ZAGREB – Kad se predsjednik Zoran Milanović nalazi negdje na terenu, u pravilu komunicira s novinarima. No, jučer je iz Ureda predsjednika tek pristiglo priopćenje da se Milanović u Zaboku sastao s predstavnicima hrvatskih regionalnih energetskih agencija, izjave nije davao. Može se samo pretpostaviti da predsjednik nije htio govoriti o izboru predsjednika Vrhovnog suda.

To je, istina, u skladu s njegovom najavom da će prvo premijeru Andreju Plenkoviću reći koga namjerava Saboru predložiti za predsjednika Vrhovnog suda, ali u međuvremenu je varaždinski župan Radimir Čačić otkrio da će to biti Zlata Đurđević, redovna profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta. Stoga je ova tema i jučer bila prisutna u javnom prostoru.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković osjetio je potrebu još jednom poslati poruku Milanoviću da se uzaludno trudi, da on neće omogućiti raspravu, a kamoli glasovanje o njegovom kandididatu/kandidatkinji, ako ta osoba prethodno neće proći proceduru javnog poziva.

Javni poziv

– Kao predsjednik Sabora imam posebnu obavezu, moram poštovati Ustav, zakon i javni poziv koji regulira izbor predsjednika Vrhovnog suda. Držat ću se i Ustava i zakona i neću staviti u dnevni red prijedlog koji neće biti usklađen s Ustavom i zakonom, koji predviđa javni poziv. Ne razumijem zbog čega uopće ova polemika oko toga treba li poštovati zakon. Kada imamo zakon koji definira odredbu iz Ustava, normalno je da se pridržavamo tog zakona. Ne može se ići na izravnu primjenu Ustava jer bi to bilo nepoštovanje zakona. Sasvim sam siguran da to ne bi bilo niti demokratski, niti bi to bilo jačanje pravne države. Nadam se da će i predsjednik u konačnici ipak prihvatiti ono što je nužno, a to je da se ponovi javni poziv, izjavio je Jandroković.

Predsjednik Sabora nije objasnio kako bi to on sam donio odluku je li nešto, u ovom slučaju prijedlog za predsjednika Vrhovnog suda, usklađeno s Ustavom i zakonom. Nije se u Saboru jednom izglasalo zakon čije je onda pojedine odredbe Ustavni sud osporio. Dakle, zastupnici ponekad usvoje i dokument za koji Ustavni sud naknadno utvrdi da je neustavan. Ili, Hrvoje Zekanović poslao je u saborsku proceduru zakonski prijedlog kojim bi se zabranilo pobačaj i Jandroković ga je automatski uvrstio u dnevni red, premda bi takva zabrana bila protivna Ustavu. Ono što bi predsjedniku Sabora pomoglo je odluka Ustavnog suda, kojem se sa zahtjevom za ocjenu ustavnosti Zakona o sudovima obratio Dario Juričan. Ako bi se u Ustavnom sudu požurili i još k tome povoljno za HDZ riješili Juričanovu inicijativu, otklonili bi time sve primjedbe da je javni poziv, koji je u Zakon o sudovima ugrađen 2018., neustavan, pa bi nakon toga Jandroković imao određenu pravnu podlogu za odbijanje uvrštenja u dnevni red Milanovićevog prijedloga za predsjednika Vrhovnog suda. Naravno da zato u HDZ-u navijaju da se Ustavni sud što prije oglasi, procjenjujući da će biti zadovoljni njihovim pravorijekom.

Pravila igre

– Očekujem da Ustavni sud kaže je li zakon u skladu s Ustavom. Ako jest, onda je završena svaka rasprava i moramo se toga držati. U slučaju da kažu drukčije, onda moramo redefinirati pravila igre. U ovom trenutku za to nema razloga, naglasio je Jandroković.

Međutim, ako ustavni suci ne budu ovako ekspeditivni, a aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda Đuri Sessi mandat završava 14. srpnja, oporba bi, SDP sigurno, burno reagirala na Jandrokovićevu odluku da, kad mu stigne Milanovićev prijedlog, prema vlastitom nahođenju ne stavi u dnevni red točku izbora predsjednika Vrhovnog suda. Ako bi to predsjednik Sabora svejedno učinio, onemogućio bi tako SDP da, po isteku 60 dana od uvrštenja u dnevni red, potpisima 30 zastupnika nametnu raspravu o kandidatu/kandidatkinji predsjednika Republike. U pitanju je, znači, i utrka s vremenom, važno je hoće li prije Ustavni sud proglasiti da Zakon o sudovima nije neustavan ili će brži biti Milanović sa svojim prijedlogom Saboru, koji bi Jandrokovića doveo u delikatnu poziciju. Je li Zlata Đurđević spremna sudjelovati u svemu tome, što bi ona imala od toga? Nesumnjivo bi tako napravila veliku uslugu Milanoviću, koji bi mogao reći da je, unatoč svemu, uspio pronaći odličnu kandidatkinju, osobu koja se kao predsjednica Vrhovnog suda ne bi ustručavala mijenjati loše stvari u pravosuđu koje bi bile u njezinoj nadležnosti. Ali, nije poznato je li se ugledna pravnica Zlata Đurđević doista voljna uključiti u ovo političko-pravno nadjačavanje između predsjednika Milanovića i vladajuće koalicije na drugoj strani.