Zakon o otpisu duga

Tek dva posto blokiranih uspjelo osloboditi račun: Dugove građanima otpisivala i KBC Rijeka

Jagoda Marić

snimio Darko Jelinek

snimio Darko Jelinek

KBC Rijeka je, prema Zakonu o otpisu duga, otpisao 1,8 milijuna kuna glavnice. Riječ je o 690 ovršenih građana iz razdoblja od 2011. do 2017. kojima je pružena usluga bolničkog i ambulantnog liječenja...



ZAGREB – Zakon o otpisu duga fizičkim osobama koji je na snagu stupio prije nešto više od dvije godine potpuno je deblokirao račun 6.248 građana, navodi se u obrascu naknadne procjene učinaka tog zakona koji je na portalu eSavjetovanja objavilo Ministarstvo financija. Država i njezine institucije i tvrtke otpisale su 1,338 milijardi kuna duga, koji uključuje i glavnicu i kamate, za 150.474 građana, ali su računi u potpunosti deblokirani za njih nešto više od šest tisuća i tako je skinula s leđa ovrhu za dva posto građana koji su u tom trenutku blokirani. Zakonom je država otpisivala dug do deset tisuća kuna glavnice i troškova te kamata na taj iznos.


Objava učinaka zakona otkriva i to da su građani imali dug za zdravstvene usluge, odnosno posebice se navodi da su dugove otpisivali Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i KBC Rijeka. Tako je KBC Rijeka, prema objavi Ministarstva financija ukupno otpisao 3 milijuna kuna, od čega je 2,17 milijuna kuna glavnica, dok ostatak otpada na kamate.


Međutim, iz KBC-a Rijeka stižu nam nešto drukčije brojke. Oni kažu da su otpisali 1,8 milijuna kuna glavnice. Pojašnjavaju da je riječ o 690 ovršenih građana iz razdoblja od 2011. do 2017. kojima je pružena usluga bolničkog i ambulantnog liječenja. Pitali smo KBC i koliki je trenutačno dug građana za iste usluge za koje su prije dvije godine otpisivali dug.


Otpisi u zdravstvu




– U ovom trenutku s istog osnova postoji gotovo 16 milijuna kuna potraživanja za pružene zdravstvene usluge prema fizičkim osobama iz Hrvatske, ali i inozemstva, odgovaraju iz KBC-a. To znači da je trenutno dug stanovnika Hrvatske, ali i iz inozemstva za bolničko liječenje i ambulantne preglede u riječkoj bolnici gotovo devet puta veći od iznosa koji je KBC otpisao građanima nakon donošenja Zakona o otpisu duga.


No, nije KBC jedina ustanova u zdravstvu koja je otpisivala dug građanima protiv kojih je pokrenula ovrhu. Tako se u dokumentu Ministarstva financija navodi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje građanima otpisao ukupno 301,7 milijuna kuna duga, od čega je 159 milijuna kuna bila glavnica, dok 142,5 milijuna kuna otpada na kamatu. Pitali smo i u HZZO-u koliko je građana, protiv kojih su pokrenuli ovrhu, skupilo taj dug i na osnovu čega je on nastao, ali odgovor iz tog Zavoda nismo dobili do zaključenja ovog teksta.


Najveći dio duga otpisala je država i to čak 564 milijuna kuna, od čega je 334 milijuna kuna glavnice i 229 milijuna kuna kamata. Hrvatska radiotelevizija je provodeći zakon otpisala čak 367 milijuna kuna duga, a od toga je 259 milijuna kuna bila glavnica, dok je iznos kamata gotovo 108 milijuna kuna.


Dug je otpisivao i HŽ Putnički prijevoz u ukupnom iznosu od 6,29 milijuna kuna, a ostale državne vjerovnike koji su po sili zakona trebali otpisati dug, dokument ne spominje poimence, nego tek navodi da na ostale otpada ukupno 96,5 milijuna kuna glavnice i kamate.


Novi život


Ministarstvo financija zaključuje i to da je zakon ispunio svoj cilj i svrhu i predlaže da ga se stavi izvan snage. Nije to nikakvo iznenađenje jer je Vlada i kod donošenja zakona isticala kako je riječ o jednokratnoj mjeri, odnosno onoj koja će vrijediti za dugove državi i njezinim institucijama do deset tisuća kuna i to one koji su bili predmet ovrhe do 31. prosinca 2017. godine.


Zakonom je Vlada predvidjela i da vjerovnici iz, kako su ih nazvali, druge skupine, poput jedinica lokalne samouprave, ali i drugih pravnih i fizičkih osoba samostalno odlučuju o tome hoće li po modelu iz Zakona otpisivati dugove svojim dužnicima protiv kojih su pokrenuli ovrhu. Propisano je da se svakom vjerovniku koji dužniku otpiše dospjeli dug, iznos do deset tisuća kuna glavnice i troškova, te na taj iznos pripadajuće kamate, smatra porezno priznatim izdatkom. Dakle, tvrtke iz privatnog sektora također su mogle otpisivati dug do deset tisuća kuna i taj otpisani iznos su koristile kao poreznu olakšicu.


Postupak nije provodila Fina


Ministarstvo u obrazloženju ističe i to da se na osnovu podataka može utvrditi da je postupak prestanka izvršenja ovrha u Financijskoj agenciji temeljem Zakona »imao znatan učinak na trajno smanjenje iznosa ovrha ovršenika – fizičkih osoba«. Navode da je zakon primijenjen na gotovo polovinu svih građana koji su u tom trenutku bili blokirani, a da im je iznos blokade smanjen u prosjeku za devet tisuća kuna. Tvrde i da je 90 posto građana koji su primjenom zakona deblokirani, a riječ je o 6.248 građana, njih 90 posto i dalje »deblokirano« te da im je Zakon omogućio daljnji život oslobođen od tereta ovrha i blokade računa.


U obrazloženju se podsjeća i na to da na ove brojke treba dodati i otpisane iznose dugova pojedinih ovrhovoditelja iz grupe II. vjerovnika koji su samostalno odlučivali o otpisu sukladno Zakonu. Iako ovaj postupak nije provodila Fina, Ministarstvo financija u svome dokumentu navodi da je »činjenica da su samo komunalne tvrtke u okviru Grada Zagreba, odnosno Zagrebačkog holdinga dostavile Financijskoj agenciji zahtjeve za prestanak postupanja za stotinjak tisuća ovrha«.