Dario Silić

Tunel Učka bit će probijen za najviše godinu dana: ‘Dnevno napredujemo 5-10 metara sa svake strane’

Marinko Glavan

Foto S. Drechsler / D. Marušić PIXSELL

Foto S. Drechsler / D. Marušić PIXSELL

Dosad je probijeno preko dva kilometra nove tunelske cijevi i to 1.300 metara s istarske strane, 1.100 metara s kvarnerske strane te sedam paralelnih galerija



Nakon završetka gradnje i puštanja u promet Pelješkog mosta, najveći cestovni infrastrukturni projekt u Hrvatskoj u ovom je trenutku izgradnja druge cijevi tunela Učka, nakon koje koncesionar Istarskog ipsilona, tvrtka Bina Istra, planira i izgradnju vrlo zahtjevne dionice od tunela do čvora Matulji, u punom profilu autoceste. Radovi na bušenju druge cijevi tunela Učka započeli su prošle godine, a direktora Bina Istre, Daria Silića, pitamo koliko je do sad probijeno, s jedne i druge strane, te kada se očekuje završetak radova na probijanju tunela.


– Izgradnja druge cijevi tunela Učka je trenutačno najveća infrastrukturna cestovna investicija u Hrvatskoj. Za izgradnju druge cijevi tunela Učka koristi se najsuvremenija tehnologija u tunelogradnji, a kako bi postigli ubrzani tempo gradnje, tunel se probija s obje strane, istarske i kvarnerske. Trenutačno se provodi više dnevnih miniranja a prosječno se dnevno probija pet do deset metara sa svake strane tunela, ukupno do 26 metara dnevno, s paralelnim galerijama. Do sada je probijeno preko dva kilometra nove tunelske cijevi i to 1.300 metara s istarske strane, 1.100 metara s kvarnerske strane te sedam paralelnih galerija. Plan je da tunel bude fizički probijen u ljeto 2023. godine pod uvjetom da geološki aspekt bude zadovoljavajući.


Je li, prilikom izvođenja radova, bilo nepredviđenih poteškoća, primjerice kaverni na kakve su naletjeli graditelji prve cijevi i je li zbog toga bilo usporavanja radova?




– Na temelju geološkog profila prve tunelske cijevi određen je geološki profil druge cijevi, i otprilike znamo koja kategorija stijenske mase nas čeka prilikom iskopa druge cijevi tunela Učka. To je uglavnom kameni materijal, vapnenac, ali smo u dosadašnjem tijeku radova nailazili i na glineni materijal te lapor. To je mješavina gline i vapnenca, materijal koji je tvrd kada je suh, ali kada voda dođe u njega, postaje mekaniji pa može biti opasan. Iskop u takvom lošijem materijalu doveo je do određenog usporavanja radova, no izvođač poduzima mjere za smanjenje zaostatka te radi 24 sata na dan. Bilo je nekoliko kaverni na koje smo naišli, ali na njih smo računali i očekivali ih, tako da smo ih najprije istražili uz dopuštenje Uprave za zaštitu prirode. Također ima i pukotina u stijeni što je uobičajeno za krško područje. Takve pukotine zahtijevaju dodatna tehnička rješenja kako bi konačna kvaliteta i trajnost radova bile zadovoljene i to je uspješno rješavano.


Koliko će, nakon toga, trebati za njegovo opremanje i uređenje, odnosno kada će druga cijev biti puštena u promet?


– Kako budu odmicali radovi probijanja tunela, počet će i radovi na izgradnji sekundarne betonske oplate tunela, zatim sustava odvodnje te kolničke konstrukcije. Slijedi i opsežan program opremanja najsuvremenijom tunelskom opremom za sigurno prometovanje cestovnim tunelima kao što su protupožarni sustavi, ventilacija, dinamična signalizacija, sustav daljinskog vođenja prometa, videosustav kao i komunikacijski sustavi. Plan je da tunel bude fizički probijen u ljeto 2023. godine, a radovi bi kompletno trebali biti gotovi godinu dana kasnije, sredinom 2024. godine pod uvjetom da nema nepredvidivih okolnosti tipa nepovoljan geološki aspekt.


Snimio: Mateo Levak


Prema ranijim najavama iz Bina Istre, nakon puštanja druge cijevi u promet, prva će biti zatvorena zbog radova na njenom usklađivanju sa suvremenim propisima i standardima opremanja tunela. Koliko će trajati ti radovi i kada ćemo kroz tunel moći prometovati kroz obje tunelske cijevi?


– Trenutačno se priprema projektna dokumentacija za potrebne zahvate kojima će se postojeća tunelska cijev uskladiti sa zahtjevima Europske direktive 2004/54/EC Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2004. o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u transeuropskoj mreži. Radovi u postojećoj cijevi izvodit će se paralelno s građevinskim radovima u novoj cijevi te nakon otvaranja nove cijevi tunela Učka, i to na način da se što manje remeti promet i ne dovodi u pitanje sigurnost korisnika.


Jesu li radovi unutar ugovorenog budžeta ili ćete, zbog rasta cijena, morati korigirati cijene prema izvođačima i na koji način ćete pokriti razliku?


– Za sada smo unutar budžeta, međutim podizvođači radova kao i druge građevinske kompanije u Hrvatskoj i svijetu, suočeni su s ozbiljnim problemom porasta cijena građevinskog materijala, energenata i usluga.


Novi nadvožnjak


U sklopu ove faze izgradnje Istarskog ipsilona predviđena je i izgradnja nedostajuće dionice od čvora Vranja do tunela, u punom profilu, kao i portala i odmorišta na kvarnerskoj strani. U kojoj su fazi ti radovi? Koje će sadržaje putnicima nuditi novo odmorište?


– Uz radove na izgradnji druge cijevi istovremeno se odvijaju radovi na novom čvoru Vranja u čijem se sklopu gradi novi nadvožnjak, gradi se 1,9 kilometara trase do istarskog portala tunela Učka, u čijoj je neposrednoj blizini drugi objekt vijadukta Zrinšćak. S kvarnerske strane gradi se i odmorište Kvarner odakle će pogled obuhvaćati veći dio Kvarnerskog zaljeva. Na odmorištu će biti u dogledno vrijeme izgrađena i benzinska crpka s pratećim uslužnim sadržajem kao što je zona za djecu, snack bar i ostali sadržaji bitni za kratak odmor i osvježenje korisnika.


Najavili ste i izgradnju punog profila autoceste od tunela Učka do čvora Matulji. Što se trenutačno radi na ostvarenju tog projekta i kada bi mogli započeti radovi na izgradnji?


– U tijeku je projektiranje dionice Matulji – Učka, nakon čega će uslijediti postupak otkupa zemljišta. Koncesionar radi intenzivno s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture u pripremi razvoja i izgradnje tih dionica. Prioritet je na radovima dupliranja dionice Matulji – Učka kako bi korisnici mogli voziti punim profilom autoceste od izlaska iz tunela Učka na portalu Kvarner prema Rijeci. Ovaj zahvat je ponajprije opravdan većom sigurnošću korisnika i boljom protočnošću prometa na kvarnerskoj strani Ipsilona. Prije samog početka radova preostaje nam dobiti neophodna odobrenja Koncedenta te konačno zatvoriti financijsku konstrukciju. U tijeku je završna priprema svih neophodnih dozvola i odobrenja. Također predviđamo cijeli niz mjera zaštite okoliša, kao što je više od četiri kilometra zidova za zaštitu od buke, zatvoreni sustav odvodnje i ostalo.


S koje strane postojećih dviju prometnih traka će biti izgrađene nove?


– Sa sjeverne strane, odnosno suprotno od strane mora.


Foto: Goran Kovacic/PIXSELL


Koliko će trajati radovi i kada očekujete puštanje u promet i ove dionice?


– Ukoliko svi preduvjeti budu zadovoljeni očekujemo početak radova krajem ove ili početkom iduće godine, dok će izgradnja trajati u trenutačno planiranom roku od 36 mjeseci.


Obiteljske kuće


Na trasi od tunela do Matulja velik je broj obiteljskih kuća i drugih građevina. Koliko će njih morati biti srušeno radi izgradnje i jeste li počeli rješavati otkup tih građevina?


– Postojeća dionica koja vodi od tunela Učka do Matulja, u prometu je od 1981. godine, a izgrađena je na temelju propisanih dozvola usklađenih s prostorno-planskom dokumentacijom. Dopuna na puni profil autoceste planira se također u skladu s važećom prostorno-planskom dokumentacijom Primorsko-goranske županije te jedinica lokalne samouprave. Dionica je jako zahtjevna u građevinskom smislu jer se trasa nalazi u velikom djelu u usjeku s jedne strane, dok je s duge strane veliki broj kuća koje su sagrađene čak i u zaštitnom pojasu autoceste što sve otežava gradnju, a zahtijevalo je i optimiziranje trase, gdje je koncesionar s projektantima našao najbolji način da sačuva što više kuća, ostane u koridoru, štiti okoliš i poštuje mjere sigurnosti prometa. Kako nova dionica prolazi kroz gusto naseljeno područje, prilikom projektiranja posebno se vodilo računa da se očuva što veći broj izgrađenih kuća. Vlasnici čija će zemljišta biti neophodno koristiti za izgradnju nove dionice bit će obeštećeni za svoja zemljišta i kuće. Koncesionar je na sastancima u općini Matulji, gradu Opatiji i PGŽ-u predstavio idejno rješenje projekta te usuglasio da će svi zajedno partnerski surađivati u pripremi izgradnje, komunikaciji s lokalnim stanovništvom te pomoći svim zainteresiranim dionicima na trasi. U tom smislu su održani sastanci s vlasnicima kuća koje neće biti moguće sačuvati, kao i potpisani memorandumi o međusobnom razumijevanju koji definiraju zajedničko djelovanje i rokove kako bi se došlo do cilja, to jest izgradnje dionice na toj trasi.


Prije godinu i pol dana najavili ste i rješavanje problema pristupa naselju Benčinići, obećavši da će Bina Istra financirati izgradnju pristupne ceste za to naselje čiji stanovnici su zapravo ilegalnim spojem izlazili izravno na brzu cestu, što je ocijenjeno opasnim za sigurnost odvijanja prometa. Što je učinjeno po tom pitanju?


– Izgradnjom drugog kolnika dionice Matulji – Učka-portal Kvarner planira se riješiti i problematika ilegalnih prilaza, a posebice na području naselja Benčinići. Naime, poznato je kako stanovnici Benčinića nemaju adekvatno riješen pristup svojim kućama pa kada izlaze na cestu, svakodnevno dovode u opasnost svoje živote kao i živote vozača koji prolaze tom dionicom. Naime, mjesto Benčinići se tijekom godina razvilo u naselje s preko 20 kuća, a da nije od strane lokalne zajednice prostorno-planski reguliran niti izgrađen pristup na lokalnu ili županijsku cestu već su mještani silom prilika improvizirali put do dionice Istarskog ipsilona. Izravno priključivanje na kolnik autoceste je s aspekta sigurnosti prometovanja striktno zabranjeno. Stoga su MMPI i Bina-Istra odlučili pomoći lokalnoj zajednici ovoga područja na način da se mještanima Benčinići kroz realizaciju projekta osigura povezivanje s lokalnom mrežom prometnica. U sklopu izgradnje ove dionice u punom profilu, Bina Istra planira financirati izgradnju pristupne ceste duge oko 1.400 metara koja će voditi prema naselju Benčinići ukoliko se dobiju sve neophodne suglasnosti također i ukoliko bude imala potpunu suradnju lokalne zajednice, što u pojedinim situacijama nije bio slučaj. Osim toga, pored same cestovne infrastrukture, na ovoj dionici planirano je proširenje čvora Anđeli, zatim izgradnja 13 objekata – nadvožnjaka, podvožnjaka, vijadukata, te novo odmorište s benzinskom postajom na samom izlazu iz tunela u smjeru Rijeke. Moram istaknuti da će, kao i do sada, izgradnja biti povjerena lokalnoj operativi, a u ovom slučaju, onoj s područja Primorsko-goranske županije što će omogućiti zapošljavanje oko 500 djelatnika te ostanak mladih u PGŽ-u.


Komercijalni krediti


Za izgradnju druge cijevi tunela i popratnih objekata Bina Istri je iz Europske komisije i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, odobreno produženje koncesijskog ugovora za Istarski ipsilon, hoćete li za izgradnju ove dionice tražiti dodatno produženje?


– Kako bi se smanjilo opterećenje velikog duga neophodnog za izgradnju tih dionica, Bina Istra i Ministarstvo usuglasili su produžetak od dodatne tri godine koncesije što je još uvijek unutar inicijalno planiranog roka koncesije te manje od prethodnih povećanja. Ističemo kako i u novom ugovoru o koncesiji, vlasništvo cijele imovine i autoceste ostaje u rukama Republike Hrvatske dok će Bina Istra upravljati i održavati izgrađenim dionicama uz najjeftiniji trošak u Hrvatskoj i regiji.


Na koji način će Bina Istra financirati izvođenje radova na ovoj dionici i koliki su procijenjeni troškovi?


– Isključivo komercijalnim kreditima kao i do sada uz ukupan dug koji će dosegnuti do milijardu eura, a koji Bina Istra vraća kroz trajanje koncesije. Planirani trošak izgradnje je 1,2 milijarde kuna uključujući dionicu Matulji – Učka te dva vijadukta od 2,6 km – Mirna i Limska Draga.


S obzirom na sve veću inflaciju i rast cijena materijala i izvođenja radova, hoćete li od države tražiti i neke dodatne ustupke i pogodnosti za realizaciju ovog projekta?


– Za sada pratimo situaciju te smo se načelno dogovorili s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture da sagledamo cijelu situaciju i napravimo bilancu stanja prije kraja građenja druge cijevi tunela Učka, a sve kako bismo zajednički pronašli najoptimalnija rješenja kako za izvođače i podizvođače, tako i za MMPI i Bina Istru, a sve s ciljem završetka projekta u rokovima. Napominjemo da niti zbog COVID-19, a niti zbog galopirajuće zabrinjavajuće inflacije, izvođač radova Bouygues nije stao niti u jednom trenutku niti planira stati do kraja građenja, a sve kako bi ispunio ugovorne obveze i sagradio drugu cijev tunela Učka u planiranom roku bez obzira na izazove.


Osim druge cijevi tunela Učka i dionice do Matulja, da bi Istarski ipsilon bio u potpunosti autocesta, nedostaju još i vijadukti Mirna i Limska Draga, što je s tim projektima?


Foto S. Drechsler


– Moram naglasiti da Bina Istra neće stati s razvojem projekta, ostaje nam razvoj i faze 2B2-2, dionica od tunela Učka do Matulja, te vijadukti Mirna i Limska Draga kao i zaustavna traka na pojedinim dionicama i dat ćemo sve od sebe u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, posebno uz veliku podršku ministra Olega Butkovića i njegovog tima, da po završetku izgradnje druge cijevi tunela Učka, završimo Istarski ipsilon u punom profilu kako je i predviđeno faznom gradnjom iz Ugovora o koncesiji.


Kružni tok


Prema informacijama iz drugih tvrtki koje izvode velike zahvate u prometnoj infrastrukturi, u zadnje se vrijeme suočavaju s problemom usporenog projektiranja, zbog odljeva kadrova iz projektantskih tvrtki, mahom u inozemstvo. Imate li i vi takvih problema?


– Susrećemo se s ovim problemom, a on dovodi i do sporijeg procesa projektiranja. Naime, tijekom projektiranja jedna je projektna tvrtka završila u stečaju, što je utjecalo na planirane rokove.


Protekle dvije godine obilježila je pandemija, zbog koje je, posebno u 2020. godini, zabilježen značajan pad prometa na svim autocestama. Kakva je situacija ove godine, u odnosu na 2019. godinu po prometu vozila Istarskim ipsilonom


– Vrlo smo zadovoljni postignutim razinama prometa u prvih osam mjeseci 2022. Ukoliko usporedimo brojke s predpandemijskim razdobljem tj. 2019. bilježimo rast od 4 posto, što je vrlo ohrabrujuće za naše buduće planove. Očito će ova turistička sezona u Hrvatskoj pa tako i na Istarskom poluotoku, biti rekordna, svakako je gradnja cestovne infrastrukture, odnosno širenje mreže autoceste u RH ključan čimbenik u razvoju turizma. Dodatne mjere koje smo poduzeli kako bismo ublažili pojačan promet je proširenje naplate postaje na tunelu Učka koja se aktivira u trenutku većeg prometa i omogućuje bržu protočnost vozila. Također, već dugi niz godina, s početkom turističke sezone, javlja se i problematika pojačanog prometa na čvorištu Matulji. Iako spomenuti čvor nije u nadležnosti Bina Istre, kako bismo stvorili bolje uvjete prometovanja lokalnom stanovništvu te korisnicima koji dolaze ili napuštaju Istru, pokrenuli smo inovativno rješenje prilagodbe čvora postavljenjem kružnog toka. Radovi su izvedeni u rekordna tri dana te se do sada pokazalo kao vrlo uspješno rješenje.


Jeste li podizali cijene cestarina?


– S obzirom na puštanje u promet novih dionica Istarskog ipsilona, konkretno dionica od Pazina do čvora Vranja, uz konzultacije s ministarstvom prometa u Bina Istri odlučili smo se da početkom ove godine nećemo podizati cijene, odnosno ne aplicirati inflaciju na cijene cestarine. Ovime smo htjeli učiniti još pristupačnijim putovanje dionicama Istarskog ipsilona.


Prema najavama resornog ministarstva, radi se na stvaranju zajedničkog sustava naplate koji će povezati sustav autocesta kojima upravlja HAC i Istarskog ipsilona. Kada će taj sustav biti implementiran i što će značiti za vozače?


– Mi, Bina Istra i HAC, zajedno s vanjskim konzultantima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, sudjelovali smo u konzultacijama za uspostavu novog sustava elektroničke naplate cestarina za uvođenje takozvanog free flow sustava. Naime, sustav će biti bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski. U vozilu će trebati biti uređaj preko kojeg će se očitati prijeđena kilometraža i obračunati cestarina. Nakon što se donese konačna odluka o novom sustavu naplate cestarine, slijedi raspisivanje natječaja za njegovu ugradnju te postepeni prelazak na novi sustav.