RIJEKA – Od 4.352 kandidata koji su pisali ispite jesenjeg roka državne mature njih čak 1.596 nije uspjelo položiti maturu ni na jesenskom roku. Najviše se padalo na matematici, hrvatskom i engleskom jeziku, odnosno na obaveznim ispitima koje je najveći broj kandidata i prijavio. Međutim, iako 36,7 posto maturanata nije položilo državnu maturu i neće to moći učiniti sve do idućeg ljeta ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Vinko Filipović, kaže da je ovogodišnji rezultat ipak nešto bolji od prošlogodišnjeg.

– Ove godine na jesenjem roku imamo 3 posto manje kandidata koji nisu položili nego prošle godine. Naime, lani državnu maturu na jesenjem roku nije položilo 39,7 posto kandidata. Ono što je bitno je i da je među njima i manji broj učenika gimnazijskog profila. Lani ih je bilo gotovo dvostruko više, 83, a ove godine ih je 43. Ističem tu gimnazijalce jer je njima polaganje mature uvjet završnosti četverogodišnjeg obrazovanja, objašnjava Filipović.

Sedmero poništenih

Dodajući kako su podaci jesenjeg roka teško usporedivi, jer se radi o maloj izlaznosti kandidata, ravnatelj Nacionalnog centra kaže da je ovogodišnja generacija maturanata u odnosu na prethodnu na ljetnom roku pokazala bolje znanje iz hrvatskog jezika, matematike više razine, engleskog jezika, fizike, kemije i biologije, dok je lošije bilo znanje iz politike i gospodarstva, informatike i njemačkog jezika.

Na netom završenom jesenskom roku najviše je onih koji nisu zadovoljili prag na ispitu iz matematike, i to na osnovnoj razini. Taj ispit, ujedno i najčešće pisan ove jeseni, palo je 698 maturanata, odnosno 27,8 posto svih koji su ga prijavili. Hrvatski jezik nije položilo 492 maturanata, odnosno 44,2 posto, a osnovnu razinu Engleskog jezika nije uspjelo zadovoljiti njih 428, odnosno 47,8 posto onih koji su pisali taj ispit. Bilo je i maturanata koji su ispite pali zbog nedozvoljenog ponašanja, a riječ je o sedmero maturanata koji su narušili tajnost svog identiteta tako što su se punim imenom i prezimenom potpisali na ispit ili svoj identitet otkrili na neki drugi način. Ujedno je to jedinih sedam ispita koji su poništeni na jesenskom roku, a ovo je i posljednji rok državne mature na kojem se nije vrednovao esej. Naime, od ove školske godine mijenja se državna matura, a to znači da će svi oni kandidati koji su pali jesenski rok na idućem ljetnom roku maturu pisati prema novim pravilima.

Popularni studiji

– Na idućem roku svi će kandidati ispite na maturi polagati po novim predmetnim kurikulumima, s obzirom na to da je ove godine završen četverogodišnji ciklus njihova uvođenja. Najveća je promjena u polaganju hrvatskog jezika i taj će ispit po novom biti jedinstven, u skladu s novim kurikulumom, i neće se polagati na dvije razine. Osim toga, nakon četiri godine vraća se prag eseja kao uvjet prolaznosti na ispitu iz hrvatskoga, naglašava Filipović.

Istovremeno s objavom rezultata državne mature zaključene su i liste za upis na fakultete, a na jesenskom roku pravo upisa na jedan od studija ostvarilo je nešto više od 4.000 maturanata. U jesenskom roku ponuđeno je bilo 779 studijskih programa s ukupno 14.797 upisnih mjesta, a njih čak 10.792 nakon jesenjeg roka ostali su prazni. Prema omjeru broja prijava prvog prioriteta i upisne kvote, među preostalim studijskim programima na jesenskom roku, najpoželjnija je bila Gluma pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu gdje primaju 12 studenata, a njih 115 je taj studij stavilo kao svoj prvi izbor.

Na drugom mjestu je stručni je studij Poslovna ekonomija pri zagrebačkom Ekonomskom fakultetu koji je prvi izbor za 61 studenta, od kojih je mjesta bilo samo za njih 13. Na trećem mjestu je studij Promet pri Fakultetu prometnih znanosti, također u Zagrebu, koji je 44 kandidata izabralo za svoj prvi izbor, a pravo upisa ostvarilo njih tek 11. Među deset najpoželjnijih studijskih programa na jesenjem roku našla su se i dva programa Sveučilišta u Rijeci, a riječ je o poslovnoj ekonomiji riječkog Ekonomskog fakulteta te studiju sestrinstva Fakulteta zdravstvenih studija.