Photo: Josip Regovic/PIXSELL
povezane vijesti
“Put kroz neizvjesnost – spontani pobačaji i teške prenatalne dijagnoze” naziv je simpozija kojega je u subotu, uoči Međunarodnog dana žena, organizirala udruga U ime obitelji, a središnja tema bila su iskustva žena te unaprjeđenje skrbi o njima i njihovim obiteljima.
Iskustvo spontanog pobačaja i suočavanje s teškim prenatalnim dijagnozama duboko pogađa žene, odnosno majke i očeve, obitelji i zdravstvene djelatnike, navodi se u priopćenju.
Znanstveno-stručni simpozij, ističu, nastao je iz potrebe za interdisciplinarnim i humanim pristupom temama neizvjesnosti, gubitka djeteta i oporavka. Mnoge žene koje su imale spontani pobačaj prolaze kroz teško razdoblje tugovanja i gubitka, a u tom kontekstu udruga je pokrenula mrežu potpore Rita kroz koju žene koje su prošle bolno iskustvo spontanog pobačaja i teške prenatalne dijagnoze pružaju podršku ženama koje se danas nalaze u takvoj situaciji.
Sudionici simpozija, kaže se, snažno su istaknuli nezamjenjivu i javno odgovornu ulogu liječnika i znanstvenika koji štite život od njegova prvog trenutka. U skrbi za ženu koja prolazi kroz spontani pobačaj njihova je zadaća pružiti vrhunsku medicinsku sigurnost, duboku ljudsku suosjećajnost i trajnu potporu.
Pravnica s područja europskog i međunarodnog prava te ljudskih prava Katarina Krasić govorila je o filozofskim i pravnim odrednicama osobnosti nerođenog djeteta.
Specijalist ginekologije i opstetricije s užom specijalizacijom iz fetomaternalne medicine te stalni sudski vještak Dubravko Habek osvrnuo se na spontane i opetovane pobačaje. Spontani pobačaj nenamjerni je prekid trudnoće do 22. tjedna i 500 grama težine djeteta, a opetovani uzastopni pobačaji nazivaju se habitualnim pobačajima. Najčešći uzroci su genetski i kromosomski čimbenici u gotovo 50 posto, potom slijede malformacije maternice, upale, imunološki i okolišni čimbenici te životne navike i bolesti majke, rekao je.
Voditeljica Centra za dobrobit ranjivih skupina Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Anita Dučkić Sertić govorila je o psihoterapijskim i duhovnim aspektima podrške ženama, a pedijatrica s užim specijalizacijama iz neonatologije i pedijatrijske intenzivne medicine Zora Zakanj razmatrala je ulogu neonatologa u procjeni vitalnosti i prognoze, planiranju perinatalne i palijativne skrbi te donošenju etički utemeljenih odluka u najboljem interesu djeteta.
Pedijatrijska kardiologinja sa subspecijalizacijom iz fetalne kardiologije Rajka Lulić Jurjević istaknula je da teške prenatalne dijagnoze prirođenih srčanih grešaka fetusa predstavljaju veliki medicinski i emocionalni izazov u perinatalnoj skrbi, a psihijatrica, psihoterapeutkinja i logoterapeutkinja Lea Murn govorila je o putu kroz gubitak i fazama žalovanja nakon teških ishoda trudnoća.
