U Hrvatskoj trenutno ima oko 370 tisuća nezaposlenih. Radna mjesta nastavljaju se gubiti i procjene govore kako bi do kraja godine bez posla moglo biti 400 tisuća građana. Radno-intenzivne industrije najveći su gubitnici
U tri godine Hrvatska je izgubila 142 tisuće radnih mjesta, od čega je gotovo svako drugo radno mjesto izgubljeno u prerađivačkoj industriji i trgovini. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, na razini 2008. godine prosječno je bilo zaposleno 1.252.089 radnika, dok je krajem prosinca prošle godine u zemlji bilo zaposleno 1.109.719 radnika. Tako je zaposlenost koncem prošle godine, u odnosu na prosjek 2008. godine, pala za 11,4 posto.
Proizvodne djelatnosti i mahnom uslužne, najveći su gubitnici pada gospodarske aktivnosti. Dnevni brojčanik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zadnjih desetak dana kreće se oko 370 tisuća nezaposlenih. No, brojčanik će se polako početi okretati unazad s obzirom na otvaranje sezonskih poslova. Njihov efekt već se lagano vidi koncem veljače, a jača prema vrhuncu sezone početkom ljeta. No, to će biti samo privremeni oporavak tržišta. Trajniji se može očekivati tek s rastom gospodarstva. U ovoj godini, međutim, teško. Ako se za ovu godinu i procjenjuje pozitivan rast BDP-a, stope su preniske da bi pokrile godine stagnacije.
Pritom je Hrvatska prošlu godinu završila s 358.214 građana koji su u potrazi za poslom. Trend gašenja radnih mjesta nastavljen je i u ovoj godini, a konačni podaci burze za zapošljavanje mogli bi pokazati da je broj građana bez posla u siječnju porastao za još 10-tak tisuća. Radna mjesta nastavljaju se gubiti i sve procjene govore kako bi do kraja ove godine bez posla ukupno moglo biti 400 tisuća građana.
Lako se gubi
Radno-intenzivne industrije tradicionalno su najveći gubitnici krize. Tako, primjerice, tekstilna industrija, koju je nekada karakterizirala visoka zaposlenost i niske plaće, danas zapošljava 30,4 tisuće radnika. U odnosu na prije tri godine u tekstilu, koži, gumi, obući nestalo je gotovo šest tisuća radnih mjesta. Njihova primanja i dalje su niska, odnosno kreću se na razini minimalca.
Trgovina je, pak, u trogodišnjem razdoblju izgubila 36,6 tisuća radnih mjesta i prema zadnjim podacima DZS-a u toj je djelatnosti zaposleno 187,6 tisuća radnika. Radna mjesta u toj djelatnosti, kao i u prerađivačkoj, nikada nisu bila nesigurnija. Naime, podaci burze za zapošljavanja već dugo vremena pokazuju kako su upravo trgovina, ali i prerađivačka industrija djelatnosti u kojima se posao lako gubi, ali i lako dobiva. Zapravo to znači da je većina zapošljavanja na kratkoročne ugovore.
U blokadi
Gubitak radnih mjesta u trgovini teško će se još neko vrijeme zaustaviti. Promet u toj djelatnosti konstantno pada, pa tako podaci državne statistike za prosinac prošle godine kazuju kako je na godišnjoj razini, odnosno u odnosu na prosinac 2011. godine promet u trgovini na malo realno pao za 6,1 posto. Pad se u odnosu na studeni, kada je iznosio 5,7 posto, ubrzao.
Građevinarstvo, još jedna radno-intenzivna djelatnost koju je kriza snažno pogodila, koncem prošle godine zapošljavala je ukupno 84.194 radnika, što znači da je u tri godine zatvoreno više od 22 tisuće radnih mjesta. U preradi drva u istom je razdoblju nestalo dvije tisuće radnih mjesta, i to bez proizvodnje namještaja. S njom, broj zatvorenih radnih mjesta vezanih uz drvo i njegovu preradu penje se na više od pet tisuća. I djelatnost rudarstva smanjila je broj zaposlenih u trogodišnjem razdoblju za nekih 2,6 tisuća, dok je u kemijskoj industriji nestalo oko dvije tisuće radnih mjesta, a proizvodnji metala više od 1,7 tisuća radnih mjesta.
Kakvo je stanje u trgovini, prerađivačkoj i građevinskoj industriji najbolje govori i činjenica da je najviše tvrtki iz tih grana u blokadi i da su one rekorderi po ukupnom iznosu blokiranih računa.
Prijevoz (kopneni, zračni, vodeni) na razini 2008. godine prosječno je zapošljavao nešto više od 35 tisuća radnika ili 5,6 tisuća više nego na koncu prošle godine. Većina tih radnih mjesta izgubljena je u kopnenom prijevozu. A jedini segment prijevoza u kojem je došlo do blagog porasta zaposlenosti, od stotinjak radnih mjesta, je vodeni prijevoz.
