foto: Sergej Drechsler
U travnju 2020. godine, ubrzo nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija COVID-19 proglasila pandemijom, Hrvatska se susrela s padom od 51 posto prijema u bolnicama, što je trend zamijećen u različitim postocima i u drugim zemljama te je vidljiv u brojnim specijalističkim područjima i posjetama hitnoj službi.
Maligne bolesti predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem razvijenog svijeta i jedan od najčešćih uzorka smrtnosti. Prema tvrdnjama Svjetske zdravstvene organizacije, broj ljudi oboljelih od raka nastavit će rasti i do 2035. godine očekuje se udvostručenje broja novooboljelih, a priprema zdravstvenih sustava za ovakvu trajnu epidemiju raka, prema mišljenju struke, ali i samih pacijenata, u ovom je trenutku važnija nego ikad.
Naime, prema podacima koje je objavila organizacija European Cancer Organisation, gotovo milijun slučajeva raka u Europi nije dijagnosticirano zbog pandemije COVID-19. Ovi su podaci jasan podsjetnik na izazove s kojima se u Europi suočavaju svi uključeni u onkološku skrb tijekom pandemije. Nažalost, i Hrvatska, koja je sve do prošle godine bila jedina članica Europske unije bez nacionalnog plana protiv raka, bori se s izazovima porasta oboljenja od malignih bolesti kao i ostatak svijeta.
Nisu zaboravljeni
Prema nedavno objavljenom istraživanju, broj bolničkih prijema u hrvatskim bolnicama u 2020. godini bio je smanjen za 112.000, a početni pad prijema dogodio se u travnju 2020. godine, ubrzo nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija COVID-19 proglasila pandemijom. U tom razdoblju Hrvatska se susrela s padom od 51 posto prijema u bolnicama, što je trend zamijećen u različitim postocima i u drugim zemljama te je vidljiv u brojnim specijalističkim područjima i posjetama hitnoj službi. Nažalost, za pretpostaviti je da je među njima i značajan broj onkoloških bolesnika koji su u strahu od zaraze koronavirusom ili otežane dostupnosti zdravstvenoj skrbi odgodili svoj potrebni pregled.
foto: Vedran Karuza
Na ove podatke upozorili su ovaj tjedan i sudionici virtualne konferencije povodom kampanje Time to Act Croatia koja se provodi pod sloganom »Ne dopustite da Vas COVID-19 spriječi u borbi protiv raka!«. Kampanjom se poziva javnost, pacijente oboljele od raka, zakonodavce i zdravstvene stručnjake da se pobrinu da pandemija COVID-19 ne uspori borbu protiv malignih bolesti čiji broj unatoč virusu koji je paralizirao cijeli svijet i dalje raste.
– Rak ne čeka da pandemija prođe i može pogoditi svakog od nas. Nažalost, svaki treći stanovnik Republike Hrvatske oboljet će od raka. Svake godine dijagnosticira se više od 24.000 novooboljelih, a procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka. Uzimajući u obzir da rak zahvaća i živote članova obitelji, dolazimo do brojke od 850.000 hrvatskih građana čiji su svakodnevni životi izravno ili neizravno pogođeni rakom. To je gotovo petina našeg društva. Zbog toga smo odlučno djelovali, unatoč pandemiji, jer nam podaci nisu dali luksuz čekanja, izjavio je ministar zdravstva Vili Beroš na otvaranju virtualne konferencije. Osim po krizi uzrokovanoj koronavirusom, protekla godina ipak je, kako je istaknuo ministar, ostala kao godina važnih iskoraka učinjenih u interesu boljitka oboljelih od raka. Beroš tvrdi da onkološki bolesnici nisu zaboravljeni ni u pandemiji koronavirusa.
Pad mortaliteta od raka dojke u HrvatskojListopad je posvećen obilježavanju borbe protiv raka dojke. Posljednje brojke za 2020. godinu pokazuju da su od raka dojke umrle 722 žene (stopa 34,7/100.000). Rak dojke treći je maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Međutim, to da Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke ima učinka, kao i da sve akcije Udruge i medijska praćenja imaju rezultata, jer podižu svijest o ovoj bolesti te ukazuju na to da je prevencijom moguće ostvariti dobre rezultate, dokazuje podatak da petu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj bilježimo pad mortaliteta od raka dojke (25 posto), iako smo i dalje druga zemlja u Europi po ishodu smrtnosti. |
– U iščekivanju povijesnog predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije, osluškivali smo glasove hrvatskih i europskih građana te uvrstili onkološku skrb na zdravstvenu agendu našeg predsjedanja, vodeći računa o političkoj prioritizaciji raka unatoč pandemiji koronavirusa, a pritom smo do kraja 2020. intenzivirali i naše aktivnosti u dovršavanju i usvajanju nacionalnog strateškog okvira protiv raka. Nipošto nismo zaboravili naše onkološke bolesnike, nego smo ostavili trajni trag za njihovu zdraviju budućnost s europskim i hrvatskim planom borbe protiv zloćudnih bolesti, dodao je Beroš.
Hrvatski plan
Hrvatski nacionalni plan za suzbijanje raka obuhvaća razdoblje od 2020. do 2030. godine. Njegov širok opseg pokazuje broj ciljeva koje je postavio, njih gotovo 150, a 284 predložene različite mjere koje pokrivaju cjelokupan spektar zaštite od raka, od primarne prevencije do rehabilitacije i reintegracije, te palijativne skrbi. U hrvatskom su planu definirana tri prioritetna područja: stvaranje nacionalne onkološke mreže i registra pacijenata, jačanje primarne i sekundarne prevencije te poboljšanje pristupa modernoj radioterapiji.
Onkološki stručnjaci prof. dr. Eduard Vrdoljak i prof. dr. Stjepko Pleština na konferenciji su naglasili važnost zajedničkog djelovanja, multidisciplinarnog pristupa te izvedbenih, akcijskih planova koji imaju temelj u Nacionalnom okviru protiv raka s često ponavljanom misijom da svaki građanin Hrvatske, bez obzira gdje živi, dobije jednaku kvalitetu onkološke skrbi. Prema njihovim riječima, Hrvatska je spremna dosegnuti željene europske zlatne standarde, no za to je potrebno zajedništvo, ne samo stručnjaka, već cijelog društva koje će se usmjeriti prema borbi protiv malignih bolesti koje u Hrvatskoj i dalje odnose previše života i predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrti.
Po pojavnosti i smrtnosti, rak je u Hrvatskoj odmah iza bolesti srca i krvnih žila, a činjenica je da šezdesetak posto oboljelih umire od raka. Razlozi lošeg odnosa smrtnosti od raka i njegove pojavnosti su razni i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima, ponajviše pušenju i pretilosti, nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvijećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme.
Zabrinjavajući podaci– procjenjuje se da u Europi nije dijagnosticirano možda čak i do milijun slučajeva raka – procjenjuje se da u Europi nije obavljeno 100 milijuna pregleda za rano otkrivanje raka tijekom pandemije, što utječe na odgođene dijagnoze i kasnije stadije otkrivene bolesti kao i smanjenje sveukupnog broja preživjelih – jedna do dvije osobe s mogućim simptomima raka nije žurno poslana na dijagnostički pregled – svaki peti pacijent oboljeli od raka u Europi još uvijek ne prima potrebnu kiruršku ili medikamentoznu terapiju |
– U nekim europskim državama šanse za preživljenje su 30 do 40 posto manje nego u razvijenijim europskim državama s boljim ishodima liječenja. U EU zajednici ravnopravnih europskih građana nema građana prvog i drugog reda, te je važno da iskoristimo sve prednosti financiranja iz EU4Health programa i kohezijskih fondova, kako bismo poboljšali i dostupnost zdravstvenoj skrbi, ulagali u edukacije i subspecijalizacije stručnjaka, modernizirali i ubrzali dijagnostiku, poboljšali zdravstvenu infrastrukturu, naglasio je na konferenciji europarlamentarac doc. dr. Tomislav Sokol koji je ujedno i izvjestitelj za fondove u kohezijskoj politici koji se odnose na smanjenje nejednakosti u liječenju diljem Europske unije.
Moderna transformacija
Više od trećine novodijagnosticiranih malignih bolesti u Hrvatskoj može se pripisati čimbenicima rizika u ponašanju, uključujući pušenje, kozumiranje alkohola, tjelesnu neaktivnost i visok indeks tjelesne mase te je jedan od glavnih ciljeva Nacionalnog programa smanjenje incidencije raka na prosječnu razinu zapadnih zemalja EU-a do 2030. godine upravo primarnom prevencijom. Uz programe kojima je cilj promijeniti način života i smanjiti rizike u ponašanje, Hrvatska je uspostavila programe probira za rak dojke, vrata maternice, debelog crijeva i pluća, a očekuje se i pokretanje programa probira za rak prostate i želuca te melanom i poboljšanje stope odaziva na postojeće probirne programe. Jedan od prioriteta je i poboljšati pristup modernoj radioterapiji i smanjiti vrijeme čekanja te uspostaviti digitalnu onkološku mrežu, koja predstavlja modernu transformaciju onkologije.
Zloćudne novotvorine 2020. uzrokovale u Hrvatskoj smrt 13.508 osobaU Hrvatskoj su prošle godine umrle ukupno 57.023 osobe što je 5229 osoba više nego 2019., navedeno je u HZJZ-ovu izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2020. Prvi uzrok smrti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava od kojih je umrlo 22.817 osoba, a slijede zloćudne novotvorine koje su prouzročile smrt 13.508 osoba. Od bolesti endokrinog sustava, trećeg po redu uzroka, umrlo je 4.735 osoba, dok su posljedice COVID-19 prouzročile 4.478 smrtnih slučajeva. Na petom su mjestu ozljede i otrovanja te drugi manje zastupljeni uzroci. Gledajući prema spolu, u odnosu na 2019. promijenjena su prva tri uzroka smrti muškaraca u 2020. jer su na drugo mjesto izbile posljedice COVID-19. Na prvom mjestu ostala je ishemijska bolest srca, a na trećem su cerebrovaskularne bolesti. Na četvrtom je šećerna bolest, petom zloćudna novotvorina dušnika i pluća, šestom hipertenzija, sedmom zloćudna novotvorina debelog crijeva, na osmom bronhitis, emfizem i astma, te na devetom rak prostate. COVID-19 je na petom mjestu uzročnika smrti u žena u 2020. Na prvom je mjestu ishemijska bolest srca, a slijedi hipertenzija, cerebrovaskularne i šećerna bolest. Na šestom je mjestu ateroskleroza, slijede zloćudne novotvorine dušnika, pluća i debelog crijeva. Na devetom mjestu je rak dojke. Hina |
– Ovih dana obilježavamo neslužbenu godišnjicu početka Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka pluća, kojeg je Ministarstvo zdravstva s relevantnim stručnjacima s Jordanovca pokrenulo prvo u svijetu na nacionalnoj razini, kako bi se stalo na kraj raku pluća koji je rak-ubojica broj jedan u Europi. To je podmukla bolest i bez simptoma sve do kasnog stadija, a ako se otkrije u najranijoj fazi, moguće je čak potpuno izlječenje! Preventivne preglede prošlo je oko 4.000 ljudi, a iako još nema podataka koliko se dijagnoza raka pluća otkrilo, na Zavodu za tumore pluća Kliničkog bolničkog centra Zagreb je dvadesetak osoba koje su već operirane ili će se operirati, a samim time i – izliječiti u ranoj fazi, istaknuo je pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja u KBC-u Zagreb prof. dr. Marko Jakopović.
Predstavnici udruga pacijenata smatraju kako onkološki bolesnik ili pacijent sa sumnjom na onkološku dijagnozu mora biti vođen kroz sustav uz jasne upute, jer će se u suprotnom naći u labirintu u kojem se gubi dragocjeno vrijeme i šanse za boljim ishodom. Pravovremena i točna dijagnoza te brzo liječenje općenito su povezani s boljim izgledima za preživljavanje i poboljšanom kvalitetom života u kratkom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Ishodi onkološke skrbi građana ovise o brzoj dostupnosti dijagnostičkoj ekspertizi i zdravstvenim ustanovama pa udruge pacijenata koje su se okupile na virtualnoj konferenciji kampanje Time to Act Croatia jednoglasno podržavaju sve nadolazeće aktivnosti u implementaciji nacionalnog strateškog okvira protiv raka.
