Iako je poznato da se Bošković 1711. rodio u Dubrovniku, Vlada je 50.000 kuna dala za obnovu njegove »rodne kuće« u Općini Ravne u BiH, odakle dolazi puno birača HDZ-a
DUBROVNIK Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 27. listopada ove godine Ruđer Josip Bošković, jedan od najvećih umova svoga vremena (1711.-1787.) i najsvestraniji hrvatski znanstvenik svih vremena, dobio je, uz onu dubrovačku, još jednu rodnu kuću.
Kosoričin je kabinet, slično kao i utamničeni joj prethodnik podkraj njegova mandata, iz državnog proračuna za financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih te zdravstvenih programa i projekata kojima se pomaže hrvatski narod u Bosni i Hercegovini odobrio 16 milijuna kuna.
Među ostalim, i 50.000 kuna za obnovu rodne kuće Ruđera Boškovića u Općini Ravno, koja je smještena u zaleđu Dubrovnika, u susjednoj BiH. Brižna Vlada se tom prigodom debelo poigrala jako dobro poznatim povijesnim činjenicama vezanim uz život i djelovanje genijalnog znanstvenika iz 18. stoljeća. Ali i recentnim datumima u kojima je i sama sudjelovala pripremajući prijedlog da se 2011. u povodu tri stoljeća od njegova rođenja proglasi godinom Ruđera Boškovića, što je Sabor 11. veljače i prihvatio.
Pokrovitelj svih događanja u spomen na Ruđera Boškovića su Vlada, nacionalni parlament i predsjednik Hrvatske. Za operativnu provedbu programa zaduženi su Ministarstvo znanosti i Akademija tehničkih znanosti Hrvatske. U Kneževu dvoru priređena je velika izložba naslovljena »Ruđer Bošković u rodnom Dubrovniku«. Hrvatska slavi svog genija u povodu 300. obljetnice njegova rođenja trubilo se po medijima od 18. svibnja ove godine, a na toj izložbi predstavljen je izvrsni katalog u kojemu se opisuje Boškovićevo djelovanje u fizici, matematici, astronomiji, filozofiji, pjesništvu, diplomaciji…
Jedan od najboljih poznavatelja njegova života i znanstvenog rada prof. dr. Ivica Martinović je, među ostalim, zapisao kako je 18. svibnja 1711. godine u Dubrovniku rođen Ruđer Bošković, šesti sin i osmo dijete u obitelji koju su osnovali Nikola Bošković i Dubrovkinja Pavle Bettera. Ruđerov otac Nikola doselio se iz sela Orahov Do (danas općina Ravno) u Dubrovnik oko 1688. gdje je i umro 1721. godine.
U Dubrovniku od davnina postoji i ulica Ruđera Boškovića (kolokvijalno Od Buže), a na broju 3 je daleke 1937. godine o 150-oj godišnjici njegove smrti postavljena spomen ploča na kojoj jasno piše da se u toj kući rodio veliki znanstvenik.
Odakle onda Orahov Do i još starija rodna kuća? Odgovor glasi: iz tog sela i Općine Ravno, kraja gdje žive Hrvati, njihovi su brojni potomci proteklih desetljeća dolazili raditi i živjeti u Dubrovnik. Nije nikakva tajna da velika većina ravnanjskih Dubrovčana godinama predstavlja čvrsto biračko tijelo HDZ-a.
Pa kako onda uoči izbora ne pokazati još malo brige prema tim vjernim glasačima. Oni su 28. svibnja ove godine na rodnoj kući Ruđerova oca Nikole u Orahovu Dolu otkrili spomen ploču i bistu u spomen genijalnom znanstveniku koji nikad ondje nije živio.
