Dobar dio sigurnosnih analitičara kazat će da su problemi nastali fuzijom POA-e i OA-e u glomaznu SOA-u. Zbog velike tajnovitosti u svim poslovima oko tajnih službi nastaju uvjeti za potencijalne skandale
Da ni VSOA, vojna obavještajna agencija, ne ostane bez svog udjela u skandalima, pobrinula su se četiri visokorangirana djelatnika, optužena da su iz crnih fondova za plaćanje doušnika koristili novac za vlastite potrebe. Među optuženima je i nekadašnji zamjenik ravnatelja Ognjen Preost.
Posljednji skandal izbio je nakon što su članovi saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost prilikom nadzora u OTC-u tražili provjeru za brojeve Milijana Brkića i Milana Bandića. Ispalo je da su obojica bila pod operativnim mjerama, a DORH je i tu pokrenuo akciju da vidi je li bilo kaznenih djela u ovom nakaradnom petljanju u kriminalističke istrage.
Nužan bolji nadzor
Sve ove situacije jasan su pokazatelj kako tajne službe trebaju reorganizaciju. Kako organizacijsku, tako i legislativnu. Zakon u kojem nije najjasnije razjašnjeno što saborski zastupnici mogu tražiti od tajnih agencija dovodi do situacije da Sabor i sam može biti obavještana služba, koliko god to tragikomično zvučalo. Uostalom, podatak tko je bio pod policijskim ili obavještajnim nadzorom jeste obavještajna informacija. Organizacijski se pak definitvno treba staviti bolji nadzor nad SOA-u, koja je postala mamut agencija i koja gotovo da nikome ne odgovara za način svog rada. O kvaliteti zaposlenika možda je bolje i ne govoriti. Iako to javnosti nije bilo poznato, krajem prošle godine Dragan Lozančić proveo je testiranje zaposlenika SOA-e u znanju stranih jezika. Više od polovice zaposlenika agencije koja bi trebala biti zadužena za obranu države od stranih obavještajnih upada u tome nije zadovoljila. Što dodatno implicira potrebe sređivanja sustava.
