za poboljšanje, recimo da je vanjski neki tuš a ne samo onaj u kabinama, pa da je bazenčić uz teren za odbojku s pijeskom da se noge operu prije ulaska u bazen. S druge pak strane kazuju nam i to kako povoljnije ulaznice za bezen naokolo nema ni u Lipiku, ni Daruvaru, ni u Ivaniću. A kako bazen opušta tako i ljudi ljudikaju o svemu, pa je red pozdraviti njihovu unuku koja studira, gdje drugdje nego u Rijeci i još pub kvizove vodi.


Čazma, grad koji ima malo manje od 2.000 stanovnika, odnosno grad koji zajedno s 36 naselja ima 8.000 stanovnika, ima bazen. Biološki bazen idealan je i zato jer u njemu klora nema, jer mirisa kemije nema, jer je voda zdravija pa i ljudi što imaju problema s dišnim putevima rado navraćaju. A šta ćemo zimi!?


– Tu uvijek postoji mogućnost da ljudima napravimo klizalište. Moramo vidjeti što vele ljudi koji se bave tehnologijom klizališta. Vidjet ćemo – veli Petrina.


Kupači u simbiozi s biljkama / Foto D. KOVAČEVIĆ

Kupači u simbiozi s biljkama / Foto D. KOVAČEVIĆ


– Nema u Vas mira, stalno smišljate projekte – primjećujemo.


– Stvarno nema. Stalno je nešto u provedbi, projektu, ocjeni. Tri smo koje radimo na projektu i nemamo mira – smješka se Patrina.


Pri tom dobro veli kad kaže da se tu ne robuje brojkama, jer Čazmi je i deset posjetitelja na novim punktovima i porast i veliko. Da pak Čazma misli ozbiljno svjedoči i nazočnost Čazme na Sajmu turizma u Ljubljani i u Zagrebu.


– Do sada Čazma nije samostalno sudjelovala na sajmovima turizma, a sada smo se prijavili i za najbolji europski projekt u Hrvatskoj. Prođemo li, bit će to super, velika nagrada za sve nas, ističe Petrina.


Zeleni turizam, to je to. Može se na kupanje i u Čazmu. Mornarska majica je tu, kupaće su tu, krema za sunčanje neće u torbu, ali drugi put bi mogla pašteta i poma dok na bazenu ne krene i gastro-ponuda. Kad krene, nek nas i noć uhvati, jer bazen je po noći, sudeći po fotografiji što nam je pokazuje Petrina, k’o kakav objekt u Monte Carlu. I još je biološki! Za dojam da ste na moru nedostaje samo, miris bora i gdjekoji cvrčak.


Bazen ne samo da je potpuno promijenio vizuru grada, nego će i uljepšati život mještana / Snimio D. KOVAČEVIĆ

Bazen ne samo da je potpuno promijenio vizuru grada, nego će i uljepšati život mještana / Snimio D. KOVAČEVIĆ


Bazen je bio dugogodišnjki san Čazmana, a sad su ga dobili, i to biološki / Foto D. KOVAČEVIĆ

Bazen je bio dugogodišnjki san Čazmana, a sad su ga dobili, i to biološki / Foto D. KOVAČEVIĆ