Nakon što je Hrvatska radiotelevizija doživjela teško zamislivo i ostala obezglavljena uhićenjem Kazimira Bačića, našli su se oni koji o čelnom čovjeku HRT-a odlučuju pred ‘nemogućom misijom’ – koga izabrati za novog glavnog ravnatelja.

Natječaj je bio, najblaže rečeno, kontroverzan, saborske rasprave na temu HRT-a gledale su se poput napeta trilera, a ostat će upamćeno da je jedino pitanje čelnika HRT-a uspjelo ujediniti oporbu toliko da zastupnici inače nepomirljivih opcija tijelima brane pristup saborskoj govornici vladajućoj većini.

​Ni tri mjeseca nakon izbora, novi glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb objašnjava što kani napraviti od HRT-a, s kojim suradnicima, kao i to je li i koliko čovjek politike ili uopće nije.

Prije svega da vam poželim uspješnu 2022. godinu. I da vas pitam, i kao ‘običnog’ gledatelja i kao glavnog ravnatelja, jeste li zadovoljni blagdanskim programom HRT-a? Jeste li Novu dočekali uz program HRT-a?

– Zahvaljujem na lijepim željama te vama i čitateljima Novog lista želim zdravlje i uspješnu 2022. godinu. Novu godinu sam dočekao kod kuće u krugu obitelji i prijatelja. Iako me u takvim prilikama najčešće dopadne uloga tehničkog osoblja i DJ-a zaduženoga za odabir glazbe po narudžbi, naizmjence smo uživali u HRT-ovoj novogodišnjoj »A strani« i moram pohvaliti ekipu na odličnoj emisiji, dobroj svirci, općoj atmosferi i kvaliteti koja je odskakala od ostale ponude. Naravno, koliko sam bio u mogućnosti, pratio sam i blagdanski program, a posebno sam uživao u klasicima poput filma »Dobar život« i nezaobilaznog prijenosa Novogodišnjeg koncerta iz Beča.

Dokazane u praksi

Za glavnog ravnatelja HRT-a izabrani ste prije manje od tri mjeseca na, najblaže rečeno, buran način. Vratit ćemo se dakako samom izboru, no idemo od ‘kraja’, od vašeg odabira najbližih suradnika. Marija Nemčić nova je ravnateljica programa HRT-a. Odabiru se i nema što prigovoriti, i sam je smatram televizijskim znalcem, no nije li ipak mrvu poražavajuće da u 30 godina HRT nije htio, znao, ili mogao odgojiti baš nikoga njoj nalik!? Što, zapravo, očekujete od Marije Nemčić, koje ste joj ciljeve zadali?

– Gospođa Marija Nemčić je dokazani profesionalac s ogromnim iskustvom, znanjem i ljubavi prema HRT-u. Istina je da nam je općenito na HRT-u dobna struktura u zrelim godinama i da je nužno pomlađivanje kadrova, čemu će svi morati dati svoj doprinos, a siguran sam da će pod njezinim vodstvom stasati nova mlada lica. Marijini glavni ciljevi su podizanje relevantnosti HRT-ovih programa u svim društvenim grupama i na svim medijskim platformama, posebno među mladima.

Zadaci su nam ojačati informativni program redizajnom HTV4 u ozbiljan kanal vijesti koji će publiku tražiti u Hrvatskoj i široj regiji te jačim iskorakom informative na digitalne platforme; podizanje kvalitete i trajne vrijednosti dramskih, igranih i dokumentarnih sadržaja i unapređenje suradnje nezavisnom kreativnom industrijom; kvalitetan zabavni, sportski, edukativni, dječji i mozaični program. Općenito, želimo HRT izdvojiti iz ogromne ponude medijskih sadržaja upravo kvalitetom domaćeg programa, a publiku tražiti na svim platformama, a ne samo na radiju i televiziji.

Marija Kosor ravnateljica je produkcije. Pitanje slično; koje ste zadatke pred nju stavili, tim više što je jedna od glavnih zamjerki HRT-u ona da ne proizvodi ništa, odnosno proizvodi vrlo malo. S druge strane, kako ocjenjujete odnos HRT-a s vanjskom produkcijom i u kojem smjeru ga mislite razvijati, tim više što producentske kuće nisu bile zadovoljne suradnjom s bivšom Upravom?

– Gospođa Marija Kosor nova je snaga u višem menadžmentu HRT-a i ovdje je upravo s ciljem podizanja produkcijske kvalitete svega što sami proizvodimo, ali i onoga što naručujemo od vanjskih produkcija. Ona se dokazala u praksi na nekim od najzahtjevnijih HRT-ovih produkcija, što su potvrdila i međunarodna priznanja.

Naša nezavisna audiovizualna scena i njen razvoj uvelike ovise upravo o HRT-u, a HRT, u smislu produkcije djela trajne ili trajnije vrijednosti, dobrim dijelom ovisi o vanjskim produkcijama. Mišljenja sam da je HRT-ov zadatak da, osim što financira, aktivno sudjeluje i u razvoju pojedinih djela kako bi se ljestvica kvalitete nastavila podizati.

Snimio RENATO BRANĐOLICA/HRT

Zašto se HRT, pa i uz pomoć vanjske produkcije, ne okrene proizvodnji onog trajnog sadržaja da ga može godinama »trošiti«, zašto recimo ne naruči nešto veliko, poput ekranizacije kakvog velikog Krležina djela!?

– Jedan od ciljeva nam je upravo da u suradnji internih i vanjskih kreativnih snaga pronađemo model za vrhunske produkcije u budućnosti. Naime, prema članku 11. Zakona o HRT-u mi imamo obavezu 15 posto našeg programskog budžeta potrošiti na nezavisnu produkciju. U ovoj godini radi se o iznosu od oko 90 milijuna kuna, što nije mali novac, i financijski bismo mogli podnijeti produkciju jednog tako zahtjevnog djela godišnje. HRT je desetljećima podizao standarde, ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe kad su u pitanju vlastite produkcije. Neki od naših filmova i serijala spadaju u vrh europske produkcije. Niz je naših književnika i književnih djela koji očekuju ekranizaciju. Vrijeme je da i naša generacija ostavi trajne vrijednosti za pokoljenja koja dolaze.

Nova je ravnateljica RJ Poslovanja Gordana Grandov, koja je bila vaša protukandidatkinja na izboru za glavnog ravnatelja. Znači li to da je suradnja moguća i s još kojim protukandidatom, primjerice s Darijem Špelićem u kojeg je, po mom mišljenju, program bio iznimno kvalitetan, ili će ga koštati činjenica da su ga lijeve saborske opcije, htio-ne htio, za izbora prisvojile?

– Osobno cijenim ljude koji su spremni izaći iz svoje zone komfora, jer samo tako čovjek može rasti i razvijati se. To što je gospođa Grandov bila moj protukandidat samo joj je bio dodatni plus, uz to što je vrhunski stručnjak s iskustvom u medijskoj i financijskoj industriji te poznaje izazove koje pred nju stavlja HRT. S gospodinom Špelićem, koji je član Nadzornog odbora, jako dobro surađujem, a razgovaramo i izvan toga okvira te sam ga, primjerice, zamolio za savjete oko uvođenja commissioning editora i unapređenja načina nabave sadržaja iz vanjskih produkcija.

Moj princip rada je oduvijek bio uključiv, jer samo zajedničkom pameti i voljom možemo učiniti nešto dobro. Isključivost, razdori i neslaganje među ljudima donose samo štetu. Ne želim se okružiti istomišljenicima, već profesionalcima koji mogu dati doprinos razvoju HRT-a.

Revitaliziranje giganta

Gradonačelnik Zagreba, primjerice, ne krije da je stanje koje je zatekao u gradskoj upravi gore nego li je mislio. Što ste vi zatekli na HRT-u? U kakvom su stanju financije? U kakvom kadrovi? U kakvom organizacija? U kakvom radna atmosfera i međuljudski odnosi? Je li stanje gore nego ste mislili, ili možda i tko zna, bolje?

– Nažalost, nismo daleko od usporedbe s velikim tankerom kojem je kormilo malo i nepouzdano, jer su i na HRT-u »kormilo pilili« kroz desetljeća. Međutim, ljudi u našoj kući su sjajni, predani i vjerujem da ćemo zajedno, korak po korak, uspjeti sanirati sve što je potrebno i ubrzo zaploviti u pravom smjeru. Vjerujem da uloga javnog medijskog servisa u društvu nikad nije bila važnija i da je neizmjerno važno spasiti i revitalizirati ovaj medijski gigant. Stvar je u zajedništvu, boljoj organizaciji i menadžmentu, kako bi svatko mogao dati svoj maksimum i kako ničiji potencijal ili talent ne bi ostao neiskorišten.

Izjavili ste da kanite probuditi uspavana diva. Kako? Treba li HRT-u nova organizacija? Treba li mu kadrovskih osvježenja? Treba li mu povratak dokazanih novinara koji su praktički uklonjeni s ekrana? Kako mislite pomiriti mali milijun prisavskih struja? Koja je to zajednička ideja za koju bi se svi mogli uhvatiti?

– Ne postoje nikakve prisavske struje, ali svjestan sam da postoji puno interesnih struja izvan i oko HRT-a. Naš interes i sve što radimo treba biti fokusiran isključivo na javnost za koju radimo i koja nas plaća. Mi postojimo zbog javnosti i tako se trebamo ponašati svi na Prisavlju. Treba nam nov i moderan način upravljanja ljudskim potencijalima, konstantna edukacija i zapošljavanje mladih, jer HRT je kreativna industrija u kojoj su upravo ljudi najvažniji resurs. A podizanje kvalitete, kredibiliteta, pa i gledanosti i slušanosti, najbolji su motiv za sve.

HRT se uvelike ocjenjuje kroz ono što radi Informativni medijski servis. Koliko ste njime zadovoljni, aktualnošću, neovisnošću, činjenicom da je tu istraživačkog instinkta malo, manje nego kod konkurencije. Koliko, primjerice, ima smisla u pregledu godine posve izostaviti primjerice hapšenje ministrice Žalac i što tu može učiniti glavni ravnatelj?

– S pozicije glavnog ravnatelja ne želim ulaziti u komentiranje pojedinih programskih sadržaja jer mi to nije primarni posao, to je posao prije svega urednika i novinara od kojih očekujem da ga obavljaju maksimalno profesionalno. Moj zadatak je osigurati im uvjete i poticati profesionalizam na svim razinama i u svim profilima HRT-a, gdje je naravno ključno novinarstvo i kvalitetan urednički kadar. A tu se onda opet vraćamo na ono o čemu sam maloprije govorio, treba nam nov, moderan način upravljanja svim ljudskim potencijalima HRT-a, konstantna edukacija, pomlađivanje, praćenje, unapređivanje i nagrađivanje ne samo učinka, nego i kvalitete, kako bi oni najbolji željeli raditi i ostati upravo na HRT-u.

Kad spominjemo informativni program, tu bode oči N1 televizija koja je s nemjerljivo manje kadra sveprisutna. HRT ima Četvorku, ali ima li hrabrosti u urednika da pošalju novinare od formata da svuda budu, sve pitaju, sve što zabilježe emitiraju?

– Nema nikakvog razloga da HTV4 ne postane najrelevantniji kanal vijesti, i to ne samo u Hrvatskoj. Isto vrijedi i za vijesti.hrt.hr. Imamo široku mrežu dopisnika, regionalne centre po čitavoj Hrvatskoj, znanje i iskustvo. Fali nam samo malo spremnosti i hrabrosti usvojiti neka nova znanja, čemu svakako ne pomaže naša organizacijska kultura koja teško prihvaća promjene. To ćemo sada pokušati polako mijenjati, a da bismo u tome uspjeli, svi zajedno moramo izaći iz zone duboko ukorijenjenih praksi na koje smo navikli, a nisu više prikladne za programsku uslugu koju danas publika očekuje i koja će biti konkurentna. HTV4 je dobra osnova, ali potrebna su dodatna ulaganja kako bi postao uistinu ono što želimo. A ambicije su nam doista velike.

Profesionalni integritet

Ako je ključ svega povjerenje gledatelja prema onom što mu servira javni servis, čim ga mislite zaslužiti? Kako vi mislite zaslužiti povjerenje svih ako ste jedini zbog kojeg se aktualna oporba ujedinila, i to tako da je tijelima opkolila govornicu ne bi li spriječila raspravu o vašem izboru? Kako uvjeriti puk u neovisnost, ne vašu, nego bilo kojeg glavnog ravnatelja biranog od HDZ-a na ovaj ‘esdepeovski’ način. S druge pak strane, sudeći po prvim potezima, čini mi se da kanite biti transparentniji od prethodnika kojima je osnovni cilj bio da se o HRT-u ne govori, makar ga građani financirali, i to poprilično izdašno. Koliko je vama važno da vam javnost, a to su i novinari, budu partneri, a ne izmišljeni neprijatelji?

– Ja sam profesionalac koji se medijima bavi dugi niz godina. Od toga sam ukupno 10 godina proveo na ili uz HRT, ali 20 godina sam radio u privatnom sektoru, i to uglavnom internacionalno. Upravljao sam televizijama višestruko većim od HRT-a, a u Hrvatskoj sam izgradio velik broj radnih mjesta koja i danas, 15-ak godina kasnije, postoje i hrane obitelji te uplaćuju u državni proračun. Ipak, okarakteriziran sam kao netko tko dolazi, ni manje ni više, nego iz Danteovog 9. kruga pakla i svjestan sam da je to moja startna pozicija. Ali u konačnici, tu sam zbog javnosti i važno je da javnost i publika dobiju od HRT-a javnu vrijednost koja opravdava javno financiranje. Svjestan sam da je HRT atraktivna tema na našoj političkoj pozornici i da će uvijek privlačiti rasprave, bez obzira na to tko bio na mjestu ravnatelja. S jedne strane je to dobro, da se sve preispituje, a s druge je to stvar i političkog folklora. No, o politici ne ovisim, niti se njome bavim. Tražim jedino da me ocjenjuju po rezultatima, a ne po dojmovima.

Kanite li učiniti obećano i povući sve tužbe što ih je HRT podnio protiv drugih, a i svojih novinara? Hrvoje Zovko još je na udaru, pri čemu nestvarno zvuči podatak da o šteti što ju je Zovko navodno učinio ugledu HRT-a govori Kazimir Bačić.

-U prvim danima mandata sam jednostrano povukao sve tužbe protiv novinara koje je bilo moguće povući. Što se gospodina Zovka tiče, taj slučaj je kompleksan jer se radi o više međusobnih tužbi. Ipak, vjerujem da će se i u tom slučaju naći rješenje mimo suda.

Što je sa sustavom zaštite dostojanstva radnika HRT-a? Do sada se i nije pokazala učinkovitom.

– HRT mora u svome djelovanju osigurati nultu toleranciju prema spolnom i svakom drugom uznemiravanju na radnom mjestu, u skladu s tim ću osobito voditi računa da se promptno rješava svaka prijava u cilju zaštite dostojanstva i profesionalnog integriteta svakog zaposlenika i zaposlenice HRT-a. Zaštita dostojanstva svih zaposlenika HRT-a je jedna od važnih tema i upravo zbog toga sam ovoj temi odmah na početku svoga mandata posvetio posebnu pažnju. Nakon održanog sastanka s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, te uz stručnu podršku Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, počeli smo raditi na unapređenju postojećeg Pravilnika o postupku i mjerama za zaštitu dostojanstva radnika i radnica HRT-a, s osobitim naglaskom na zaštitu od spolnog uznemiravanja na radnom mjestu.

Rasadnik kadra

Zašto se, po vašem mišljenju, s HRT-a odlazi? Istina jest da ste izjavili pred Programskim vijećem HRT-a kako HRT ne kani ulaziti u utrku s komercijalnim televizijama dok ispunjava zadaću da je relevantan svim skupinama društva, i meni se to čini opravdanim, no dok Jarak s Nove TV ide na RTL, Krešić s N1 na Novu, dok je protok ljudi veći no ikada, HRT stoji po strani. Treba li HRT-u neko jako pojačanje? A opet, treba li HRT-u itko dok se osipa tehničko osoblje, dok snimatelji i tonci rade za ispodprosječne plaće!?

– HRT je najveća medijska organizacija u Hrvatskoj i kao takva će uvijek biti, i treba biti, rasadnik profesionalnog medijskog kadra. Kao i u ostalim javnim i državnim poduzećima, plaće često ne prate tržišna kretanja pa je to jedan od osnovnih razloga odlazaka s HRT-a. Razumljivo je da će mladi novinar ili novinarka, kao i inženjer ili neka druga struka koji su ispekli zanat kod nas, uvijek biti zanimljivi komercijalnom sektoru koji može ponuditi veće plaće. Međutim, ne odlaze svi samo zbog male plaće, nego često i zbog loše klime i nemogućnosti napredovanja u karijeri, što me puno više brine. Sve su to ozbiljni poslovni izazovi koji su pred nama, ali vjerujem da ćemo uspjeti preokrenuti trendove. Jamčim vam da će HRT uskoro postati magnet za vrhunske kadrove.

Podosta je prisavskih doajena koji ne dvoje da ste vi dobar izbor. Jedan od njih je i Vanja Sutlić, no pritom Sutlić kaže i to da »tko god da je na čelu HRT-a, nikada neće moći obavljati posao zbilja profesionalno dok god politika ne makne prst od HRT-a«. Ćutite li taj prst politike, ili kako kanite natjerati politiku da makne prst s HRT-a?

– Javni medijski servisi u Europi nikad se nisu nalazili u težoj situaciji jer, usporedno s gubitkom publike, rastu preispitivanja o svrsi i opravdanosti njihovog javnog financiranja. Fenomen lažnih vijesti i online dezinformacija aktualna su tema, a čak i one dezinformacije koje nisu nužno protuzakonite, mogu biti štetne za građane i društvo u cjelini. Riječ je o prijetnjama demokratskim procesima i vrijednostima koji oblikuju javne politike u područjima kao što su zdravstvo, znanost, obrazovanje, financije itd. Utoliko potreba za odgovornim uredništvom pouzdanih i kvalitetnih medija iz dana u dan raste, čime je i pritisak na javni medijski servis od strane svih društvenih aktera i interesnih skupina sve veći. Pokušaji utjecaja politike uvijek su postojali i postojat će i dalje, no ja ih ne vidim kao nešto s čime se kvalitetno i profesionalno novinarstvo ne bi moglo nositi.

(Ne)bitna fotelja

Znam da su vas to pitali često i da ste odgovarali vazda diplomatski, ali intrigantno je i dalje pitati koji su vas motivi zapravo doveli na ovaj užareni stolac? Ovo odavno nije funkcija koja je ugledom bila kao premijerska i predsjednička. Može li ikad više i biti? Zapravo, treba li?

– Ovo već odavno nije toliko bitna fotelja kakva je možda nekad bila, a nije niti baš toliko užarena kako se voli govoriti. HRT je uistinu jedan vrlo kompleksan pogon, a ja poslu pristupam kao menadžer i prvi među jednakima, s isključivim ciljem unapređenja finalnog javnog proizvoda i usluga. Ne smatram da je glavni ravnatelj HRT-a neka društveno-politička zvijezda, niti bi to trebao biti, naprotiv. Na koncu, ne možemo zanemariti činjenicu da je transformacija HRT-a izazov svakom menadžeru u ovoj branši. Stasao sam kao HRT-ovac, okušao se u međunarodnoj konkurenciji i želim najbolja iskustva pokušati primijeniti u svojoj domovini.

Mandat vam je tek počeo, početak je bio buran, no možda već znate po čemu biste voljeli da ga na koncu pamtimo?

– Volio bih da nakon mene HRT bude još relevantniji, kredibilniji i gledaniji. Želim da postane još značajniji faktor u očuvanju hrvatske kulture i nacionalnog identiteta te da više doprinosi općem razvoju nacije u smislu informiranja, edukacije, zabave, poticanja poduzetništva, zaštite okoliša i zdravlja te općenito stvaranja pluralnog, tolerantnog i uspješnog društva. Želim da naši djelatnici budu još zadovoljniji, a gledatelji oduševljeni sadržajima koje im nudimo. HRT je već danas regionalni brend, koji drugi nastoje kopirati ili oponašati. Vrijeme je da napravimo iskorak i počnemo se utrkivati s vodećom europskom konkurencijom.