Svjetska banka i domaći ekonomisti, po svemu sudeći, ne vjeruju prošlotjednim najavama budućeg premijera Andreja Plenkovića da će domaće gospodarstvo ubrzati svoj današnji rast i dostići stopu od 5 posto do 2020. godine. Naprotiv, Svjetska banka jučer je procijenila da će hrvatsko gospodarstvo iduće godine rast usporiti na 2 posto, nakon što se ove godine poveća za 2,4 posto.

Očekivanja se spuštaju zbog vanjskih čimbenika. Gospodarstvo u razvijenim zemaljama nastavlja usporavanje, a Europskoj uniji »dolaze teška vremena« zbog rastućih ekonomskih i političkih rizika – upozorila je jučer glavna ekonomistica Svjetske banke Dörte Dömeland. Nepovoljan razvoj događaja u velikim članicama EU-a može se iduće godine preliti i u hrvatsko gospodarstvo, dodala je Sanja Madžarević Šujster, viša ekonomistica u zagrebačkom uredu Svjetske banke.

– To što Svjetska banka očekuje jest realizam, a drugo su naše želje – kaže ekonomist Mladen Vedriš. Da bismo postigli više stope rasta, potrebno je ostvariti puno više domaćih pretpostavki. Koliko je to moguće, znat ćemo kada vidimo program Vlade – upozorava Vedriš.

Zvonimir Savić iz Hrvatske gospodarske komore je pozdravio prošlotjedne Plenkovićeve najave, a također smatra da su Hrvatskoj potrebne mjere koje će rast podignuti na barem tri-četiri posto, kako bi vratila 11 posto BDP-a izgubljenog u šestogodišnjoj krizi. Ako nastavi tempom rasta od 2,2 posto godišnje, tek 2021. dosegnut će razinu BDP-a prije krize. Rast se može povećati za dva-tri postotna boda i dosegnuti četiri-pet posto tek ako Hrvatska idućih godina iskoristi »sav raspoloživi novac« iz EU-fondova – procjenjuje Savić.

Iako je ove godine srezala proračunski manjak, Hrvatskoj »prijete rizici« da će se postignuto urušiti. Ako izgubi spor s bankama u Washingtonu u vezi sa »švicarcem« te ako plaće u javnom sektoru porastu šest posto, proračunski izdaci jako će skočiti – kažu u Svjetskoj banci.

– Ako se ti rizici ostvare, Hrvatska iduće godine neće izaći iz EU-procedure za smanjivanje prekomjernog proračunskog deficita – upozorava Madžarević Šujster. Stoga je fiskalna konsolidacija, kaže, najvažnija stvar koja se očekuje od nove vlade. Na drugom mjestu je jačanje konkurentnosti gospodarstva putem reformi regulative i učinkovitijeg pravosuđa, a na trećem mjestu je bolje upravljanje javnim poduzećima.

Prema Banci, to su temeljne pretpostavke da bi Hrvatska održala trenutačni gospodarski rast, koji je veći od prosjeka EU-a.Jako me brine, dodala je Madžarević Šujster, to što će Vladi iduće godine dospjeti na naplatu više od 3,5 milijarde eura duga, inozemnog i domaćeg. Što će biti s dugom Hrvatskih autocesta, kojima također stižu veliki krediti na naplatu, višu ekonomisticu u Svjetskoj banci manje brine. Autoceste, kaže, »imaju prostora za smanjivanje svojih neučinkovitosti, kako bi olakšale refinanciranje svog duga«.

Ni Međunarodni monetarni fond ne vjeruje da će hrvatski BDP iduće godine porasti više od 2,1 posto. MMF već pet kvartala za redom spušta očekivanja za svijet i nije optimističan. »Svjetsko gospodarstvo je zastranilo«, zabrinuto kaže glavni ekonomist MMF-a Maurice Obstfeld. Muči ga, dodaje, to što je višegodišnji slab napredak gospodarstva – koji prikraćuje ljude s niskim primanjima – potaknuo političke pokrete koji »krivnju za sve nevolje svaljuju na globalizaciju« te traže podizanje trgovinskih prepreka, a primjer toga je Brexit.