ZAGREB – Dvije godine prošlo je od razornog potresa koji je 22. ožujka u 6 sati i 24 minute pogodio Zagreb, a s obzirom na očito loše rezultate obnove u protekla 24 mjeseca, nitko nije zadovoljan.

Ponajmanje građani metropole, suvlasnici oštećenih zgrada. Od približno šest tisuća zgrada s različitim stupnjevima oštećenja, ruši se tek jedna zgrada u centru Zagreba, svojevrsni simbol zagrebačkog potresa, derutna uglovnica na križanju Đorđićeve i Petrinjske ulice, prije svega zato jer je predstavljala opasnost za prolaznike. No, ne čekajući da država riješi problem na koji se obavezala, suvlasnici zgrada krenuli su u samoobnovu zgrada podizanjem kredita u bankama i radikalnim uvećanjem pričuve, barem oni koji su se uspjeli dogovoriti.

Mršavi rezultati

Takvih je zgrada tek sedamdesetak i to s tzv. crvenom i žutom naljepnicom. Izmjena Zakona o obnovi koja je trebala pojednostaviti proceduru apliciranja za obnovu, pa i promjena resornog ministra graditeljstva nije ubrzala obnovu. Proces obnove privatnih nekretnina vode Ministarstvo graditeljstva, a operativni dio Fond za obnovu i to je posebna priča u odnosu na zgrade javne namjene čija se rekonstrukcija financira sredstvima Fonda solidarnosti EU-a sada i s prolongiranim rokom do lipnja 2023. Prema posljednjim podacima Fonda za obnovu tek je za 10 objekata, što za stambene zgrade, što za obiteljske kuće, donesena odluka da se tijekom ovog mjeseca krene s rekonstrukcijom, uklanjanjem ili izgradnjom zamjenske nekretnine. Rezultati su mršavi, a to sve više brine i predstavnike Grada Zagreba koji su izdvojili novac iz gradskog proračuna.

– Na nivou grada Zagreba i četiri okolne županije Ministarstvo je zaprimilo gotovo 15.000 zahtjeva za obnovu onih takozvanih crvenih i žutih zgrada. Do sada ih je po našim podacima isprocesuirano, odnosno spustilo ih se prema Fondu nešto više od 3.000 – upozorio je ovih dana Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.

Novac nije problem

– U vezi obnove privatnih zgrada moramo ponoviti da tu glavnu riječ ima Ministarstvo graditeljstva odnosno Fond za obnovu. Grad tu sudjeluje primarno s financijskim punjenjem Fonda sa svojih 20 posto, za 2022. godinu predvidjeli smo 160 milijuna kuna za tu svrhu. Grad se primarno bavi obnovom javnih zgrada u svom portfelju. To su odgojno-obrazovne ustanove, dakle dječji vrtići i škole, zatim zdravstvene zgrade, zgrade u kulturi i ostale koje su u gradskom portfelju, dodao je Korlaet. Iz Fonda solidarnosti na Grad Zagreb alocirane su dvije milijarde kuna, a ugovoreno je projekata obnove i izgradnje u visini jedne milijarde kuna za čak 200 zgrada javne namjene, kao i za štete u infrastrukturi. Produljenim rokom do lipnja iduće godine novac će se iskoristiti za obnovu preostalih javnih objekata.

Uoči druge godišnjice od potresa zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević jučer je pred novinarima ponovio da nije zadovoljan tempom obnove iako je iz zagrebačkog proračuna izdvojeno spomenutih 160 milijuna kuna, dvostruko više nego lani. Jasno je da problem nije u novcu.

Stanje u skloništima

Zagreb raspolaže s 1.060 skloništa, od kojih Grad skrbi za njih 176, a pojedinačno mogu primiti 100 do 300 osoba. Sveukupno 170.000 Zagrepčana može koristiti skloništa, dok ostali građani u slučaju opasnosti mogu koristiti druge prostore ispod razine zemlje poput podruma i podzemnih garaža, kazao je na jučerašnjoj tribini Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Mario Hrgović, pomoćnik pročelnice zagrebačkog Ureda za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost. Na tribini »Urbana sigurnost u okolnostima moguće ugroze« istaknuto je da je veći dio skloništa funkcionalan, no da unatrag 20 godina nije bilo interesa javnosti za problem sigurnosti.