AZOP ignoriraju i ministarstva pa je itekako bio potreban povjerenik za informacije s konkretnim ovlastima, kaže Vlatka Škorić iz GONG-a
ZAGREB Tijela javne vlasti i dalje nedovoljno uredno podnose izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, građani se često žale Agenciji za zaštitu osobnih podataka zbog šutnje administracije u slučajevima prava na pristup informacijama, a čak i AZOP, kao tijelo zaduženo za provedbu tog Zakona, ignoriraju pojedina ministarstva. To je sažetak Godišnjeg izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama kojega je AZOP podnio Saboru.
Obavijestili Vladu
Iako je za prošlu godinu izvješće dostavilo rekordnih 2.852 tijela javne vlasti (godine 2010. tek 854), AZOP je time i dalje nezadovoljan. U tome su posebno loše općine (dostavilo samo 59 posto njih), prekršajni sudovi (52 posto), visoka učilišta (54 posto), dječji vrtići (32 posto), Crveni križ (devet posto), a posebno brine što je izvješća dostavilo samo 12 posto trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba čiji su osnivači jedinice lokalne i područne samouprave.
AZOP brine i to što je od 480 žalbi koje je morao rješavati njih čak 319, odnosno 66 posto, upućeno zbog »šutnje administracije«. Sa sličnim problemima suočava se i AZOP i o tome je obavijestio Vladu.
Naime, AZOP u rješavanju žalbi, za što je ovlašten, ignorira dio tijela javne vlasti i to tako da ne postupa po konrektnim rješenjima bilo AZOP-a bilo Upravne inspekcije Ministarstva uprave. To se, navodi se u izvješću, posebno odnosi na Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pravosuđa, a dijelom i na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.
AZOP se i izravno suočava s problemom »šutnje administracije« u pojedinim slučajevima i to u žalbenim postupcima. U više slučajeva pojedina tijela javne vlasti ignorirale su zahtjeve AZOP-a koji je morao slati više požurnica. Takvo bahato ponašanje pojedinih tijela javne vlasti rezultira time i da AZOP ne može rješavati žalbe u zakonskim rokovima.
– To što AZOP ignoriraju i ministarstva pokazuje da je itekako bio potreban povjerenik za informacije s jasnim i konkretnim ovlastima, kazala nam je Vlatka Škorić iz GONG-a koja godinama prati primjenu Zakona. Dodala je da je Godišnje izvješće dobro, korektno te da reflektira stanje i probleme. Škorić je ustvrdila da je iz izvješća vidljivo da su uspotavljena tri važna standarda.
– Informacije o bruto plaćama zaposlenih u tijelima javnih vlasti više nisu tajne, zapisnici su javne informacije, a ugovori s tijelima javne vlasti (osim dijelova koji se tiču osobnih podataka ili autorskih prava i sličnog) su dostupni, kazala je Škorić.
Više zahtjeva
Raste i broj zahtjeva za pristup informacijama. Statistički je taj porast zapanjajući. Prije pet godina informacija je zatražena 2.730 puta, a lani 53.521 put. No, prije pet godina brojali su se samo zahtjevi u kojima se podnositelj zahtjeva izravno pozivao na Zakon, što je protivno samom Zakonu.
AZOP je dvije godine bio tijelo zaduženo za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama. Prema novom Zakonu to će ubuduće biti povjerenik za informacije, a upravo traje javni poziv za tu funkciju. No, AZOP je preventivno upozorio da je povjereniku, imajući na umu i širi opseg posla i veće ovlasti koje će on imati u odnosu na AZOP, nužno osigurati dovoljan broj ljudi i stvoriti materijalne uvjete kako bi se Zakon mogao provoditi.
