Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar branitelja Tomo Medved zadnjih je dana radio na svim ključnim zbivanjima u Hrvatskoj, od sjednice Vijeća nacionalne sigurnosti (VNS), do obilježavanja Dana sjećanja u Vukovaru, gdje se među ostalim otvorilo i pitanje nestalih. O svim temama, pa naravno i o položaju branitelja u društvu, razgovarali smo s njim ovoga tjedna.

Ovog tjedna održana je dugoočekivana sjednica VNS-a – kako ocjenjujete zaključke i atmosferu na toj sjednici? Nakon sastanka, imate li dojam kako će ubuduće funkcionirati odnos »dvaju brda«, odnosno dvojice čelnika?

– Sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost, koju zajednički sazivaju predsjednik Republike i predsjednik Vlade, održana je po unaprijed dogovorenom dnevnom redu i raspravljalo se isključivo o točkama koje su potom i komunicirane u javnosti.

​Protiv radikalizacije

​Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu i odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija sa stranim službama, sukladno iskazanim potrebama. Članovi Vijeća razmotrili su stanje radikalizacije u hrvatskom društvu te osudili nedavni napad na Trgu svetog Marka kao kazneno djelo s obilježjima terorizma.
Također, Vijeće je istaknulo daljnju potrebu zalaganja za prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini te važnost poštovanja prava biranja vlastitih predstavnika u predstavnička tijela BiH. Bilo je riječi i o položaju Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori te je naglašena daljnja podrška hrvatskoj manjini u tim zemljama. Vijeće je raspravljalo i o stanju u pravosuđu, s posebnim naglaskom na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, a članovi Vijeća upoznati su i s aktualnim stanjem u vezi s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj.

​Što je po vašem mišljenju na toj sjednici bilo ključno, naime, postignut je konsenzus o tome da mjere protiv radikalizacije u društvu moraju biti još konkretnije. Što to točno znači? U kojem smjeru će ići zakonske izmjene?

– Kao što vam je poznato, krajem listopada održana je sjednica Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti kojom sam predsjedao, a sazvana je povodom zaključka Vlade o sprječavanju radikalizacije u društvu. Na toj su sjednici kroz izlaganja relevantnih resora prezentirane analize postojećeg stanja iz različitih područja nadležnosti te je usvojen niz mjera za sveobuhvatan, sustavan i učinkovit pristup sprječavanju radikalizacije. O tome je Koordinacija izvijestila Vladu, a potom i Vijeće za nacionalnu sigurnost, koje je raspravilo o mjerama koje se u vezi s tim mogu poduzeti. Vijeće je jasno i nedvosmisleno osudilo govor mržnje i neprihvatljive oblike ponašanja u društvu, a o svim daljnjim koracima pa i mogućim zakonskim izmjenama javnost će biti pravodobno informirana.

Branitelja sve manje

Novi Zakon hrvatskim braniteljima na snazi je oko dvije godine. Koji su sve rezultati novog zakona? Dojam je da broj branitelja i dalje raste.

– Nažalost, broj živih branitelja svakim danom je sve manji. Upravo zato kontinuirano provodimo programe za očuvanje zdravlja hrvatskih branitelja, a posebno ističem projekt preventivnih sistematskih pregleda, koje je u protekle četiri godine obavilo oko 65 tisuća hrvatskih branitelja, kao i medicinsku rehabilitaciju za hrvatske branitelje s oštećenjem organizma kao posljedice sudjelovanja u obrani hrvatskog suvereniteta. Rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja i statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti ovim zakonom je ponovno omogućen za sve one koji ranije iz raznih razloga svoj status nisu regulirali, a svojim doprinosom i žrtvom u Domovinskom ratu su nam omogućili današnji život u slobodi. Veliki broj hrvatskih branitelja i danas aktivno radi, a mjerama koje provodimo smanjio se i broj nezaposlenih branitelja. Ističem i mogućnost rada uz mirovinu hrvatskim braniteljima koja je ovim zakonom propisana, što je uvelike doprinijelo kvaliteti života hrvatskih branitelja. Također, uskoro će se pokrenuti izmjene i dopune zakona kako bi se riješile pojedine manjkavosti i skratili dugotrajni procesi. Njih smo uvidjeli analizom te komunikacijom s korisnicima.

Otvorili ste urede za branitelje u svim županijama, čemu oni služe i zašto su uopće još uvijek potrebni?

– Područni odjeli Ministarstva u svim županijama koji su uspostavljeni potrebniji su nego ikada ranije. Populacija hrvatskih branitelja je sve starija, suočavaju se s raznim izazovima i potrebna im je brza i efikasna pomoć na terenu, koja ne zahtijeva njihov odlazak u Zagreb.
Naše osnovno načelo je načelo dostupnosti i veliku ulogu u uspješnosti provođenja tog cilja imaju područni odjeli u županijama, odnosno zaposlenici koji u njima rade. Hrvatski branitelji, članovi njihovih obitelji ili stradalnici Domovinskog rata kojima je potrebna pravna, socijalna ili psihološka pomoć mogu im se obratiti, a u njima su zaposleni ili honorarno angažirani, ovisno o potrebama, psiholozi, pravnici i socijalni radnici koji im pružaju pomoć u rješavanju različitih problemskih situacija na lokalnoj razini, uz uključivanje svih relevantnih institucija.
Nadležnost područnih odjela Ministarstva jasno je propisana, a pomoću europskih sredstava svaku smo područnu jedinicu opremili novim vozilom zbog terenskih obilazaka i mobilnih psihosocijalnih intervencija. Samo u ovoj godini, uvažavajući epidemiološku situaciju i u okolnostima pridržavanja propisanih mjera, djelatnici područnih odjela pružili su stručnu pomoć za 42.708 stranaka te izvršili 51.332 intervencije do kraja rujna ove godine.

Što je sa stambenim zbrinjavanjem branitelja, kako se to odvija? Koliko je zahtjeva?

– Tijekom našega mandata ukupno je stambeno zbrinuto 4.307 braniteljskih obitelji. Preko Ministarstva hrvatskih branitelja zbrinuto je 2.049 stradalnika, a putem Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje 2.258 obitelji hrvatskih branitelja. U tijeku je završetak organizirane izgradnje 65 stanova u Dubrovniku i 24 stanova u Imotskom.
Propisali smo i mjere za olakšanje postupka stambenog zbrinjavanja, a radi realizacije povoljnijih stambenih kredita braniteljsko-stradalničkoj populaciji ostvarili smo suradnju s Hrvatskom poštanskom bankom.

Tomo Medved / D. KOVAČEVIĆ

«Račun« Srbiji

​​Desna oporba i branitelji traže da premijer Plenković srbijanskom predsjedniku Vučiću isporuči »račun« za sve što se događalo u Domovinskom ratu, a riječ je među ostalim o naplati ratne odštete od Srbije. Koliko je to realno?

– Podsjećam da je predsjednik Vlade Andrej Plenković ovo pitanje nametnuo i 2018. godine tijekom boravka srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Zagrebu, a ista tema nameće se u svakoj prilici. Naš prioritet u zahtjevima prema Republici Srbiji su informacije o osobama nestalima u Domovinskom ratu, a Republika Hrvatska koristit će sve raspoložive mehanizme i u rješavanju ovog otvorenog pitanja koje se odnosi na ratnu odštetu.

Iz tih krugova aktualna vlast se naziva »hrvatsko-srpskom trgovačkom koalicijom« – kakav je vaš odgovor na to?

– Takve konstatacije nadilaze razinu adekvatne komunikacije čak i kada se radi o »političkom ringu«. Nacionalne manjine godinama participiraju u parlamentarnoj većini, čiji su dio bili i oni koji su danas među najglasnijima. Prihvaćam da to možda ne znaju oni koji politiku prate od jučer, a danas žele biti prepoznati politički akteri. Međutim, svi procesi koji se odvijaju i snažna zaštita nacionalnih interesa, kao i put onih koji koriste ovakav naziv dokazi su da je on isključivo pokušaj manipulacije biračkim tijelom.

Bili ste prošlog tjedna u Vukovaru, s kakvim se dojmovima vraćate?

– Drago mi je što smo i ove godine, kada smo ovu tužnu obljetnicu obilježili u posebnim okolnostima s obzirom na aktualnu epidemiju i preporučene mjere, žrtvama Vukovara i Škabrnje primjereno i dostojanstveno odali počast. Sudionici Kolone sjećanja pokazali su da su tu zbog žrtava kojih se toga dana posebno, s tugom i ponosom prisjećamo.

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Među ostalima, i Vukovaru je ovih dana bio i Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Srbije, koji je izrazio žaljenje zbog svega što se dogodilo i kleknuo pred spomenikom na Ovčari. Kako ste to doživjeli?

– To je simbolična gesta pojedinca, no budući da je riječ o savjetniku predsjednika Republike Srbije nadam se da neće samo na tome i ostati.

Nestali su prioritet

​​Problem nestalih i dalje je aktualan, posebno u danima oko obljetnice Vukovara. Kada bi moglo doći do napretka po tom pitanju, i zašto se problem ne riješi? Što je vaša ocjena, zašto Hrvatska ne može dobiti te podatke? Vlasti u Srbiji sigurno ne mogu sakriti istinu o tome da su nestali zapravo pokojni, ništa ne bi izgubili da te podatke napokon isporuče Hrvatskoj.

– Rješavanje sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu za nas je aktualno svaki dan, baš kao i za obitelji koje tragaju za svojim najmilijima i s kojima smo u stalnom kontaktu. Kao što sam više puta istaknuo, za nas je to prioritetno pitanje. Ministarstvo hrvatskih branitelja u suradnji s drugim nadležnim tijelima svakodnevno radi na tom iznimno osjetljivom i zahtjevnom procesu, imamo potporu udruga koje okupljaju članove obitelji nestalih osoba. U suradnji s njima donijeli smo i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, prvi takav normativni akt u Republici Hrvatskoj kojim su uređene nadležnosti i procesi te međuresorna suradnja koja je iznimno važna i aktivna. Još je 1.869 nerazriješenih sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu. U protekle četiri godine prikupljena su i objedinjena saznanja o 258 mogućih neregistriranih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica na području dvanaest županija. Provedeno je terensko istraživanje i probna iskapanja na 247 mjesta, pri čemu su pronađeni i ekshumirani posmrtni ostaci ukupno 140 osoba. Proveden je i terenski izvid daljnja 232 moguća mjesta prikrivenih grobnica čije je istraživanje u tijeku.

Svi resori uključeni u ovaj proces svakodnevno predano rade, ali rezultati uvelike ovise o informacijama koje tražimo, a ne dobivamo iz Republike Srbije. I na nedavno održanom sastanku u Srbiji ponovno su istaknuti otvoreni zahtjevi Republike Hrvatske za dostavom informacija i dokumentacije o nestalim osobama i mjestima prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica, i to posebnih onih koje se odnose na zaplijenjenu dokumentaciju s područja hrvatskoga Podunavlja. Zakonom o osobama nestalim u Domovinskom ratu regulirano i posjedovanje, a nedavanje, uskraćivanje informacija. U slučaju dojave informacija koje mogu pomoći u tom iznimno zahtjevnom i osjetljivom procesu, Uprava za zatočene i nestale jamči zaštitu osobnih podataka i anonimnosti. Stoga apeliram na sve koji imaju bilo kakve informacije koje mogu pomoći u razotkrivanju sudbine nestalih osoba da nam se s povjerenjem obrate i poručujem da nećemo stati dok ne pronađemo sve naše nestale