NEPLODNOST

U Opatiju došla Louise Joy Brown, prvo dijete na svijetu rođeno uz pomoć IVF postupka. Danas ih je u Hrvatskoj 40.000

Barbara Čalušić

Borut Kovačič, Louise Joy Brown i Dinka Pavičić Baldani / Foto Nikola Blagojević

Borut Kovačič, Louise Joy Brown i Dinka Pavičić Baldani / Foto Nikola Blagojević

Moramo osvijestiti žene da trebaju ranije rađati jer je prosječna dob žene koja se liječi izvantjelesnom oplodnjom 37,5 godina, upozorio je Velimir Šimunić



Neplodnost je bolest. U današnje doba u kojem se Hrvatska suočava s demografskim urušavanjem sama činjenica da je svaki šest par neplodan predstavlja ne samo problem za obitelj, već i javnozdravstveni problem, kazala je predsjednica Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju i predsjednica Nacionalnog povjerenstva za medicinski potpomognutu oplodnju Ministarstva zdravstva prof. dr. Dinka Pavičić Baldani na 15. Hrvatskom kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi te 8. Kongresu Društva hrvatskih kliničkih embriologa u čijem su fokusu u protekla dva dana između ostalih bile teme vezane uz liječenje neplodnosti s kliničkog i embriološkog aspekta te interpretacija podataka o uspješnosti IVF postupaka.


Jasna poruka


U Hrvatskoj se godišnje rađa oko 1.900 djece dobivene iz postupaka potpomognute oplodnje što, kako je dodala Pavičić Baldani, znači da danas nema niti jednog prvog razreda osnovne škole koje ne pohađa barem jedno dijete dobiveno IVF postupkom.





– U zadnjih 40 godina u Hrvatskoj se uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje rodilo oko 40.000 djece, praktički jedan mali grad koji se ne bi nikad rodio da nema pomoći medicine.


Na ovaj način šaljemo jasnu poruku – neplodnost je bolest i tu činjenicu treba osvijestiti kako bi se ljudi na vrijeme javili na liječenje jer je jedan od glavnih razloga porasta neplodnosti odgađanje reprodukcije na stariju dob kada ni medicina više nije tako uspješna, poručila je Pavičić Baldani.


Hrvatsku po uspješnosti IVF postupaka, prema njezinom mišljenju, može se s ostatkom svijeta uspoređivati u dva konteksta, a jedan od njih je koliko država ulaže u medicinski potpomognutu oplodnju te smo po tome u samom svjetskom vrhu.



– Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje plaća četiri postupka medicinski potpomognute oplodnje s korištenjem lijekova i dva postupka bez korištenja lijekova.


Važno je reći da ukoliko postoji potreba za donacijom gameta HZZO također financira liječenje u inozemstvu, kao i genetsko testiranje prije samog vraćanja embrija u maternicu.


Što se tiče rezultata uspješnosti, ne možemo iz postojećih registara raditi rang-liste klinika jer postoji jako puno parametara koji se uspoređuju i utječu na zbirni rezultat koji se ne vidi u svim registrima.


Neki centri rade teške pacijente, neki malo lakše, pa oni dobiju odlične rezultate, a ovi s težim pacijentima koji su ujedno i najuspješniji dobiju lošije rezultate.


U tumačenju ovih podataka trebate biti vrlo educirani i imati dostupnost svih parametara za analizu, upozorila je Pavičić Baldani.


Prof. dr. Velimir Šimunić, doajen medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, koji je ujedno bio dio medicinskog tima koji je 1983. godine pomogao u donošenju na svijet prvog hrvatskog IVF djeteta, podsjetio je na kontinuitet održavanja ovog kongresa.


Velimir Šimunić / Foto Nikola Blagojević


– Ovo je lijep jubilej ovog kongresa, ali osim toga možemo biti zadovoljni je smo u sve ove godine stvorili stotinjak stručnjaka iz područja kliničke embriologije i humane reprodukcije.


Mi jedni bez drugih ne možemo i moramo poštovati sve segmente ove struke da bi ona bila uspješna. Kad smo kod uspješnosti, medicinski potpomognuta oplodnja toliko je napredovala pa sam se ja tako nekad vozio u tramvaju, a sad sam došao u space shuttle.


Moja je sugestija da treba razgovarati s nadređenima, sa zdravstvenom administracijom, jer je ovo područje materijalno podcijenjeno.


Naime, danas veći dio postupaka ide prema zamrzavanju i to je dodatni trošak koji HZZO ne prepoznaje u potpunosti. To jest skupo liječenje, no ono je kod nas podcijenjeno u usporedbi s inozemstvom te je ovo investicija da se brže i kvalitetnije postigne uspjeh.


Točno je da je država velikodušna prema broju postupaka, no moramo i svim silama osvijestiti naše žene da trebaju ranije rađati jer je prosječna dob žene koja se liječi izvantjelesnom oplodnjom 37,5 godina, a nekad je bila 31 godinu.


Hrvatice rađaju 1,4 djece i to više nije samo demografski problem, već i ekonomski problem bliske budućnosti, upozorio je Šimunić.


Uspješniji od prirode


Prof. dr. Carlos Calhaz Jorge, predsjedni Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju, upozorio je kako se europski rezultati medicinski potpomognute oplodnje baziraju na raznim regulatornim temeljima te se pri analizi podataka ne može koristiti nacionalne podatke ako nisu svi postupci evidentirani jer tada rezultati nisu u potpunosti precizni.



Prof. dr. Borut Kovačič, predsjednik najbrojnije ginekološke organizacije na svijetu, Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju, dodao je kako stručnjaci sve više naglašavaju važnost prikupljanja podataka u medicinski potpomognutoj oplodnji.



– Podatke prikupljamo jer želimo postići bolje rezultate s obzirom na to da je uspješnost svakog postupka niža od 50 posto. Ipak, rezultati uspješnosti kod prirodnog začeća niži su od 20 posto pa možemo reći da smo uspješniji od prirode.


Interpretacija prikupljenih podataka je jako zahtjevna te je jako bitno da se prikupljeni podaci šalju u velike registre kako bismo mogli uočiti trendove koje smo napravili u postupku liječenja, rekao je Kovačič.


Da je riječ o rastućoj medicinskoj grani posvjedočio je i dr. Dean Ljiljak, predsjednik Hrvatskog društva embriologa kazavši kako je ovo društvo prije 20-ak godina brojilo osam članova, a danas ima 44 člana.


– Pridružili smo se ginekolozima budući da smo dvije strane iste medalje, a na ovom kongresu dijelimo svjetska iskustva i novosti u kliničkoj embriologiji, budući da je tehnologija našeg rada bitno napredovala u odnosu na razdoblje prije dvadeset godina, zaključio je Ljiljak.


Nikad ne odustajte od nade


Posebna gošća opatijskog kongresa bila je Louise Joy Brown, prvo dijete koje je 1978. godine rođeno uz pomoć IVF postupka.



Riječ je o povijesnom trenutku u suvremenoj medicini koji je pružio novu nadu milijunima parova u svijetu. Brown je danas ambasadorica medicinski potpomognute oplodnje te se zalaže za zdravlje reprodukcije i podiže svijest o snazi znanosti.


– Nikad ne odustajte od nade i vjerujte medicini. Nažalost, ovi postupci nisu uvijek uspješni, no moja je majka ostala trudna već kod prvog pokušaja i iskreno se nadam da će se tako nešto dogoditi svima koji pokušavaju, poručila je Brown.