Iako sljedeći parlamentarni izbori, kako se ljeto približava kraju, polako postaju glavna politička tema, u najvećoj parlamentarnoj i vladajućoj stranci još uvijek nema nikakvih naznaka da bi početak izborne kampanje mogao biti blizu.

Svi dužnosnici HDZ-a s kojima smo ovih dana razgovarali govore o tome da ono što dolazi iz stranačke središnjice ne ukazuje na bilo koji način da bi se parlamentarni izbori mogli dogoditi u nekom kraćem roku.

Naime, uvijek je dosad bila praksa da bi, kad bi se izbori približavali, iz stranačke središnjice počeli dolaziti naputci s konkretnim potezima koje treba početi raditi kako bi se stranka pripremila za kampanju.

Međutim, kako se može neslužbeno doznati u HDZ-u, stranački stroj bi se barem na osnovnoj razini trebao pokrenuti 1. listopada, kada bi trebale započeti osnovne organizacijske pripreme za parlamentarne izbore.

A oni će biti, kao što je to više puta javno spomenuo i sam predsjednik stranke, premijer Andrej Plenković, u nekom trenutku tijekom 2024. godine.

Predizborne koalicije

Što se tiče samih izbora u HDZ-u se rade kombinacije kako na njih izaći. Naravno, HDZ će na izbore izaći samostalno, odnosno neće biti nikakve predizborne koalicije na razini države kao što je to bio slučaj 2015. godine, kada je stranku vodio Tomislav Karamarko.

Ali bit će suradnje s nekim manjim strankama i pojedincima u nekoj od izbornih jedinica, kao što je to uostalom bio slučaj i 2016. i 2020. godine.

To bi uostalom bila i prava točkasta koalicija, što je termin koji je ušao na političku scenu nakon što je Možemo! prije ljeta odbacio mogućnost predizborne koalicije sa SDP-om.

Ali su im ipak ponudili takozvanu točkastu koaliciju, odnosno zajednički izlazak u pojedinim jedinicama. Ali »keč« je u tome što bi u drugima Možemo! bio suparnik SDP-u.

U slučaju koalicije HDZ-a i HSLS-a, dogovor bi bio takav da idu zajedno u drugoj izbornoj jedinici (istočni Zagreb, sjeverozapadna Hrvatska), ali u ostalih devet HSLS uopće ne bi izašao, što znači da neće oduzimati glasove HDZ-u.

Tako je bilo na parlamentarnim izborima 2020. godine, a tako će najvjerojatnije biti i ovaj put. Istina, predsjednik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak nekoliko je puta javno istupio u smislu da HSLS razmatra samostalan izlazak na izbore.

U tom se kontekstu spominje i neovisni gradonačelnik Pule Filip Zoričić koji je svoju političku karijeru i započeo kao član liberala.

Međutim, u HDZ-u smatraju da je tu riječ samo o zauzimanju što bolje startne pozicije u pregovorima koji će uskoro uslijediti oko toga koliko bi kandidata i na kojim mjestima mogao imati HSLS u na budućoj zajedničkoj listi u drugoj izbornoj jedinici.

Za očekivati je da će na listi ponovo biti neovisna zastupnica, nekadašnja visoka dužnosnica HSS-a Marijana Petir. Na listi najvjerojatnije neće biti u desetoj jedinici (Split, Zadar) kršćanski demokrat Goran Dodig koji bi zbog narušenog zdravlja mogao odustati od aktivnog bavljenja politikom.

S Hrvatskom demokršćanskom strankom HDZ je na prošlim izborima imao aranžman da će oni podržati listu, a da će neki njihovi članovi u slučaju pobjede zauzeti pozicije kao državni tajnici.

Otvoreno pitanje

Što se tiče postizbornih koalicija, u HDZ-u se sve češće spominje mogućnost suradnje s Domovinskim pokretom. Ova je stranka 2020. bila najveći kritičar HDZ-a i kao isključivi uvjet za bilo kakvu postizbornu suradnju tražila da Andrej Plenković ne bi mogao biti premijer zajedničke Vlade.

Sada je Domovinski pokret puno pomirljiviji. Iako je i dalje jako kritičan prema vladavini i Vladi HDZ-a, ovoga se puta ne ide osobno na premijera Plenkovića.

Naravno, ostaje otvoreno pitanje što ako bi postizborna koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta bila nedovoljna za parlamentarnu većinu pa bi se podrška morala tražiti i među zastupnicima nacionalnih manjina koji su već sedam godina dio vladajuće koalicije.

Poseban problem bi ovdje naravno predstavljalo troje zastupnika SDSS-a i predsjednik te stranke Milorad Pupovac koji je političar kojeg članovi Domovinskog pokreta najviše napadaju, i to najčešće vrlo grubo.

Što se tiče samog datuma izbora, u širem vodstvu HDZ-a naravno ne znaju točan datum, a i smatraju da ni vodstvo stranke u vezi s tim još uvijek nije donijelo konačnu odluku.

Ali u svakom slučaju, početkom listopada stranački se stroj polako pokreće, istina u prvoj brzini, ali svima je jasno da se ulazi u izbornu godinu.