Pužev korak

U Hrvatskoj je dosad cijepljeno točno 146.565 ljudi. U Rijeku idući tjedan stiže još oko četiri tisuće doza

Barbara Čalušić

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

Njemačka je od 1,4 milijuna cjepiva AstraZenece iskoristila manje od 190 tisuća ili 13 posto, dok većina doza i dalje stoji netaknuta. Istovremeno u ostalim dijelovima EU-a je velika nestašica



RIJEKA – U Hrvatskoj su do jučer iskorištene 205.393 doze cjepiva protiv koronavirusa, a cijepljeno je 146.565 osoba, od čega 58.828 osoba s dvije doze. Premijer Andrej Plenković najavio je da se do kraja ožujka očekuje 730 tisuća doza cjepiva protiv koronavirusa. Na terenu, situacija ne izgleda tako optimistično.


U Hrvatski zavod za javno zdravstvo trebalo je u četvrtak stići 16.800 doza Modernina cjepiva, no cjepivo nije stiglo. Nije stigla ni pošiljka od preko 52 tisuće doza AstraZenecina cjepiva koje bi, najavljeno je, trebalo stići u nedjelju, ali samo 30 tisuća doza. Budući da isporuke cjepiva ne slijede ranije dogovore, liječnici na terenu koji organiziraju cijepljenje upozoravaju kako im je vrlo teško planirati cijepljenje iz tjedna u tjedan.


Prioritetno procjepljivanje


– Najavljeno nam je da sljedeći tjedan dobivamo 1.170 Pfizer/BioNTechova, 1.000 doza Modernina i 2.000 AstraZenecina cjepiva. Nastavit ćemo s procjepljivanjem zdravstvenih radnika jer ima još ljudi koji rade u zdravstvenom turizmu i u ljekarnama, a koji također moraju biti prioritetno procijepljeni, kaže ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a prof. dr. Vladimir Mićović.




U PGŽ-u je do jučer procijepljeno prvom dozom 8.630 osoba, a 4.563 dobilo je i drugu dozu. Pritom je procijepljenost u domovima za starije prešla 80 posto, što kako kaže Mićović, ispunjava optimizmom. Od zaposlenih u zdravstvu cijepljeno je 3.852 osoba, a kroničnih bolesnika 3.028.


– Tu smo djelomično zadovoljni jer smatramo da je količina cjepiva koje je općenito deficitarno, na ovako velik broj zdravstvenih djelatnika koji imamo u PGŽ-u, da bi se taj nesrazmjer mogao korigirati u korist PGŽ-a, odnosno da u bi u sljedećim razdobljima trebali dobiti nešto veću količinu cjepiva. Mi imamo vrlo dobar sustav punktova koji smo organizirali zajedno s Domom zdravlja, a koji zasad ne radi punim kapacitetom. Po punktovima i obiteljskim liječnicima podijelit ćemo idući tjedan 2.000 doza cjepiva, odnosno po 20 za svaku ordinaciju obiteljske medicine. Naravno, pripremamo i određene prostore, dvorane koje ćemo aktivirati kad ti punktovi postanu nedostatni. Otvorit ćemo odgovarajući broj dvorana pa ćemo moći povećati opseg tjednog procjepljivanja sukladno raspoloživom cjepivu, objašnjava Mićović.


Prema pisanju Guardiana, Njemačka je od 1,4 milijuna cjepiva AstraZenece iskoristila manje od 190 tisuća ili 13 posto, dok većina doza i dalje stoji netaknuta. I sama njemačka kancelarka Angela Merkel je u razgovoru za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung rekla da se neće cijepiti cjepivom AstraZenece jer ne ulazi u skupinu ljudi za koje se preporučuje to cjepivo.


– AstraZeneca je pouzdano, učinkovito i sigurno cjepivo, odobreno od Europske agencije za lijekove i preporučeno u Njemačkoj za osobe mlađe od 65 godina. Sve vlasti kažu da se ovom cjepivu može vjerovati. Sve dok su zalihe cjepiva oskudne, kao što je to trenutačno slučaj, ne možete birati čime ćete se cijepiti, izjavila je Merkel, a kad ju je novinar pitao ne bi li trebala biti primjer drugima i cijepiti se, jednostavno je odgovorila: »Ja imam 66 godina i ne pripadam skupini preporučenoj za AstraZenecu«.


Smrt nakon cijepljenja


Jučer je nakon cijepljenja AstraZenecinim cjepivom pozlilo 88-godišnjakinji u ambulanti u Starim Perkovcima, u Brodsko-posavskoj županiji. Nedugo nakon toga je preminula. U tijeku je istraga, a iz HALMED-a su potvrdili da smrt nije povezana s cijepljenjem. Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin potvrdila je jučer da je uzrok smrti bio infarkt, a ne posljedica primanja cjepiva.


Nije utvrđena alergijska reakcija niti je bilo pogrešne primjene cjepiva, izjavila je jučer poslijepodne Pavić Šimetin.


– Riječ je o osobi u dobi od 88 godina kod koje je do smrtnog ishoda došlo neposredno nakon cijepljenja. Odmah na licu mjesta isključeni su uzroci koji bi mogli biti povezani sa cijepljenjem, a to su anafilaktička reakcija ili nepravilna primjena lijeka te se prema znakovima bolesti smatra da se radi o ishemijskoj bolesti srca, odnosno o infarktu kao uzroku smrti, kazala je Pavić Šimetin.


Terminološki se radi o neželjenom događaju koji je vremenski povezan s cijepljenjem, ali ne i uzročno-posljedično.


– Anafilaktička reakcija je isključena jer osoba nije imala nikakve znakove alergijske reakcije – osip, edem, teškoće s disanjem. Mogućnost pogrešne primjene cjepiva isključena je jer se radilo isključivo cijepljenje i nije bilo nikakvih drugih pripravaka koji su se mogli zabunom inicirati, a iz iste bočice sa 10 doza cjepiva, cijepljeno je još devet osoba kod kojih nije bilo nikakvih problema, kazala je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.