Obilježavanje

Svjetski dan voda ove godine pod sloganom "Voda i rod"

Hina

Foto McKayla Crump on Unsplash

Foto McKayla Crump on Unsplash



Hrvatska je jedna od vodom bogatijih zemalja u Europi, ima velike zalihe obnovljivih slatkovodnih voda po stanovniku po čemu je iznad europskog prosjeka, a na Svjetski dan voda, 22. ožujka ministrica zaštite okoliša Marija Vučković poziva na odgovorno korištenje vode i brigu o okolišu.


“Povodom Svjetskog dana voda želim istaknuti koliko je voda vrijedan i nezamjenjiv resurs, a odgovorno upravljanje njome zajednička je odgovornost svih – institucija i građana”, poručila je u izjavi za Hinu ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.


Istaknula je nastavak ulaganja u razvoj sustava i zaštitu vodnih resursa, uz jačanje otpornosti na klimatske izazove.




“Svaki pojedinac može doprinijeti odgovornim korištenjem vode i brigom o okolišu. Voda je temelj života, zdravlja i razvoja društva, a naša je zajednička odgovornost očuvati je za buduće generacije”, poručila je Vučković.


Iako imamo iznimno kvalitetne i bogate vodne resurse, njihova dugoročna zaštita ovisi o održivom upravljanju, smanjenju zagađenja i prilagodbi klimatskim promjenama. Stoga Ministarstvo upozorava na iznimnu važnost očuvanja vodnih resursa i osiguranja pristupa čistoj vodi za sve građane.


Ovogodišnji slogan je “Voda i rod”


Prvi Svjetski dan voda obilježen je 1993. godine na inicijativu Ujedinjenih naroda, s ciljem podizanja svijesti o globalnim izazovima vezanim uz vodu. Svake godine odabire se posebna tema koja odražava aktualne potrebe i izazove u upravljanju vodom, a ovogodišnji je slogan “Voda i rod”.


Time se naglašava ključna uloga žena i djevojčica u rješavanju problema vezanih uz vodu i u procesima donošenja odluka u vodnom sektoru. Cilj je potaknuti aktivnosti za postizanje ciljeva održivog razvoja (SDG): dostupnosti vode i odvodnje za sve (SDG 6) te postizanja rodne jednakosti i osnaživanja žena i djevojčica (SDG 5), kažu u Ministarstvu.


Napominju kako globalno, milijuni ljudi i dalje nemaju pristup pitkoj vodi i odgovarajućim sanitarnim uvjetima. U mnogim dijelovima svijeta upravo žene i djevojčice snose najveći teret prikupljanja vode i brige o članovima obitelji, što može utjecati na njihovo zdravlje, obrazovanje i mogućnosti zapošljavanja.


U Hrvatskoj, zahvaljujući razvijenom sustavu javne vodoopskrbe, oko 96 posto stanovništva ima mogućnost priključenja na sustave javne vodoopskrbe, što je među najvišim udjelima u EU. U vodnom sektoru sve je više žena na stručnim i upravljačkim funkcijama, što pokazuje da se njihova stručnost i liderstvo prepoznaju i cijene, ističu u Ministarstvu.


U deset godina u vodno gospodarstvo uloženo 5,3 milijarde eura


Naglašavaju da je u mandatima Vlade Andreja Plenkovića (2016.-2025.) u vodno gospodarstvo uloženo ukupno 5,3 milijarde eura kroz više od 300 projekata, što je omogućilo dodatnu vodu za oko 130 tisuća stanovnika i poboljšanu opskrbu za približno 500 tisuća ljudi.


Osim osiguravanja vode za piće, ključno pitanje ostaje razvoj sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.


“U Hrvatskoj oko 60 posto stanovništva ima mogućnost priključenja na javnu odvodnju, dok je stvarna priključenost oko 59 posto. Zahvaljujući dosadašnjim ulaganjima, na sustave javne odvodnje dodatno je priključeno približno 515 tisuća stanovnika, a poboljšanim sustavima obuhvaćeno je oko 2,3 milijuna ljudi. Uloženo je oko 3 milijarde eura, a više od 190 tisuća stanovnika koristi mjere obrane od poplava”, navode u Ministarstvu.


Ističu kako su unatoč vidljivom napretku, osobito zahvaljujući EU fondovima, i dalje potrebna ulaganja, uključujući i obveze Hrvatske preuzete pristupanjem Europskoj uniji, u okviru Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.


Dodatna sredstva osigurana su kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO 2021.-2026.), uključujući poziv iz veljače 2026. vrijedan 50 milijuna eura.


Ulaganja se nastavljaju kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., gdje je objavljen poziv vrijedan 914 milijuna eura, s ciljem daljnjeg unaprjeđenja infrastrukture, zaštite voda i osiguranja kvalitetne usluge za građane, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije.


WWF provodi projekte


Iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF-Adria ističu kako u partnerstvu s Javnom ustanovom Priroda grada Zagreba provode projekt Restoriver, čime su povećani retencijski kapaciteti u parku Maksimir, u srcu grada Zagreba.


“Postignuto je duže zadržavanje vode u toku potoka Maksimirac, zahvatima na tri lokacije. Samim time, u sušnim razdobljima, osigurana je voda toliko značajna za neke vrste koje obitavaju u Parku, dok se za vrijeme velikih kiša i prinosa vode s obronka Medvednice, smanjuje brz odljev i opterećenje gradske kanalizacije te preveniraju urbane poplave”, objasnila je voditeljica projekta Restoriver u WWF-Adriji Ida Čarnohorski.


Uz intervenciju u Parku Maksimir, WWF s ponosom ističe i dovršetak radova na kanalu Nađhat u Parku prirode Kopački rit, koji je očišćen od naplavina, čime je višestruko povećana sigurnost od poplave za lokalno stanovništvu. “Srce Europske Amazone tako je zdravije i snažnije u borbi protiv klimatskih promjena”, poručuju iz WWF-a.


Piše: Marina Bujan