Industrijalci pozdravljaju novo parafiskalno rasterećenje koje smatraju predizbornim potezom / Foto M. GRACIN
Još je proljetos Vlada »omekšala« prag za količine SO2 i NO2 na koje su industrijalci dužni plaćati naknadu, a odsad naknadu neće niti plaćati
ZAGREB Industrijske tvrtke koje u okoliš ispuštaju sumporov i dušikov dioksid zahvaljujući novoj, izmijenjenoj Vladinoj uredbi o naknadama na emisije tih tvari, naknadu više neće plaćati uopće, i u džepu će im ostati 7,6 milijuna kuna.
EU presporo smanjuje emisije stakleničkih plinova
Države članice EU-a su u razdoblju od 1990. do kraja 2014. godine emisije stakleničkih plinova smanjile za nešto više od 20 posto, no to smanjenje još se odvija presporo, i malo je vjerojatno da će do 2030. godine biti ostvaren zajednički cilj EU-a da emisije smanji za 40 posto u odnosu na 1990. Predviđanja Europske okolišne agencije, prenosi portal energetika.net.com, kažu da će smanjenje do zacrtane godine biti manje od 30 posto, i bit će potrebne dodatne, još strože mjere kako bi se ostvarilo cilj.
Industrijska postrojenja i ostali operateri i dalje imaju obvezu udovoljavanja graničnih vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u otpadnim plinovima sukladno propisima«, odgovaraju iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode na pitanje znači li to da domaća industrija sad u okoliš može ispuštati puno veće količine onečišćujućih tvari, i to bez plaćanja naknade.
Novi pravilnik
Početkom godine, tumače, novim je pravilnikom industrijskim postrojenjima podignut godišnji prag od kojeg su bili obavezni plaćati naknadu, i to sa sto na 3.000 kilograma godišnje za SO2, odnosno sa 30 na 600 kilograma godišnje u slučaju NO2, kako je propisano u EU. »To je dovelo do znatnog rasterećenja poslovanja industrijskih postrojenja. Prošlotjednim izmjenama uredbe ta je naknada pak u potpunosti ukinuta, čime su industrijska postrojenja u potpunosti oslobođena plaćanja tog parafiskalnog nameta, i rasterećena za 7,6 milijuna kuna godišnje«, stoji u odgovoru ministarstva Mihaela Zmajlovića. Ove su godine, zaključuju, u resoru zaštite okoliša smanjivanjem parafiskalnih nameta poslovni sektor rasteretili za ukupno 130 milijuna kuna.
Industrijalci pozdravljaju ovo parafiskalno rasterećenje, no napominju kako je riječ o predizbornom potezu aktualne Vlade kojeg je, da se slušalo industrijalce, trebalo povući puno ranije. »Godinama govorimo o ukidanju ovakvih davanja, a nitko dosad, desetak dana prije izbora, nije reagirao. Svaka bi Vlada trebala shvatiti da bez zadovoljne industrije ne može biti ni zadovoljne Vlade odnosno uspješnih ministara«, napominje Ivan Miloloža, predsjednik uprave tvornice »Munja«.
Zeleni prosvjeduju
Zmajlovićeva prethodnica na mjestu ministrice zaštite okoliša Mirela Holy napominje kako je sredstvima koja je Fond za zaštitu okoliša do sada prikupljao od onečišćivača trebalo industriju poticati, subvencionirati joj ugradnju najbolje moguće tehnologije za smanjenje onečišćenja okoliša, umjesto da se tim novcem poticalo populističke mjere kao što su kupnja energetski učinkovitih kućanskih uređaja, vozila na električni pogon i slično. Toni Vidan iz Zelene akcije ovaj Vladin potez smatra sramotnim predizbornim pogodovanjem industrijalcima, čak i ako nije, kako tvrde u Zmajlovićevom ministarstvu, protivan propisima EU-a. Postoji, kaže, itekako opravdan razlog zbog kojeg se onečišćivačima naplaćuju okolišne naknade, i u današnjoj je Europi, zaključuje Vidan, potpuno neprihvatljivo da netko ostvaruje dobit na štetu zdravog okoliša.