Njemačka traži montere centralnog grijanja, zavarivače, armirače, a vozači autobusa su im deficitarno zanimanje. Austrija je otvorena za zidare i gipsere, Norveška potražuje strojarske inženjere, a Nizozemska radnike u brodogradnji
Najprije su počele odlaziti medicinske sestre i liječnici. Za njima će masovnije krenuti, ako je vjerovati najavama, vozači autobusa, koji su u Njemačkoj deficitarno zanimanje. Vojska nezaposlenih (na Zavodu ih je gotovo 384 tisuća) trbuhom za kruhom odlazi iz Hrvatske u zemlje Europske unije, a neki i dalje. Na pitanje koliko se ljudi, od kada smo u ušli u Europsku uniju zaposlilo u inozemstvu, a koliko u ovoj godini iz središnjice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vele da još ne raspolažu točnim statističkim podacima ali raspolažu podatkom po kojem je tijekom 2013. godine 2.494 osoba iz evidencije HZZ-a brisano zbog zasnivanja radnog odnosa u inozemstvu.
U Zavoda za zapošljavanje jedan je dio namijenjen upravo tražiteljima posla u inozemstvu pa su im na stolovima na raspolaganju letci i brošure na koje je sve načine moguće pronaći posao u zemljama EU-e.
Temeljem važećih bilateralnih sporazuma u Njemačkoj je u 2011. godini bilo zaposleno ukupno 5.536 osoba. Najveći broj hrvatskih građana zaposlio se, kako poručuju sa Zavoda, na sezonskim poslovima – njih 5.298 osoba. S ciljem usavršavanja jezičnog i stručnog znanja (gostujući radnici) zaposleno je 188 osobe raznih struka do 40 godina starosti i to na razdoblje od 18 mjeseci te 50 medicinskih sestara/tehničara. Lani je samo do kraja kolovoza na sezonskim poslovima u Njemačkoj zaposleno 5.596 osoba, 176 gostujućih radnika i 41 medicinski sestara/tehničara, što znači da se broj radnika koji žele ići raditi izvan Hrvatske stalno povećava.
Njemačka tako traži, koliko smo vidjeli, deset montera centralnog grijanja i deset zavarivača TIG postupkom, dok se za rad u Njemačkoj i Austriji traži deset armirača, 15 zidara i 15 gipsera za knauf. I Norveška zapošljava – traži šest strojarskih inženjera.
Primorani na odlazak
Zanimljiva je ponuda za one koji žele živjeti i raditi u Danskoj. Tamo se naime potražuju četiri psihijatra. Poslodavac nudi godišnju plaću od 83 tisuće eura, plus dodatke i 17,5 posto za mirovinsko osiguranje. Nudi se i tečaj danskoga jezika za osobu koja se zapošljava i članove obitelji, zaposleniku tečajeve za usavršavanje te pomoć prilikom smještaja, za njega i obitelj. Danski jezik nije uvjet – dovoljno je poznavati engleski.
Puljanka Snježana Lovrić jedna je od onih koja se nada zaposlenju u inozemstvu.
– Suprug i ja imamo dvoje djece, odluka nije bila laka, no ukoliko odgovori na molbe budu pozitivni odlučili smo otići. Zapravo smo na to primorani, došli smo pred zid i ne vidimo više perspektivu. Ja sam već dulje vrijeme nezaposlena, iako imam i trgovačku školu i završen tečaj za konobaricu, a suprugu koji radi u Uljaniku ugovor istječe krajem travnja, rekla nam je Lovrić dodajući da je on predao molbu za brodogradilište u Rotterdamu u koji je već otišao raditi njegov kolega iz Uljanika.
– Kako nam je rekao, satnica je u brodogradilištu 30 eura, a poslovi poput njegovatelja, i konobara koje bih ja mogla raditi, plaćaju se od dvije do 2,5 tisuće eura mjesečno. To je i više nego dovoljno za pristojan za život, i kada se iznajmi stan. S druge strane, ostanemo li ovdje, ne znamo hoćemo li sutra imati za podstanarstvo. Ovo nam je bila zadnja solucija, ali više nemamo kamo. Na kraju krajeva, ostanem li, kakvu ću priliku za budućnost dati djeci?, pita se Puljanka koja, kao i mnogi drugi, razmišlja o odlasku iz Hrvatske.
I bez radne dozvole
Kako doznajemo sa Zavoda najveći broj oglašenih radnih mjesta prema The European Job Mobility Bulletinu objavljenom krajem 2013. godine je u sektorima financija i prodaje, u zdravstvenom sektoru, sektoru računalnih stručnjaka, sektoru domaćinstva i ugostiteljstva, sektoru mehaničara i montera električne i elektroničke opreme.
– Zapošljavanje osoba određenog profila uvijek je vezano uz nedostatke radne snage na tržištima rada država članica EU-a. U zemljama Europske unije najčešće se traži medicinsko osoblje, osoblje u ugostiteljstvu, stručnjaci u tehničkim djelatnostima (inženjeri i kvalificirani radnici u području strojarstva i informacijske tehnologije), vele sa Zavoda.
Sezonski poslovi
– Hrvatski zavod za zapošljavanje i EURES Hrvatska su tijekom prošle i ove godine organizirali selekcije za zapošljavanje sezonskih radnika u Njemačkoj i Austriji. U studenom prošle godine, u suradnji s Austrijskim zavodom za zapošljavanje organizirano je prikupljanje prijava za rad u ugostiteljstvu u zimovalištima u Austriji. Veliki dio kandidata u traženim ugostiteljskim zanimanjima ima stalan sezonski posao u ugostiteljstvu u Hrvatskoj pa očekujemo da će se povratkom iz Austrije vrlo brzo ponovo zaposliti, vele sa Zavoda dodajući da je zapošljavanje sezonskih radnika u SR Njemačkoj definirano bilateralnim sporazumom između Hrvatske i Njemačke te regulira zapošljavanje sezonskih radnika u poljoprivredi, ugostiteljstvu i zabavnoj djelatnosti.
Najveći broj radnika, napominju, zapošljava se u djelatnosti poljoprivrede – na poslovima pripreme poljoprivrednog zemljišta, sadnje i branju voća i povrća, te unutar djelatnosti ugostiteljstva – kuhari i konobari. Najčešće su to radnici s nižom i srednjom stručnom spremom. Po ulasku Hrvatske u EU, iako nam je Njemačka nametnula režim radnih dozvola, u Njemačkoj radne dozvole u trajanju do šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine za sezonske radnike nisu potrebne.
