Photo: Sanjin Strukic/24sata
Broj stranaca je porastao za 30 posto, što je najvećim dijelom uvjetovano migrantskom krizom, odnosno većim brojem počinjenih kaznenih djela trgovanja ljudima i/ili protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u RH
povezane vijesti
- Mladi Ukrajinac koji je ubio sunarodnjaka u Slavonskom Brodu dobio mjesec dana zatvora
- Britanska farmacetska tvrtka podigla tužbu protiv Pfizera i BioNTecha: Ukrali su nam patente za cjepivo protiv covida
- Masovna uhićenja u BiH. Razbijena mreža krijumčara migranata, na “biznisu” su digli milijune eura
ZAGREB – Kroz hrvatske zatvore, koji su ionako prenapučeni i imaju premalo zaposlenih službenika, prolazi sve više zatvorenika, a mjeru rada za opće dobro koja je godinama bila najpopularnija u slučajevima kad se umjesto zatvora osuđenika kroz sustav probacije puštalo na uvjetovanu i nadziranu slobodu, već dvije godine je s vrha liste izgurala probacijska mjera izvještaj na zahtjev suca izvršenja, vezana uglavnom uz postupke odobravanja uvjetnog otpusta.
Pokazuju to dva izvješća koja je Vlada s prošlotjedne sjednice uputila u Sabor, o radu probacijske službe i o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda, a oba se odnose na prošlu godinu.
Tako se u izvješću o radu i stanju kaznionica navodi da su u prošloj godini kroz zatvorski sustav u Hrvatskoj prošla ukupno 12.603 zatvorenika, što je 9,92 posto više u odnosu na 2018. godinu. Za čak 11,53 posto veći je i broj zatvorenika koji su posljednjeg dana prošle godine bili u zavorima. U izvješću se navodi da je porast broja zatvorenika nastavljen, poglavito »zbog porasta broja istražnih zatvorenika, najviše zbog određivanja istražnog zatvora u postupcima nezakonitog prelaska državne granice«.
Više istražnih zatvorenika
Tako su mjeru istražnog zavora u prošloj godini izdržavala ukupno 5.414 zatvorenika, što je povećanje za 949 istražnih zatvorenika ili za više od petine. Posljednjeg dana prošle godine u istražnom zavoru su bile 1.252 osobe, što je rast veći od 25 posto u odnosu na kraj 2018. godine.
– Ističemo da je evidentan stalan porast broja istražnih zatvorenika. Trenutno povećanje možemo povezati s povećanjem istražnih zatvorenika kojima je izrečena mjera istražnog zatvora radi počinjenja kaznenog djela iz članka 326. Kaznenog zakona, a riječ je o protuzakonitom ulaženju, kretanju i boravku u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma.
Većina tih istražnih zatvorenika su državljani Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, navodi se u Izvješću.
U zatvoru i 259 osoba zbog neplaćanja novčane kazneU zatvorima su u 2019. godini boravila i 2.884 kažnjenika, osoba kojima je izrečena kazna zatvora u prekršajnom postupku, osoba kojima je izrečena novčana kazana, ali je zamijenjena zatvorskom te osoba kojima je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje. Od toga je 639 kažnjenika kojima je u prekršajnom postupku izrečena kazna zatvora, 259 kojima je izrečena novčana kazna zamijenjena kaznom zatvora, te 1.986 osoba kojima je u prekršajnom postupku određeno zadržavanje. |
U cijeloj prošloj godini kroz zatvorski sustav prošla su 1.784 strana državljana, što je povećanje od 30 posto u odnosu na godinu dana ranije. To znači da je 15 posto zatvorenika koji su u prošloj godini prošli kroz sustav imalo strano državljanstvo. U izvješću je i podatak da je od ukupnog broja stranaca u hrvatskim zavorima bilo najviše onih iz Srbije, čak 411, a slijedi Bosna i Hercegovina čijih je 336 državljana lani prošlo kroz hrvatske zatvore. Od državljana članica EU-a kojih je u domaćim zatvorima bilo 444, najviše je Rumunja i Slovenaca.
Povećanje stranaca u hrvatskim zatvorima, zaključuje se u izvješću, »najvećim je dijelom uvjetovano migrantskom krizom uslijed koje je znatno povećan broj počinjenih kaznenih djela trgovanja ljudima i/ili protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj«.
Sustav probacije
Kad se iz ukupnog broja ljudi koji su prošli kroz zatvorski sustav isključi strance, to znači da je u prošloj godini kroz zatvore prošlo 10.419 zatvorenika hrvatskih državljana. To je povećanje od oko tri posto i znatno je manje od rasta stranaca u zavorima.
No, zatvori i dalje muku muče s brojem zaposlenih. Prema sistematizaciji u kaznionicama, zatvorima, odgojnim zavodima i centrima je trebalo ili moglo biti ukupno 3.558 radnih mjesta, no ona su bila popunjena tek nešto malo više od 73 posto, odnosno imala su ukupno 2.607 zaposlenih.
Iza rešetaka i 68 majki maloljetne djecePosljednjeg dana prošle godine čak je 708 osoba koje su bile na izvršenju kazne zatvora, maloljetničkog zatvora ili su upućeni u odgojni zavod imali maloljetnu djecu, ukupno njih 1.379. Uglavnom se radi o očevima i to u 88,4 posto slučajeva (640), dok je u zatvoru bilo i 68 majki maloljetne djece. U cijeloj godini kroz zatvorski je sustav prošlo 1.580 osoba koje su imale maloljetnu djecu, a u izvješću se bilježi i da su djeca u toj godini bila u ukupno 5.131 posjetu svojim roditeljima u zatvoru. |
Da ipak lakše odrađuju svoj posao, trebao bi im osigurati sustav probacije, uvjetovane slobode, koja je lani završila 3.873 predmeta, ali je zaprimila i 3.825 novih. Svih ranijih godina osobe koje prolaze rehabilitaciju kroz probacijski sustav najviše su to činili radom za opće dobro.
No, od 2018. godine rad za opće dobro više nije najčešća probacijska mjera, nego je to izvještaj za suca izvršenja.
Tijekom 2019. godine probacijska služba zaprimila je 3.825 novih predmeta u rad, dok su u istom izvještajnom razdoblju završena 3.873 predmeta. Na dan 31.12. 2019. probacijski uredi imali su u radu 3.566 predmeta.
Od svih predmeta koji su lani zaprimljeni 36,9 posto odnosi se na izradu izvješća suca izvršenja, a 29,1 posto na mjeru rada za opće dobro. Rad za opće dobro više nije prva probacijska mjera, iako je sve više ustanova i tvrtki s kojima probacijska služba surađuje. No, u izvješću se navodi da su osobe uključene u probaciju odradile ukupno 609.898 sati rada za opće dobro.
